REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] P 5

Poslovni broj: Us I-506/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom tužitelja 1. PGL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. PG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Iris Šoštarić i Velimir Šoštarić, odvjetnici u Rovinju, Augusta Ferrija 35a, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirana osobe ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 2. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/24-26/25, URBROJ: 531-03-25-3 od 17. ožujka 2025.

II. Predmet se vraća tuženiku na ponovni postupak.

III. U ponovnom postupku tuženik je dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama ovoga Suda, izraženim u obrazloženju presude.

IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi troškove upravnoga spora u iznosu od 2.500,00 eura u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima spora.

V. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Grada Rovinja-Rovigno, Upravnog odjela za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata, Odjela za izdavanje akata KLASA: UP/I-361-05/13- 01/726, URBROJ: 2163-8-05-02-23-37 od 4. prosinca 2023., u ponovnom postupku, po zahtjevu ČG, ovdje zainteresirane osobe, ozakonjena je rekonstruirana (dogradnja, nadogradnja), dovršena, ugrađena, manje zahtjevna zgrada stambene namjene, dijelom dvostrešnog a dijelom jednostrešnog kosog krova, visina zgrade 5,39 m (do vijenca) i ukupne visine zgrade 7,17 m (do sljemena), površine zemljišta pod građevinom cca 64 m², katnosti: (P+1) prizemlje i kat, s dvije (2) stambene jedinice, izgrađena na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], zgr. k. č. br. [katastarska čestica], te dijelom na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] (sukladno presudi Županijskog suda u Zadru posl.br. Gž-245/2021-2 od 20. srpnja 2021., kojom je utvrđeno da je KG suvlasnik u 1½ dijela kamenog zida zgrade koji se nalazi na istočnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji zid gleda u smjeru sjevera, te se nalazi na zapadnoj strani građevine koja je izgrađena na dijelu zgr. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), na adresi [adresa], prikazana u geodetskom snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, broj predmeta: 14-1-034 od 01. kolovoza 2014. godine, po ovlaštenom inženjeru geodezije BG, dipl.ing.geod., Ured ovlaštenog inženjera geodezije, iz [adresa] i u arhitektonskom snimku izvedenog stanja broj projekta: 50/14, od siječnja 2016. godine, izrađenom po ovlaštenom arhitektu ČGL, Mi stone d.o.o. [adresa].

2. Protiv navedenog rješenja PGL i PG, ovdje tužiteljice, izjavile su žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/24-26/25, URBROJ: 531-03-25-3 od 17. ožujka 2025. odbio. U obrazloženju rješenja tuženik u bitnom navodi da je u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo ponovno provelo očevid za predmetnu zgradu te je utvrdilo da je prijašnja krovna terasa predmetne zgrade zatvorena, te da pritom nije dobiven nikakav novi korisni prostor. U odnosu na žalbene navode u svezi pogrešnog utvrđenja na kojim česticama se predmetna zgrada nalazi, tuženik se poziva na presudu Županijskog suda u Zadru posl.br. Gž-245/2021-2 od 20. srpnja 2021., te dodaje da dokazivanje vlasništva i suvlasništva nije uvjet za donošenje rješenja o izvedenom stanju i da je geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade ovjerio ovlašteni inženjer geodezije.

3. Tužiteljice je protiv tuženika pravodobno ovome Sudu podnijele tužbu kojom osporavaju zakonitost navedenog rješenja. U tužbi u prvom redu navode da je u postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja činjenično stanje pogrešno utvrđeno te da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Ističu da se tuženik oglušio na njihove žalbene argumente i odlučivanju pristupio na krajnje formalistički način, djelujući s pozicije vlasti umjesto kontrole zakonitosti, pri čemu nije dao nikakav pravno relevantan odgovor na ključne žalbene razloge. Ističu proceduralni propust jer im uz prvostupanjsko rješenje nisu dostavljeni geodetski i arhitektonski snimak izvedenog stanja, koji su njegovi sastavni dijelovi, čime je rješenje ostalo nepotpuno. Posebno osporavaju točnost i vjerodostojnost geodetskog snimka na kojem je prikazana sporna građevina, tvrdeći da on ne prikazuje stvarno stanje na nekretninama. S tim s svezi navode da se sporna građevina dijelom nalazi na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] te na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], točnije na kamenom zidu koji je u njihovom vlasništvu, što prvostupanjsko tijelo nije utvrdilo u dispozitivu rješenja. Nastavno navode da je prvostupanjsko tijelo, unatoč nedostatku stručnog znanja iz područja geodezije, odbilo provesti geodetsko vještačenje te se umjesto utvrđivanja činjenica o smještaju zgrade upustilo u nepotrebno obrazlaganje vlasničkopravnih aspekata, što je potom nekritički prihvatio i tuženik. Nadalje ukazuju na problem zaštite povijesne jezgre grada [adresa], navodeći postojanje kontradiktornih akata Konzervatorskog odjela u Puli. Pojašnjavaju da je investitor, nakon zakonskog roka za ozakonjenje 21. lipnja 2011. nastavio s dodatnim građevinskim radovima te je na mjestu ranije krovne terase izgradio novu prostoriju s krovištem. Naglašavaju da je time ozakonjeno naknadno izmijenjeno stanje, a ne stanje zgrade kakvo je bilo vidljivo na DOF5/2011, što je u izravnoj suprotnosti s intencijom Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Smatraju neistinitim i nelogičnim navode upravnih tijela da zatvaranjem terase nije nastao novi korisni prostor, ističući da je na spornoj građevini zapravo nastala potpuno nova etaža. Također navode da je tuženik propustio ocijeniti žalbene razloge koji se odnose na postojanje otvora na zidu izgrađenom na samoj međi. Ističu da novonastala prostorija ima dva improvizirano zatvorena prozora s klupčicama, cijev i odzračnik koji se nalaze na nekretnini tužiteljica, što potkrepljuju priloženim fotografijama. Smatraju da se zakonska odredba o otklanjanju nedostataka može odnositi isključivo na uklanjanje dijelova građevine radi svođenja u gabarite podobne za ozakonjenje, a nikako na naknadnu izgradnju nove etaže pod krinkom zatvaranja terase. Predlažu da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i isprave koje dostavljaju uz tužbu (fotografije i dr.), te po potrebi provođenjem geodetskog vještačenja radi točnog utvrđivanja položaja građevine, pa da po provedenom postupku poništi rješenje tuženika i rješenje prvostupanjskog tijela.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. Zainteresirana osoba u detaljnom i opširnom odgovoru na tužbu u bitnom predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije. Ističe da je u ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo postupilo sukladno svim uputama drugostupanjskog tijela, provelo naložene upravne radnje, izvršilo uvid u ispis iz DOF5/2011 te utvrdilo činjenično stanje u odnosu na krovnu terasu i čestice na kojima se predmetna zgrada nalazi. Navodi da je pitanje vlasništva spornog kamenog zida na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koji tužiteljice osporavaju točnost geodetskog snimka, pravomoćno riješeno presudom Županijskog suda u Zadru kojom je zainteresirana osoba utvrđena kao suvlasnik navedenog zida u ½ dijela. U odnosu na zaštitu povijesne jezgre, ističe da je u postupku priložena potvrda Konzervatorskog odjela u Puli, kojom je potvrđeno da je zgrada rekonstruirana, dograđena i nadograđena u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Nadalje, navodi da su tvrdnje o izvođenju bitnih građevinskih radova nakon zakonskog roka za ozakonjenje paušalne, što da je utvrđeno uvidom u ispis DOF5/2011 sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

6. Sud je održao ročište za raspravu 5. lipnja 2026., na koje su pristupile tužiteljice i zainteresirana osoba, zastupani po opunomoćenicima, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište su održano u njegovom odsustvu.

6.1. Stranke su na ročištu u bitnom izjavile da ostaju kod dotadašnjih navoda.

7. Među strankama je u ovome sporu sporno je li u postupku pravilno određeno na kojim se česticama nalazi predmetna zgrada i je li pravilno utvrđeno da zgrada ispunjava uvjete ozakonjenja u odnosu na mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, te je li tuženik drugostupanjskim rješenjem ocijenio sve tužbene navode.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

10. Prema odredbi članka 20. stavka 4. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, dalje: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama) rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može se donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada (ukloni etažu ili drugi dio građevine, zatvori otvor na međi i sl.).

11. S tim u svezi Sud dijeli shvaćanje tužiteljica da se citirana odredba ne može tumačiti na način da se nedostaci mogu otkloniti tako da se zgrada naknadno u tijeku postupka ozakonjenja dograđuje, a pogotovo ne tako da dogradnjom dobiva nova etaža, nego isključivo tako da se etaža ili drugi dio građevine ukloni ili zatvori otvor na međi.

12. U tom dijelu Sud iz obrazloženja rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela te spisa predmeta nije mogao utvrditi na koji način je zatvorena predmetna terasa a da pritom nije nastala korisna površina, odnosno nije mogao otkloniti tužbene navode da je predmetna terasa zatvorena na način da je predmetnoj zgradi dograđena još jedna etaža, te da stoga, zgrada za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju gabaritima više ne odgovara zgradi prikazanoj na ortofoto karti DOF5/2011.

13. Osim toga, u svezi otklanjanja nedostataka koji se odnose na mjere zaštite kulturnih dobara u postupku ozakonjenja je na inicijativu tuženika pokrenut postupak izvanrednog preispitivanja pravomoćne odluke pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, koji je u presudi posl.br. U-zpz-25/17-6 od 13. ožujka 2018. i dr., zauzeo pravno shvaćanje da se postupanje iz odredbe članka 20. stavka 4. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne odnosi na situaciju iz članka 6. stavka 2. podstavka 1. Zakona, u čijem fokusu je prvenstveno zaštita područja koje je zbog svoje povijesno kulturne vrijednosti od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku.

13.1. U tom smislu Sud iz stanja spisa predmeta nije mogao utvrditi u čemu se činjenično stanje iz predmeta ovoga spora razlikuje u odnosu na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz citirane presude presudi posl.br. U-zpz-25/17-6 od 13. ožujka 2018.

14. Nadalje, točno je da je odredbom članka 32. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena.

14.1. Međutim, isto tako je odredbom članka 23. stavka 1. podstavka 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je da izreka rješenja o izvedenom stanju, između ostalog, obvezno sadrži ime katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je zgrada izgrađena.

15. Stoga, sukladno citiranoj odredbi članka 23. stavka 1. podstavka 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama izreka rješenja o izvedenom stanju mora sadržati oznaku svih katastarskih čestica na kojoj se zgrada koja se ozakonjuje nalazi.

16. U tom smislu je Sud izreku prvostupanjskog rješenja našao proturječnom samoj sebi, jer je izrekom rješenja najprije utvrđeno da se zgrada nalazi na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], zgr. k. č. br. [katastarska čestica], te dijelom na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], dok se u nastavku navodi da je presudom Županijskog suda u Zadru posl.br. Gž-245/2021-2 od 20. srpnja 2021. utvrđeno da se zid nalazi na nalazi na istočnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te se na zapadnoj strani građevine koja je izgrađena na dijelu zgr. k. č. br. [katastarska čestica], iz čega bi proizlazilo da je predmetna zgrada izgrađena na zidu koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], a koje čestice nisu navedene među česticama na kojima na zgrada izgrađena, stoga u tom dijelu odlučne činjenice Sud nije mogao ocijeniti pravilno utvrđenima.

16.1. Pritom se tuženiku ukazuje da okolnost da je geodetski snimak izvedenog stanja potpisan od strane ovlaštenog inženjera geodezije nikako ne znači da se uslijed toga pravilnost geodetskog snimka izvedenog stanja u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju ne može ili ne treba preispitivati.

17. Slijedom svega navedenog, na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, 39/26, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo je usvojiti i predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak.

18. Sukladno članku 151. stavku 2. Zakona o upravnim sporovima ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je vezano pravnim shvaćanjem i primjedbama ovoga Suda, izraženim u obrazloženju presude.

19. Tužitelj je zatražio naknadu troškova ovoga spora za zastupanje po odvjetniku, za sastav tužbe, naknadnog podneska i pristup ročištu za raspravu, za svaku radnju po 1.000,00 eura, uvećano za PDV, što ukupno iznosi 2.500,00 eura.

19.1. Zainteresirana osoba je zatražila naknadu troškova spora za zastav tužbe, pristup ročištu za raspravu i pristup ročištu za objavu presude, u ukupnom iznosu od 2.625,00 eura.

19.2. Prema odredbi članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

19.3. Prema članku 144. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom.

20. Tužiteljima je u cijelosti priznat trošak zastupanja kao osnovan, nužan i opravdan, te sukladan Tbr. 27. i 42. Odvjetničke tarife, stoga je tuženiku naloženo da mu naknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude. Budući da je spor izgubila, zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova spora je odbijen.

21. Budući da tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, sukladno članku 22. stavku 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18, 51/23) tužiteljice nisu u obvezi plaćanja sudske pristojbe.

U Rijeci 2. srpnja 2026.

S u d a c

dr. sc. Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv točaka I., II. i III. ove presude žalba nije dopuštena.

Protiv točaka IV. i V. ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba protiv rješenja o trošku odgađa izvršenje rješenja (članak 148. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- opun. tužiteljice, odvjetnicima iz ZOU Iris Šoštarić i Velimir Šoštarić, Rovinj, A. Ferrija 35a

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ulica Republike Austrije 14

- opun. zaint. osobe Ivanu Kusaliću, odvjetniku u Zagrebu, Masarykova 22