Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europske avenije 7
31000 Osijek
Poslovni broj: Povrv-132/2026-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Kameliji Matijašević, u pravnoj stvari tužitelja Zavarovalnica Sava, zavarovalna družba, d.d., Slovenija, Maribor, Ulica Eve Lovše 7, Sava osiguranje, d.d. - Podružnica Hrvatska, OIB: 45237012600, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, zastupan po punomoćnicima mr. sc. Dušanki Kuharić i Dejanu Kuhariću, odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda mr. sc. Dušanka Kuharić i Dejan Kuharić, Ludbreg, protiv tuženika JR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Peri Juriću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Pero Jurić i Mladen Jurić j.t.d., Osijek, radi naplate novčanog potraživanja, odlučujući o prigovoru tužitelja, izvan ročišta, dana 2. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Ovaj sud oglašava se mjesno nenadležnim za suđenje u ovoj pravnoj stvari.
II. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja predmet će se ustupiti stvarno i mjesno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.
Obrazloženje
1. Tužitelj je kao ovrhovoditelj dana 11. ožujka 2026. podnio protiv tuženika kao ovršenika prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, općenito na imovini ovršenika, radi naplate iznosa od 6.330,00 eura, povodom kojeg je javni bilježnik Krešimir Milas iz Osijeka donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave pod brojem Ovrv-5462/2026 od dana 30. ožujka 2026.
2. Povodom pravodobno izjavljenog prigovora tuženika kao ovršenika protiv rješenja o ovrsi, sud je rješenjem broj Povrv-132/2026-2 od dana 29. travnja 2026. stavio izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave broj Ovrv- 5462/2026 dana 30. ožujka 2026. u dijelu kojim je određena ovrha, ukinuo provedene radnje, a postupak se nastavio voditi kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, sukladno odredbi čl. 282., čl. 287., u vezi s čl. 57. i čl. 58. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024.), koje je rješenje postalo pravomoćno dana 29. svibnja 2026.
3. Predmet spora je regresno potraživanje tužitelja na temelju ugovora o osiguranju - police osiguranja broj [broj police osiguranja], protiv tuženika kao regresnog dužnika.
4. Podneskom od dana 19. lipnja 2026. tužitelj je prije upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari, istaknuo prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Osijeku, navodeći da je u ovoj pravnoj stvari mjesno nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu, pozivajući se na odredbu čl. 52. Zakona o parničnom postupku, te na čl. 15. Općih uvjeta za obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila za odgovornosti za štete trećim osobama, kojim je ugovorena mjesna nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu, kao sjedištu osiguratelja. Prigovor obrazlaže navodeći da tužitelj ima sjedište u [adresa], da je podmirio naknadu štete oštećenom, štetna posljedica je nastupila upravo na području Općinskog građanskog suda u Zagrebu, te je i tužiteljevim Općim uvjetima za obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila za odgovornosti za štete trećim osobama ugovorena mjesna nadležnost suda u Zagrebu kao sjedištu osiguratelja, pa drži kako je upravo Općinski građanski sud u Zagrebu mjesno nadležan za postupanje u ovome parničnom predmetu. Stoga predlaže da naslovni sud odluči o njegovom prigovoru mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Osijeku, te donese rješenje kojim se oglašava mjesno nenadležnim, te dostavi spis ovoga predmeta nakon toga u rad mjesno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.
5. Iz priložene materijalne dokumentacije u spisu (polica osiguranja broj [broj police osiguranja], obračun štete – nalog za isplatu, dokaz o izvršenoj platnoj transakciji - list 76.-81. spisa) proizlazi da je tužitelj nastalu štetu na vozilu treće osobe – oštećenika DR, koju je prouzročio tuženik vozilom osiguranim kod tužitelja policom osiguranja broj [broj police osiguranja], trećoj osobi – oštećeniku podmirio dana 17. listopada 2025.
6. Prema odredbi čl. 52. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., 146/2025.) za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda općemjesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila.
6.1. Prema odredbi čl. 52. st. 3. Zakona o parničnom postupku, odredbe st. 1. i 2. ovog članka primjenjivat će se i u sporovima protiv društva osiguranja radi naknade štete trećim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti društva osiguranja, a odredba stavka 1. ovog članka i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade štete protiv regresnih dužnika.
6.2. Prema odredbi čl. 453. st. 3. Zakona o parničnom postupku, u postupku u povodu pravnog lijeka protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave stranke mogu istaknuti prigovor stvarne i mjesne nenadležnosti sve dok se pred tim sudom ne upuste u raspravljanje o glavnoj stvari.
