Poslovni broj: Usž-2276/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlaha Bassegli Gozze, članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, Svetošimunska cesta 25., zastupan po opunomoćenici Ireni Čaček, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grubišić, Lović i Lalić iz Zagreba, Radnička cesta 52., protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ĐS iz [adresa]., 3, zastupan po opunomoćenici Ivi Žuvanić Štambuk, odvjetnici iz Zagreba, Matice Hrvatske 2, radi poništenja rješenja o promjeni podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovnog broja: Us I-3638/2022-15 od 20. ožujka 2024., na sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tužitelja se usvaja.

Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovnog broja: Us I- 3638/2022-15 od 20. ožujka 2024.

II. Usvaja se tužbeni zahtjev.

Poništava se rješenje Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, klasa: UP/II-932-07/22-07/81, urbroj: 541-11/2-22-2 od 26. listopada 2022. godine i predmet vraća istom tijelu na ponovni postupak, time da je tuženik u obvezi u ponovljenom postupku postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama Suda u obrazloženju odluke.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak prvostupanjskog upravnog spora kao i trošak žalbenog dijela spora u ukupnom iznosu od 5.312,00 € u roku od 15 dana od dana dostave ove presude , dok se u preostalom dijelu zatraženi trošak odbija.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja tuženika, klase: UP/II-932-07/22- 07/81, urbroj: 541-11/2-22-2 od 26. listopada 2022. godine. Pod točkom II. izreke odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora. Pod točkom III. izreke naloženo je tužitelju naknaditi trošak upravnog spora zainteresiranoj osobi u ukupnom iznosu od 2.000 € u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

1.1. Rješenjem tuženika od 26. listopada 2022., odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, klasa: UP/I-932-07/21-02/5236, urbroj: 251-12-05-1-22-6 od 12. siječnja 2022. godine. Navedenim rješenjem su povodom zahtjeva ĐS iz [adresa] izvršene promjene podataka u katastarskom operatu za kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] na način kako je to pobliže opisano u navedenom rješenju.

2. Tužitelj je protiv citirane presude prvostupanjskog suda podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga ističući da u konkretnom slučaju nije bilo mjesta primjeni odredbe članka 84. stavak 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 112/18.) u kom postupku je po zahtjevu ĐS provedena promjena u katastarskom operatu na temelju geodetskog elaborata RN-170/21 k. o. [katastarska općina] kojom promjenom je ĐS upisan kao posjednik. Geodetski elaborat da je izrađen za potrebe provođenja promjene u katastru zemljišta na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], glede koje čestice je katastarsko, zemljišnoknijžno i stvarno stanje neusklađeno pa tako predmetna katastarska čestica odgovara dijelovima zk. čestica:

7385/1/6/37/54 k. o. [katastarska općina] čiji je vlasnik tužitelj. Osim toga usporedbom prijavnih listova za katastar i zemljišnu knjigu razvidno je da katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi odgovara dijelovima više različitih zemljišnoknjižnih čestica od kojih su pojedine u vlasništvu tužitelja, a investitor elaboratom bez ikakve pravne osnove i suglasnosti tužitelja umanjuje površinu čestica koje su u zemljišnim knjigama upisane kao vlasništvo tužitelja i to čak za 937 m2, te ih neosnovano pripisuje sebi tako da novoformirana čestica ima ukupno 1875 m2. Netočna je tvrdnja prvostupanjskog suda da provedbom elaborata ne dolazi do promjene postojećih pravnih odnosa na zemljištu jer je provođenjem istog povrijeđeno pravo vlasništva tužitelja. To stoga što je investitor provedbom elaborata umanjio površinu čestica koje su u vlasništvu i posjedu tužitelja i to za 937 m2 . Pritom naglašava da investitor nije pojasnio niti dokazao pravnu osnovu na temelju koje polaže pravo na navedenu površinu od 1.875 m2 koja je u zemljišnim knjigama upisano vlasništvo tužitelja. Ovakvom provedbom elaborata kojim se vrijeđaju i umanjuju vlasnička prava tužitelja a u korist investitora, za čiju provedbu u zemljišnoj knjizi bez odgovarajućeg sudskog postupka nema osnove, dovodi do još veće neusklađenosti stanja katastra i zemljišnih knjiga pri čemu je sud napravio propust kada nije primijenio odredbe Zakona i u potpunosti zanemario navode tužitelja o njegovom pravu vlasništva na spornoj čestici i nepostojanje pravne osnove na temelju koje zainteresirana osoba polaže pravo na površinu od 1.875 m2. Ispravni put uključivao bi izradu elaborata nakon dokazivanja pravne osnove i prethodne provedbe elaborata u zemljišnim knjigama, a tek potom u katastru na koji način zainteresirana osoba nije postupila, već je prijavni list elaborata proveo prvenstveno u katastru. Navedeno je dovelo do povrede prava vlasništva tužitelja koji više nije upisan kao posjednik dijela čestice koja se nalazi u njegovu vlasništvu. Obveza prethodnog provođenja elaborata u zemljišnim knjigama propisana je odredbom članka 34. Pravilnika o katastru zemljišta ("Narodne novine", broj: 84/07., 148/098. i 112/18.). Zainteresirana osoba je u svrhu provedbe elaborata podnijela prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka koji je pravomoćnim rješenjem odbačen. Sud je propustio primijeniti odredbu članka 84. stavak 4. Zakona o državnoj izmjeri i članak 34. Pravilnika i time povrijedio materijalno pravo zbog čega je presuda nezakonita. Sud je pogrešno utvrdio činjenično stanje u postupku smatrajući da je pravomoćno odbačen i prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka dostatan dokaz za postojanje pravnog interesa potrebnog za pokretanje postupka provođenja promjena u katastru pa je time povrijedio i pogrešno primijenio materijalno pravo. Tužitelj se poziva i na odredbu članka 94. stavka 3. Zakona navodeći da zainteresirana osoba nije ničim dokazala pravni interes za podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu a sud se samo pozvao na obrazloženje rješenja tuženika od 26. listopada 2022. godine. Sud se nije osvrnuo na navode tužitelja iz tužbe da zainteresirana osoba nije dokazala postojanje pravnog interesa. Tužitelj je već u žalbi protiv odluke prvostupanjskog tijela navodio da isto tijelo nije navelo niti jedan razlog zašto prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka smatra opravdanim i dostatnim razlogom za provedbom elaborata pri čemu se isto tijelo samo paušalno pozvalo na članak 94/3 Zakona. Dakle, upravna tijela a i sud smatraju da je prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka dostatan dokaz pravnog interesa pri čemu se zanemaruje da je navedeni postupak povodom prijedloga za pojedinačni ispravni postupak pravomoćno okončan odbačajem prijedloga zainteresirane osobe. Prijedlog je odbačen uz obrazloženje "predlagatelj je dostavio primjerak geodetskog elaborata za naručitelja po kojem sud nije ovlašten postupati jer ulazno stanje prijavnog lista koji je sadržan u dostavljenom geodetskom elaboratu nije usklađeno sa stanjem zemljišne knjige u vrijeme podnošenja prijedloga". Upravo navedeno svjedoči o činjenici neusklađenosti zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja zbog čega nije moguće provesti predložene izmjene niti u zemljišnim knjigama a niti u katastru. Tužitelj podnosi žalbu i u dijelu presude kojim je odlučeno o troškovima napominjući da je na ročištu za glavnu raspravu od 18. siječnja 2024. (uz sudjelovanje tužitelja i tuženika), a bez sudjelovanja zainteresirane osobe sud zaključio glavnu raspravu smatrajući da je činjenično stanje dovoljno raspravljeno. Međutim, sud rješenjem od 24. siječnja 2024., je preotvorio glavnu raspravu pozivom na odredbu članka 39. stavka 3. ZUS-a, te nakon preotvaranja zainteresirana osoba je 4. ožujka 2024., podnijela odgovor na tužbu za sastavljanje kojeg odgovora je priznat istoj trošak u iznosu od 1.000 € iako navedena radnja nije bila potrebna za donošenje odluke niti opravdana. Tužitelj ukazuje na odredbu članka 39. stavak 3. ZUS-a. Sud se u svom rješenju ne poziva koja su to važna pitanja zbog kojih je preotvorio glavnu raspravu, a osim toga zainteresirana osoba je u svom odgovoru na tužbu samo ponovila navode tuženika sadržane u osporenim rješenjima upravnih tijela. Tužitelj se poziva na praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske glede opravdanosti troškova priznatih strankama te predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu u cijelosti te usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova sastava žalbe s pripadajućim PDV-om.

