REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6, Zagreb
Poslovni broj: Us I-4483/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Jeleni Maltar Benjak, uz sudjelovanje Nikoline Kruk, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice II iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, radi prava na doplatak za djecu, 2. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 143-02/24- 01/03392725930, URBROJ: 341-99-05/3-24-5013 od 12. rujna 2024.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II 143-02/24-01/03392725930, URBROJ: 341-99-05/3-24-5013 od 12. rujna 2024. odbijena je žalba tužiteljice protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 143-02/24-01/03392725930, URBROJ: 341-25-05/3-24-74449 od 18. srpnja 2024., kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za priznavanje prava na doplatak za djecu.
2. Tužiteljica u pravovremeno podnesenoj tužbi osporava zakonitost rješenja tuženika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je pogrešno utvrđena starost djeteta. Smatra da su upravna tijela prilikom ukidanja prava na dječji doplatak zanemarila da dijete boluje od teške nasljedne bolesti, nedostatka faktora zgrušavanja krvi, hemofilija A faktor VIII te da se radi o životno ugrožavajućoj bolesti. Na tu okolnost predlaže provesti medicinsko vještačenje te pribaviti mišljenje Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Uz tužbu dostavlja medicinsku dokumentaciju. Iz sadržaja tužbe proizlazi da predlaže poništiti rješenje tuženika te da joj se prizna pravo na dječji doplatak od 1. siječnja 2024. i poništi obveza povrata istog za 2023. Traži i naknadu troška upravnog spora.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe, pozivajući se u bitnome na navode osporenog rješenja. Protivi se dokaznim prijedlozima tužiteljice jer izvođenje istih ne bi imalo utjecaja na pravilnost osporavanog rješenja Ovo iz razloga jer je od 1. siječnja 2024., stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku pravo korisnika doplatka za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno s težim ili teškim invaliditetom objedinjeno u pravu na inkluzivni dodatak, koji se ostvaruje u sustavu socijalne skrbi. Navodi da je za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak nadležan Hrvatski zavod za socijalni rad, koji će za zatečene korisnike prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno s težim ili teškim invaliditetom na dan 31. prosinca 2023., po službenoj dužnosti, provesti postupak radi odlučivanja o pravu na inkluzivni dodatak, koji će, u slučaju priznanja tog prava, korisnicima pripadati od 1. siječnja 2024. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. Strankama je dana mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima drugih stranka, odnosno o činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24., 39/26.; dalje: ZUS) te je sud održao usmenu i javnu raspravu 10. lipnja 2026.
5. Tužiteljica je ostala kod tužbe i tužbenog zahtjeva te dokaznih prijedloga. Istaknula je da je dijete ostvarilo pravo na inkluzivni dodatak, ali tek nakon što je podnijela zahtjev za isto. Pojašnjava da dijete boluje od najtežeg oblika hemofilije te da mu je naknadno dijagnosticirana još jedna teška krvna bolest naziva Von Wilerbrand. Na poseban upit suda navela je da dijete/sin nije pohađao srednju školu u trenutku podnošenja zahtjeva. Predložila je usvojiti tužbeni zahtjev te traži naknadu troškova upravnog spora.
6. Službena osoba tuženika je ostala kod odgovora na tužbu i svih navoda iz osporavanog rješenja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
7. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je pročitao dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem su donesena osporavana rješenja i u spisu ovoga upravnog spora.
8. Sud je odbio dokazne prijedloge tužiteljice za provođenje medicinskog vještačenja i pribavu mišljenja Medicinskog fakulteta u Zagrebu kao nesvrsishodan.
9. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
10. Iz spisa predmeta proizlazi da je upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu pokrenut zahtjevom tužiteljice od 7. ožujka 2024. za ostvarivanje prava na doplatak za djecu.
10.1. U postupku je utvrđeno da je dijete za koje se traži priznavanje prava, NI, rođ. **.**.2003., navršio 21 godinu života te je stajalište upravnih tijela da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 10. Zakona o doplatku za djecu („Narodne novine“, 94/01., 138/06., 107/07., 37/08., 61/11., 112/12., 82/15., 58/18. i 156/23.; dalje: Zakon) za priznavanje prava na doplatak za imenovano dijete.
11. Napominje se da je 1. siječnja 2024. na snagu stupio Zakon kojim su izmijenjene odredbe Zakona o doplatku za djecu („Narodne novine, 94/01., 138/06., 107/07., 37/08., 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.; dalje: Zakon 58/18.) koje se odnose na ostvarivanje prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno s težim ili teškim invaliditetom u sustavu mirovinskog osiguranja.
12. Ovo iz razloga što je 1. siječnja 2024. na snagu stupio Zakon o inkluzivnom dodatku („Narodne novine“, 156/23.; dalje: Zakon o inkluzivnom dodatku) kojim je u članku 45. stavku 3. propisano da s danom stupanja na snagu toga Zakona prestaje važiti članak 12., članak 10. stavak 5., članak 21. stavak 1. Zakona 58/18., u dijelu koji se odnosi na dijete s oštećenjem zdravlja, članak 22. te članak 30.a Zakona 58/18., u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje medicinskih uvjeta.
13. Ujedno je člankom 11. stavkom 1. Zakona o inkluzivnom dodatku propisano je da se pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona priznaje:
- odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom
- djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.
14. Nadalje, člankom 11. stavkom 3. Zakona o inkluzivnom dodatku propisano da inkluzivni dodatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu na temelju članka 12. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) ili na temelju članka 5. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 82/15.) i nakon provedenog postupka utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak koji Hrvatski zavod za socijalni rad (u daljnjem tekstu: Zavod) provodi po službenoj dužnosti, priznaje se u iznosu propisanom stavkom 1. toga članka umanjenom za iznos ostvarenog prava na doplatak za djecu.
15. Slijedom navedenog, u trenutku podnošenja zahtjeva tužiteljice od 7. ožujka 2024. na snazi je bio Zakon koji u članku 10. stavku 3. propisuje da doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka toga školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Stavcima 6. i 7. istog članka propisano je da doplatak za djecu pripada za dijete koje zbog duže bolesti nije u mogućnosti završiti školovanje u redovitom roku i preko godine do kojih pripada doplatak u slučaju školovanja u srednjim školama, a iznimno za dijete koje se školuje u skladu s propisima o školovanju djece s teškoćama u razvoju doplatak za djecu pripada i nakon navršene životne dobi od 19 godina, a najduže do 21 godine života.
16. Iz citiranih odredaba proizlazi da je za priznavanje prava na dječji doplatak za bolesno dijete ili dijete s teškoćama u razvoju prema odredbama Zakona o dječjem doplatku potrebno kumulativno ispunjenje dvaju uvjeta, da se dijete nalazu u redovitom školovanju i životna dob djeteta, odnosno pravo za dijete koje je navršilo 19 godina pripada do kraja školske godine u kojoj navršilo 19 godina, a ako dijete zbog duže bolesti nije u mogućnosti završiti školovanje u redovitom roku, najduže do 21 godine života.
17. Ističe se da su upravna tijela pogrešno utvrdila da je dijete tužiteljice, NI, koji je rođen **.**.2003. u trenutku podnošenja zahtjeva od 7. ožujka 2024. navršio 21 godinu života. No pogrešno utvrđene godine života djeteta za koje se traži priznavanje traženog prava nisu utjecala na zakonitost upravnih rješenja jer nije ispunjen drugi kumulativni uvjet za priznavanje prava, odnosno dijete tužiteljice u trenutku podnošenja zahtjeva nije se nalazi lo u redovitom školovanju. Isto proizlazi iz samog iskaza tužiteljice.
18. Budući da je dijete tužiteljice za koje se traži ostvarivanje prava na doplatak u trenutku podnošenja zahtjeva bilo starije od 19 godina te nije bilo u redovitom školovanju, uvjeti iz citiranog članka 10. Zakona nisu ispunjeni te je stoga u upravnom postupku pravilno odbijen zahtjev tužiteljice.
19. Ujedno je pravilna uputa tuženika da je od 1. siječnja 2024. pravo korisnika doplatka za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno s težim ili teškim invaliditetom objedinjeno u pravu na inkluzivni dodatak, koji se ostvaruje u sustavu socijalne skrbi te da je za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak nadležan Hrvatski zavod za socijalni rad.
20. Navodi tužiteljice kojima osporava zakonitost ukidanja prava na dječji doplatak nisu od utjecaja na rješavanje ovog upravnog spora jer je predmet ovog upravnog spora zakonitost rješenja kojima je odlučivano o osnovanosti njezinog zahtjeva za priznavanje prava na dječji doplatak, a koje je tužiteljica ujedno dostavila uz tužbu. Stoga su odbijeni dokazni prijedlozi tužiteljice za provođenjem sudsko -medicinskog vještačenja i pribava mišljenja Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Tužiteljica je protiv rješenja kojima joj je ukinuto pravo na dječji doplatak trebala pokrenuti poseban upravni spor u kojem bi se razmatrala osnovanost navoda koje je istaknula u ovom sporu.
21. Zbog navedenih razloga, Sud smatra da tužbeni navodi nisu od utjecaja na drugačije odlučivanje u ovom upravnom sporu.
22. S obzirom na to da tužiteljica u tužbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, sud nije našao osnove za uvažavanje tužbenog zahtjeva te je na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
23. Tužiteljici je odbijen zahtjev za naknadu troška upravnog spora kao neosnovan na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a jer je je izgubila spor u cijelosti.
U Zagrebu 2. srpnja 2026.
Sutkinja
Jelena Maltar Benjak
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. II, [adresa]
2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Mihanovićeva 3, [adresa] Zagreb
3. U spis