7. Dakle, predmetni postupak je pokrenut prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, a po prigovoru tuženika kao ovršenika nastavljen je po pravilima parničnog postupka, koji se vodi radi naknade štete nastale u prometnoj nesreći koju je dana 14. srpnja 2025. skrivio tuženik u Osijeku, a koju je štetu, tužitelj kao osiguratelj naknadio oštećeniku – DR, jer je rješenje o ovrsi javnog bilježnika stavljeno izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha. Nakon toga, tužitelj je nakon primitka prigovora tuženika, a prije upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari, istaknuo prigovor mjesne nenadležnosti ovoga suda, jer je štetna posljedica nastupila u Zagrebu gdje on ima sjedište i gdje je isplaćena šteta oštećeniku.
8. Prema stavu ovoga suda, tužitelj nakon podnošenja prijedloga za ovrhu može isticati prigovor mjesne nenadležnosti jer podnošenjem prijedloga za ovrhu nije iscrpio svoje pravo izbora nadležnog suda. Naime, tužitelj je kao ovrhovoditelj u ovršnom postupku vezan je odredbama Ovršnog zakona, o nadležnosti, a taj Zakon u odredbi čl. 38. mjesnu nadležnost određenu tim zakonom propisuje isključivom. S druge strane, javni bilježnik, na temelju odredbe članka 287. Ovršnog zakona, nakon što je zaprimio prigovor ovršenika, predmet dostavlja mjesno nadležnom sudu, u ovom slučaju prema prebivalištu tuženika kao ovršenika jer se od javnog bilježnika ne očekuje da zna jesu li stranke ugovorile mjesnu nadležnost nekog drugog stvarno nadležnog suda ili druge okolnosti koje utječu na mjesnu nadležnost suda.
9. Slijedom navedenog, s obzirom da je predmet spora zahtjev za naknadu štete protiv regresnog dužnika, a na temelju odredbe čl. 52. st. 1. Zakona o parničnom postupku, u pogledu mjesne nadležnosti, radi se o izberivoj nadležnosti , jer je za suđenje, osim suda opće mjesne nadležnosti, nadležan i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila. U takvom slučaju tužitelj ima pravo izbora suda pred kojim će se voditi postupak. Tužitelj se može koristiti pravom izbora kojem će od tih sudova podnijeti tužbu samo do podnošenja tužbe, a ne i nakon toga jer se podnošenjem tužbe njegovo pravo iscrpljuje. Međutim, u konkretnom se slučaju tužitelj nije koristio svojim pravom da podnese tužbu protiv tuženika, već se koristio svojim pravom da protiv njega javnom bilježniku podnese prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. Kako je tuženik podnio prigovor protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika te kako je javni bilježnik na temelju članka 282. st. 3. Ovršnog zakona, spis u povodu tuženikovog prigovora dostavio ovome sudu kao sudu prvog stupnja kao općemjesno nadležnom sudu za tuženika, tužitelj na temelju odredbe čl. 453. st. 3. Zakona o parničnom postupku, ima pravo podnijeti prigovor mjesne nenadležnosti suda prvog stupnja i na taj način realizirati svoje pravo izbora suda pred kojim će se voditi postupak zato što to svoje pravo nije mogao realizirati u fazi kada je postupak bio vođen kao ovršni u povodu prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.
10. Naime, samim nastankom štetnog događaja (u Osijeku) ne mora nastupiti i štetna posljedica, odnosno štetna posljedica nastupa u mjestu u kojem trajno prebiva ili boravi oštećenik/tužitelj. Iako se štetni događaj – prometna nesreća desila na području Osijeka, za tužitelja je kao osiguravatelja, koji u ovom postupku potražuje regresnu isplatu od tuženika na ime podmirene štete, šteta nastala isplatom novčane naknade po osnovi police osiguranja, trećoj osobi DR, u sjedištu tužitelja, dakle u Zagrebu.
11. Stoga je u ovom slučaju, u skladu s izborom tužitelja koji na izbor nadležnosti ima pravo na temelju odredbe čl. 52. st. 3. u vezi sa stavkom 1. i čl. 453. st. 3. Zakona o parničnom postupku, nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu kao sud na čijem je području štetna posljedica nastupila (mjesto sjedišta tužitelja gdje je isplaćena šteta), čak i neovisno o prorogaciji nadležnosti, radi čega je odlučeno kao u izreci (stav ovoga suda sukladan je stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u rješenju broj Gr 1-274/2024-2 od 27. prosinca 2024.).
U Osijeku, 2. srpnja 2026.
Sutkinja
Kamelija Matijašević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, odnosno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
Dostaviti:
1.Punomoćniku tužitelja
2.Punomoćniku tuženika uz podnesak tužitelja od 19.06.2026.
