Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1126/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gordani Bošković Majerović, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. HN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1941., preminulog **.**.2024., odlučujući o žalbi nasljednica GN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i RN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obje zastupane po punomoćniku Darku Belaić, odvjetniku iz Zagreba, protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj O-3618/2024-8 od 28. siječnja 2026., dana 2. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba nasljednica GN i RN kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj O-3618/2024- 8 od 28. siječnja 2026.

Obrazloženje

1. Rješenjem citiranim u izreci odlučeno je:

„I. Otavinski postupak se prekida.

II. Upućuju se GN i RN pokrenuti parnicu protiv ĆN, radi utvrđenja da je ĆN nedostojan za nasljeđivanje iza pok. H.

III. Upućuje se ĆN pokrenuti parnicu protiv GN i RN, radi povrata u ostavinu darova – nekretnine označene kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća broj 5, dvorište i oranica Novo Naselje ukupne površine 964 m2, suvlasnički dio: 1/2 i nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], 22. suvlasnički dio s neodređenim omjerom u naravi dvoiposobni stan broj 47 na 5. katu površine 75,88 m2 sa spremištem broj 47 u podrumu površine 1 čm [adresa], u omjeru koje je potreban da se namiri njegov nužni dio.

IV. Nasljednici su dužni pokrenuti parnicu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, te o tome obavijestiti sud.

V. Ako nasljednici postupe sukladno točki II., III. i IV. ovog rješenja, prekid postupka trajat će dok parnica ne bude pravomoćno završena.

VI. Ako nasljednici ne postupe sukladno točki II., III. i IV. ovog rješenja, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih su nasljednici upućeni na parnicu.“

2. Protiv navedenog rješenja nasljednice GN i RN su podnijele žalbu, kojom isto pobijaju zbog svih žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23– dalje: ZPP) koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (NN br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 – dalje: ZON), uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. U ostavinskom postupku iza pok. HN utvrđeni su zakonski nasljednici GN, supruga ostavitelja, RN, kćer ostavitelja i ĆN, sin ostavitelja. Oporuke nije bilo.

5. Na ročištu od 27. studenoga 2025. nasljednice HN i GN navele su kako ĆN desetak godina prije smrti ostavitelja uopće nije imao kontakta s ostaviteljem koji je oko 2013. i 2014. godine doživio moždani udar i ostao teško pokretan i bolestan, te mu je trebala pomoć i uzdržavanje koje su mu pružale nasljednice GN i RN, a ĆN se nikad nije javio niti pomogao. Stoga smatraju da je ĆN nedostojan za nasljeđivanje.

6. S obzirom da na to da se ĆN prihvatio nasljedstva i da je osporio navode nasljednica, jasno je da između stranaka postoji spor o nasljednom pravu.

7. Nadalje, na ročištu od **.**.2025. ĆN je naveo da je ostavitelj Ugovorom o darovanju nekretnine od **.**.2019. RN darovao 1⁄2 nekretnine označene kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća broj 5, dvorište i oranica Novo Naselje ukupne površine 964 m2. Osim toga, naveo je da je ostavitelj bio vlasnik stana upisanom u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica]. suvlasnički dio s neodređenim omjerom u naravi dvoiposobni stan broj 47 na 5. katu površine 75,88 m2 sa spremištem broj 47 u podrumu površine 1 čm [adresa], te da je taj stan zamijenio s TN i ĐN za stan na adresi [adresa] upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi stan broj 45 na 4. katu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagavaonice, kupaonice, predsoblja, degažmana, ukupne površine 49,27 čm na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s tim da su TN i ĐN nadoplatili razliku u iznosu 25.000 eura. Istaknuo je da je GN Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju od lipnja 2024. vlasništvo stana na adresi [adresa] prenijela na nasljednicu RN.

8. Nasljedničkom izjavom od **.**.2025. ĆN se prihvatio nasljedstva te je zatražio povrat navedenih darova u mjeri koja je potrebna da bi se nadopunio njegov nužni dio.

9. S obzirom na to da HN i GN osporavaju nasljedno pravo ĆN, jasno je da osporavaju i njegovo pravo na nužni dio, a time i na povrat dara.ž

10. Nužni nasljednik može tražiti vraćanje dara u ostavinskom postupku ako je zahtjev usmjeren protiv sunasljednika i ako oni pristaju dobrovoljno vratiti stvar, a u protivnom takav se zahtjev može ostvariti jedino u parnici.

11. Kako se GN i RN protive povratu dara u ostavinskom postupku, takav zahtjev ĆN može ostvariti samo konstitutivnim zahtjevom u parničnom postupku pa je zato upravo njega trebalo uputiti u parnicu.

12. Odredbom čl. 222. st. 1. i st. 2. ZN propisano je, da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi njihovo nasljedno pravo, a alinejom 3. navedenog stavka propisano je da će tako postupiti naročito ako su sporne činjenice o kojima ovisi postojanje razloga za nedostojnost. Prema čl. 225. st. 1. ZN, sud će uputiti u parnicu stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.

13. Nadalje, člankom 224. ZN propisano je, da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, kao u konkretnom slučaju.

14. U odnosu na navode žalbe nasljednica GN i RN treba prije svega naglasiti da je ostavinski postupak, prema odredbi čl. 175. st. 1. ZN, izvanparnični postupak u kojem se postupa o nespornom po pravilima izvanparnično postupka, a u slučaju spora po propisima ZPP, koji se podredno primjenjuje. Sud je stranke uputio na pokretanje parnice o svim spornim pitanjima koja se odnose na sastav ostavine i nedostojnost za nasljeđivanje, koje su stranke iznijele na održanom ročištu. Pri tom se u izreci rješenja određeno navodi da se žaliteljice upućuju na pokretanje parnice radi utvrđivanja da je ĆN nedostojan za nasljeđivanje, dok se sud nije bio dužan u izreci, već u obrazloženju, pozvati na pravni temelj takve odluke, a kako je i postupio.

15. Činjenica, da je ročište u ovom postupku prekinuto prije nego što su žaliteljice dale nasljedničku izjavu, u konkretnom slučaju, kada je sporno što je predmet nasljeđivanja i je li zakonski nasljednik ĆN nedostojan za nasljeđivanje, kako su to istaknule žaliteljice, nije ni od kakvog utjecaja na njihova prava u ostavinskom postupku.

16. Ostavinski postupak je prekinut radi omogućavanja nasljednicima da pokrenu parnicu radi ostvarivanja prava koja su istaknuli na ročištu, te će biti nastavljen i dovršen nakon dovršetka tih parnica, odnosno proteka roka za pokretanje istih, kada će žaliteljice moći dati i nasljedničke izjave (znajući koji je sastav ostavine).

17. Pri tom nije jasno kojim bi to procesnim pravima sud propustio upozoriti žaliteljice kao neuke osobe jer iz zapisnika proizlazi da im je omogućeno davanje izjava te da su iste jasno istaknule razloge zašto nasljednika ĆN smatraju nedostojnim za nasljeđivanje (zbog propuštanja brige o ostavitelju i kontakata s njim nakon oboljenja). Sama činjenica da je ročište prekinuto radi dojave o bombi u sudu ne utječe na pravilnost osporenog rješenja jer su stranke dale izjave koje su smatrale potrebnim radi zaštite svojih nasljednih prava.

18. Sud u ostavinskom postupku kao izvanparničnom nije bio ovlašten utvrđivati jesu li u pogledu nekretnina poduzeti pravni poslovi i koja je bila volja stranaka, već će to biti, ukoliko parnica bude pokrenuta, predmet parničnog postupka u kojem će biti zajamčena sva prava stranaka na koja se žaliteljice pozivaju. U izvanparničnom postupku ne mogu se utvrđivati sporne činjenice niti provoditi dokazi na koje se žaliteljice pozivaju, a iste se, kako proizlazi iz samih navoda žalbe, ne slažu s prigovorom da bi LN bio povrijeđen nužni dio, pa je prvostupanjski sud istoga osnovano uputio na pokretanje parnice radi povrata u ostavinu darova – nekretnina opisanih u točki III izreke prvostupanjskog rješenja.

19. Dakle, očitovanje o postojanju eventualnih dogovora o stjecanju vlasništva na spornim nekretninama dosmrtnim uzdržavanjem i ulaganjem, u situaciji kada je ostavitelj nekretninama raspolagao ugovorima o darovanju, a jedan od nasljednika tražio povrat dara u ostavinu radi namirenja nužnog dijela, prvostupanjski sud nije mogao niti trebao omogućiti žaliteljicama u ostavinskom postupku koji je po samom zakonu nesporni, izvanparnični postupak jer isto može biti predmet isključivo parničnog postupka.

20. Prvostupanjsko rješenje sadrži dostatno obrazloženje o odlučnim činjenicama –a to su u konkretnom slučaju samo prigovori žaliteljica o dostojnosti nasljednika ŠN za nasljeđivanje i prigovor tog nasljednika da mu je povrijeđen nužni dio, radi čega traži povrat darova u mjeri da bi se isti nadopunio, te se sud pozvao na relevantno materijalno pravo odredaba ZN na temelju kojeg je nasljednike uputio na pokretanje parničnih postupaka.

21. Izvanparnični postupak nije suđenje (već odlučivanje isključivo o nespornim pravima) u smislu u kojem se u žalbi prigovara a sporna prava nasljednika mogu se ostvarivati u parničnim postupcima na koje su upućeni, ukoliko iste pokrenu.

22. Pravilno su zato primijenjene odredbe čl. 222. st. 1. i 2., te čl. 225. st. 1., 2.., 3. i 4. ZN-a, kada je odlučeno kao u prethodno citiranoj izreci prvostupanjskog rješenja.

23. U skladu s navedenim, na temelju čl. 380. t. 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 2. srpnja 2026.

Sudac:

Gordana Bošković Majerović