4. Tuženik se nije očitovao o žalbi.

5. Zainteresirana osoba je dostavila odgovor na žalbu smatrajući istu neosnovanom ističući da je podnijela zahtjev za provedbu geodetskog elaborata RN br. 170/2021 izrađen u svrhu diobe i spajanja katastarskih čestica, evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih čestica i evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama i drugim građevinama na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz koji je priložena lokacijska informacija za zemljište oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 3. svibnja 2021. te je Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba 12. siječnja 2022., potvrdio da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima i da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta na temelju čega se zainteresirana osoba upisala kao posjednik. Poziva se na odredbu članka 25. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kojeg citira ističući da iz istog proizlazi da se parcelacija građevinskog zemljišta može izvršiti, osim u skladu s aktima propisanim člankom 160. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju i u slučajevima kada se parcelacijom građevinskog zemljišta međusobno usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i u naravi. Očevidom na terenu u prisutnosti zainteresirane osobe na predmetnim česticama je utvrđeno da su točke i linije područja mjernih podataka u k. o. [katastarska općina] na terenu definirane i vidljivo ograničene ogradom, objektima i vidljivim trajnim oznakama, kao što je to prikazano na skici izmjere sve nesporno te je predloženom diobom kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na novonastale: kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te diobom kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na novonastale: kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije predložena promjena nositelja prava korištenja, već su formirane zbog rješavanja vlasništva prema stvarnom stanju na terenu te se provedbom elaborata ne umanjuju vlasnička prava tužitelja, stoga je neosnovan prigovor tužitelja da bi se provedbom elaborata diralo u vlasnička prava. Smatra da se u konkretnom slučaju ne primjenjuje odredba članka 84. stavak 4. Zakona koja se odnosi na slučaj kada se predmetnim elaboratom predlaže osnivanje katastarske čestice od katastarskih čestica upisanih u više zk. uložaka različitih vlasnika o čemu se ovdje ne radi jer je prijavnim listom broj 1 koji je predmet provedbe upravnog postupka se ne mijenja pravni status nekretnine već se izvršava dioba katastarskih čestica na dosadašnjim, bez promjene upisa nositelja prava. Novonastale čestice upisuju se u zemljišnu knjigu u okviru istog zk. tijela, odnosno ne dolazi do promjene postojećih pravnih odnosa na zemljištu. Poziva se i na odredbu članka 94. Zakona kojeg citira. Ističe da je pokrenuo pojedinačni postupak pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, međutim koji prijedlog je odbačen iz razloga što je sud, kao odjel naložio zainteresiranoj osobi da u spis dostavi izvornik ili ovjerenu presliku prijavnog lista koji je predlagao i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, a koji prijavni list je upravo predmet ovog postupka pa zainteresirana strana nije mogla udovoljiti zahtjevu suda jer predmetni prijavni list nije bio potvrđen od tijela nadležnog za katastar, a upravo se ovaj postupak vodi radi potvrde prijavnog lista u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa. Stoga je zainteresirana osoba dokazala pravni interes u skladu s odredbom članka 94. stavak 3. točka d Zakona. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

6. Žalba je osnovana.

7. Ispitujući osporenu presudu prvostupanjskog upravnog suda sukladno odredbi članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je osporenom presudom, te rješenjem tuženika povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

8. Prema stanju spisa predmeta proizlazi da su u konkretnom slučaju po zahtjevu zainteresirane osobe rješenjem prvostupanjskog upravnog tijela od 12. siječnja 2022., u k. o. [katastarska općina], PL br. 1789- ABC, upisan za cijelo PL br. 3345 Grad Zagreb za cijelo, za kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] promijenjeni podaci kako je to opisano u navedenom rješenju. Proizlazi da je zainteresirana osoba zatražila promjenu u podacima uz priložen geodetski elaborat RN 170/2021, za kojeg stoji neprijepornim da je prethodno potvrđen od strane prvostupanjskog tijela, da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima te da odgovara svrsi za koju je izrađen i da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta. Prvostupanjski upravni sud u obrazloženju konstatira da je predmet spora provedba prijavnog lista odnosno geodetskog elaborata, međutim da su sporni neriješeni imovinskopravni odnosi konkretno površina od 937 m2 koje je na naprijed navedeni način zainteresirana osoba pripojila svojoj čestici. Prvostupanjski upravni sud odbija tužbu tužitelja uz konstataciju da se novonastale čestice upisuju u zemljišnu knjigu i da ne dolazi do promjene postojećih pravnih odnosa na zemljištu te da se prijavnim listom ne mijenja status nekretnine bez da se izvršava dioba katastarskih čestica na dosadašnjeg, bez promjene nositelja prava.

9. Nadalje, prvostupanjski upravni sud se prema ocjeni ovog Suda pogrešno poziva na odredbu članka 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 112/18., 39/22.-dalje: Zakon), kojeg citira i kojom je propisano da zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti:

a) vlasnik ili ovlaštenik;

b) pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes. Prema stavku 2. istog članka Zakona, propisano je da pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes u zahtjevu navodi svoj interes i podnosi odgovarajuće dokaze o njemu. Prema stavku 3. istog članka Zakona propisano je da se dokazom pravnog interesa iz stavka 2. ovog članka smatra, između ostalog: a) predugovor ili ugovor na temelju kojeg je podnositelj zahtjeva stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja; b) odluka nadležnog tijela na temel ju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva ili pravo građenja; c) pisana suglasnost vlasnika zemljišta i d) zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu. Smatra se da ima pravni interes za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta i osoba upisana u posjedovni list katastarskog operata katastra zemljišta, ako ne raspolaže nekim od dokaza iz stavka 3. ovog članka.

10. Tužitelj je već u tužbi prigovarao da je geodetski elaborat izrađen za potrebe provođenja promjene, između ostalog, na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], glede koje katastarsko i zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno pa predmetna katastarska čestica da odgovara dijelovima zk. čestica oznake 7385/1/6/37 i 7434/54 k. o. [katastarska općina], koje su u vlasništvu tužitelja. Također, tvrdi da se navedenim elaboratom investitoru bez pravne osnove ali i suglasnosti tužitelja umanjuje površina čestica koje su u zemljišnim knjigama upisane neprijeporno kao vlasništvo tužitelja i to čak za 937 m2 te ih neosnovano pripisuje sebi (bez pravnog osnova) tako da novoformirana čestica ima ukupno 1875 m2. Smatra da je navedenim povrijeđeno pravo vlasništva.

11. Prvostupanjski upravni sud se u obrazloženju osporene odluke pozvao na odredbu članka 94. stavak 3. točka d, zaključujući da je dokaz pravnog interesa iz stavka 2. tog članka zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu. Međutim, kao prvo ovaj Sud ističe da je u konkretnom slučaju zainteresirana osoba podnijela prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, to pokretanje navedenog postupka po navedenom prijedlogu ne predstavlja situaciju iz odredbe članka 94. stavak 3. točka d, odnosno rješavanje imovinskopravnih odnosa niti podnošenja zahtjeva za rješavanje istih nadležnom tijelu. Uz to je za istaći da tužitelj u svojoj žalbi ističe dodatno da je navedeni prijedlog zainteresirane osobe pravomoćnim rješenjem nadležnog suda odbačen. Prema ocjeni ovog Suda osnovanim se ukazuju prigovori tužitelja da zainteresirana osoba kao investitor nije pojasnio ni dokazao pravni interes niti pravnu osnovu na temelju koje polaže pravo na površinu od 1875 m2, u koju ulaze i dijelovi zemljišnoknjižnih čestica u vlasništvu tužitelja, pa stoga osnovanim Sud nalazi prigovore tužitelja da zainteresirana osoba nije u konkretnom slučaju dokazala pravni interes za provođenje navedenih promjena u katastru zemljišta.

12. Obzirom na sve navedeno, ovaj Sud ocjenjuje da činjenično stanje u konkretnom upravnom postupku nije točno i u potpunosti utvrđeno te da je stoga pogrešno primijenjeno materijalno pravo, iz razloga što je prvostupanjski upravni sud propustio otkloniti prigovore tužitelja koje je isticao u tužbi te je uz to izostavio svoju odluku valjano obrazložiti, što sve čini povredu zbog koje je žalba tužitelja opravdana pa je stoga ista i usvojena. Tuženik će stoga u ponovljenom postupku postupiti u skladu s odredbom članka 119. stavka 4. ZUS-a, kako je to navedeno pod točkom II. izreke ove presude.

13. Posljedično naprijed navedenom, tužitelju je trebalo priznati trošak prvostupanjskog upravnog spora i to u iznosu od 3.750,00 € kojeg čine: sastav tužbe, dva ročišta (18. siječnja i 14. ožujka 2024.) sve po 500 B ili 1.000,00 € i sve uz pripadajući i zatraženi PDV od 25% ili 750,00 €. Preostali zatraži trošak tužitelja i to sastav žalbe protiv prvostupanjskog rješenja i ročišta za objavu presude na koju nije pristupio je odbijen kao neosnovan, kao i trošak žalbenog dijela upravnog spora i to: sastav žalbe u iznosu od 1.250 € uz pripadajući PDV od 25% ili 312,50 €, odnosno 1.562,50 €, odnosno sveukupno iznos od 5.312,00 €.

14. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 135. stavak 2. ZUS -a, riješiti kao pod točkom I. i II. izreke, a u odnosu na zatraženi trošak tužitelja kao pod točkom III. izreke presude, na temelju odredbe članka 147. ZUS-a.

U Zagrebu, 2. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner