Poslovni broj: Usž-4565/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Vlaha Bassegli Gozze i Marine Kosović Marković, članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu I tužitelja DO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II tužitelja TO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i III tužiteljice ĐO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po opunomoćenici Doris Košta, odvjetnici u Splitu, Ivana Gundulića 26a, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Romić inženjering d.o.o., Solin, Žižić dr. Martina 15, OIB: 46662005117, koju zastupaju opunomoćenici Mijo Jeličić i Marina Bosnić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Jeličić & partneri d.o.o., Split, Kliška 29, radi obnove postupka izdavanja građevinske dozvole, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2984/2024-9 od 23. srpnja 2025. na sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2984/2024-9 od 23. srpnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.

III. Nalaže se tužiteljima DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], TO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da nadoknade zainteresiranoj osobi Romić inženjering d.o.o. iz Solina, OIB: 46662005117, trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 1.250,00 eura u roku od 15 dana od primitka ove presude sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako ih stranka kojoj je naloženo plaćanje troškova ne podmiri u ostavljenom roku.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom i rješenjem prvostupanjskog suda, u točki I. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361- 03/23-02/49, URBROJ: 531-03-4-24-6 od 19. studenog 2024. i rješenja Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, KLASA: UP/I-361-03/21-01/000196, URBROJ: 2181/01-04-01/1-22-0028 od 12. prosinca 2022. te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke). Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja protiv navedenog prvostupanjskog rješenja kojim je odbačen prijedlog tužitelja za obnovu postupka izdavanja građevinske dozvole, KLASA: UP/I-1-361-03/20-01/000229, URBROJ: 2181/01-03-02/16-21-0023 od 20. travnja 2021. kojom je zainteresiranoj osobi dozvoljeno građenje građevine mješovite namjene, katnosti: E=Po+Pr+2+N s dva nadzemna volumena (Ulaz A i B) koji su povezani podzemnom garažom, s ukupno 34 stambene jedinice i četiri poslovna prostora, 29 PM u garaži i deset PM na otvorenom, 2.b. skupine, na k. č. [katastarska čestica] (sud. čes. zem. 3924/1) koja će se formirati od kat. čest. zem. [katastarska čestica] (sud. čes. zem. 3924/1) i kat. čest. zem. [katastarska čestica] (sud. čes. zem. 3924/2) sve k. o. [katastarska općina] u površini od 1711 m².

2. Tužitelji u žalbi u bitnom navode da u postupku izdavanja građevinske dozvole nisu sudjelovale stranke koje su to trebale pa nisu ostvarile svoje pravo na sudjelovanje i djelotvoran pravni lijek. Ističu da je u drugom predmetu prvostupanjskog suda, u kojem je riječ o istom investitoru i projektantu, poništeno rješenje istovjetnih manjkavosti kao u ovom predmetu. Prvostupanjski sud se ovdje bavio samo pitanjem udovoljavanju pretpostavkama u pogledu ovlaštenja za podnošenje zahtjeva za obnovu. Investitor je izvršio parcelaciju zemljišta neposredno prije podnošenja zahtjeva za građevinsku dozvolu radi ispunjenja formalnih uvjeta za objavu putem oglasne ploče, ali protivno načelu zabrane zloupotrebe prava. Smatraju da predmetna nekretnina graniči s najviše deset nekretnina i da je u konkretnom slučaju trebala biti primijenjena odredba članka 116. stavka 2. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13., 20/17., 39/19., 125/19. -dalje: ZG). Stoga su predložili pribaviti povijest promjena predmetne čestice od nadležnog katastarskog ureda i vještačenje po vještaku geodetske struke. Odbijanjem dokaznih prijedloga onemogućeno im je pravo na jednakost oružja i na pošten i pravičan postupak odnosno pravo na pristup sudu. U tom pravcu upućuju na presude Europskog suda za ljudska prava. Smatraju da se odredba članka 116. stavka 1. ZG-a primjenjuje u situaciji kad se nekretnina na kojoj se gradi odnosno ta čestica formira od deset ili više nekretnina, dok se ovdje građevna čestica formira od dvije katastarske čestice. Smatraju da je prvostupanjski sud pretjerano formalistički tumačio odredbu članka 116. stavka 4. ZG-a, a to je u suprotnosti sa stajalištima Ustavnog suda Republike Hrvatske. Upućuju na dužnosti upravnog suda u sporu pune jurisdikcije. Predlažu usvojiti žalbu, ukinuti pobijanu presudu i usvojiti tužbeni zahtjev zajedno s naknadom troška sastava žalbe.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Zainteresirana osoba u odgovoru na žalbu u bitnom navodi da tužitelji iznose neargumentirana stajališta, a izbjegavaju suštinska pitanja procesno -pravne i materijalno-pravne prirode. Tužitelji u žalbi iznose neistinitu tvrdnju da je parcelacija provedena prije izdavanja građevinske dozvole odnosno prije podnošenja zahtjeva za izdavanje iste. Naime, iz same građevinske dozvole razvidno je da se građevinska parcela formira nakon pravomoćnosti iste na površini dvije katastarske čestice. Upućuje na potvrđeni geodetski elaborat koji je sastavni dio građevinske dozvole iz kojeg su javnopravna tijela i prvostupanjski sud utvrdili postojanje dvanaest međašnih čestica u odnosu na čestice na kojima je dozvoljena gradnja. Detaljno navodi svaku od navedenih dvanaest nekretnina i upućuje na odredbe članka 116. i 120. ZG-a. Također, ističe i nepravodobnost prijedloga za obnovu. Ovo iz razloga jer je građevinska dozvola postala pravomoćna 18. svibnja 2021., što znači da je bila javno objavljena i dostupna svim zainteresiranima najmanje 8 dana prije nastupa pravomoćnosti, odnosno od 9. svibnja 2021. Subjektivni rok teče od dana kad je stranka mogla znati za upravni akt, a to je u konkretnom slučaju 18. svibnja 2021. i ističe u roku od 30 dana odnosno 19. lipnja 2021. Budući da je prijedlog za obnovu podnesen 25. kolovoza 2021. odnosno 9. rujna 2021. isti je nepravodoban. Predlaže odbiti žalbu. Traži trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 1.250,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima - "Narodne novine", broj: 36/24. -dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.

7. Ovo stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela te je pravilnom primjenom odredbe članka 116. ZG zaključio da tužitelji nisu ovlašteni podnijeti prijedlog za obnovu postupka okončanog građevinskom dozvolom od 20. travnja 2021. koja je izdana po zahtjevu ovdje zainteresirane osobe, Romić inženjering d.o.o., za gradnju predmetne građevine mješovite namjene.

8. Naime, odredbom članka 116. stavka 1. ZG-a propisano je da ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine koja neposredno graniči s više od deset nekretnina, odnosno ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine na građevnoj čestici koja se formira od deset ili više nekretnina ili za građenje građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru koji se sastoji od deset ili više nekretnina, stranke se radi uvida u spis predmeta pozivaju javnim pozivom koji se objavljuje na oglasnoj ploči tijela graditeljstva i na elektroničkoj oglasnoj ploči. Prema odredbi članka 116. stavka 4. Zakona stranka koja se ne odazove javnom pozivu, odnosno pozivu ne može zbog toga tražiti obnovu postupka izdavanja građevinske dozvole.

9. Uvidom u potvrđeni geodetski elaborat temeljem kojeg je, između ostalog, izdana predmetna građevinska dozvola, javnopravna tijela i prvostupanjski sud su utvrdili da katastarske čestice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od kojih se formira građevna čestica graniče s više od deset nekretnina odnosno s k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. S obzirom na takvo stanje stvari, što tužitelji svojim općenitim žalbenim navodima nisu doveli u sumnju, a imajući na umu naprijed citirane zakonske odredbe, kao i nespornu činjenicu da se tužitelji u postupku izdavanja predmetne građevinske dozvole nisu odazvali javnom pozivu na uvid u spis, to isti, i prema ocjeni ovog Suda, nisu mogli tražiti obnovu postupka izdavanja predmetne građevinske dozvole. Prema odredbi članka 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.-dalje: ZUP) kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem. Kako se tužitelji dakle nisu odazvali javnom pozivu na uvid u spis u postupku izdavanja građevinske dozvole i zbog toga prema izričitoj odredbi materijalnog zakona ne mogu tražiti obnovu tog postupka to je pravilno i osnovano odbačen njihov prijedlog za obnovu tog upravnog postupka jer je podnesen od neovlaštene osobe, a što je potvrđeno rješenjem tuženika i pobijanom presudom.

10. Pri tome neosnovano smatraju tužitelji da se naprijed citirana odredba članka 116. ZG-a odnosi samo na izdavanje građevinske dozvole za građenje građevine na građevnoj čestici koja se formira od deset ili više nekretnina, budući da se ista odnosi i na situaciju kad se građevna dozvola izdaje za građenje građevine koja neposredno graniči s više od deset nekretnina, a o čemu se u konkretnom slučaju i radi.

11. Temeljem odredbe članka 49. stavka 3. ZUS-a sud je ovlašten uzeti u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja pobijane odluke, što je prvostupanjski sud učinio te je činjenice odlučne za rješenje ovog upravnog spora utvrdio temeljem postojeće dokumentacije u spisu, a nakon čega je pravilno zaključio da u konkretnom predmetu nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja. Stoga su osnovano odbijeni dokazni prijedlozi tužitelja jer imajući u vidu materijalne dokaze koji prileže spisu upravnog predmeta, provođenje navedenih dokaznih radnji ne bi dovelo do drukčijeg rješenja ove upravne stvari. Pri tome neosnovano smatraju tužitelji da je povrijeđeno načelo „jednakosti oružja“ zbog neprovođenja geodetskog vještačenja i pribavljanja isprava u pogledu ranijih promjena na predmetnim katastarskim česticama, jer ni Ustav Republike Hrvatske ni Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne jamče stranci u postupku pravo da se provede vještačenje ili izvede neki dokaz koji ona predlaže. Jednakost stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava (jednakost oružja, jednakost sredstava) pretpostavlja razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice i iste dokažu na način da niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, zbog čega ovaj Sud ne nalazi povrede zakona na štetu tužitelja niti po toj osnovi. Ovo tim više što su tužitelji aktivno sudjelovali kako za vrijeme upravnog postupka tako i za vrijeme upravnog spora, a čime je u potpunosti ostvarena procesna ravnopravnost u odnosu na tuženika.

12. S obzirom na sve naprijed navedeno, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe tužitelja.

13. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, žalbu odbiti kao neosnovanu (točka I izreke presude), a budući da tužitelj i nisu uspjeli sa svojom žalbom to je trebalo, u skladu s odredbom članka 147. stavka 1. ZUS-a, odbiti njihov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe (točka II izreke presude).

14. Kako je žalba tužitelja odbijena, to su dužni nadoknaditi zatraženi trošak sastava odgovora na žalbu zainteresirane osobe, koji zahtjev ovaj Sud nalazi osnovanim. Naime, zatraženi trošak u iznosu od 1.250,00 EUR, Sud nalazi opravdanim izdatkom na koji zainteresirana osoba ima pravo temeljem odredbe članka 144. stavka 1. i 147. stavka 1. ZUS-a, u vezi Tbr. 27. t.3. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23 .) (točka III. izreke presude).

U Zagrebu 2. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner