Poslovni broj: Usž-3844/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Vlaha Bassegli Gozze i Jelene Rajić, članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice FJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Matej Penić, odvjetnik u Zagrebu, Ulica Đure Crnatka 20, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe INVESTUM d.o.o. za usluge, Zagreb, Ulica grada Vukovara 269 C, OIB: 25136142853, radi ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-2782/2024-9 od 16. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-2782/2024-9 od 16. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sastava žalbe.

III. Nalaže se tužiteljici FJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da nadoknadi zainteresiranoj osobi INVESTUM d.o.o. za usluge, Zagreb, OIB: 25136142853, trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 1.250,00 eura u roku od 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda (točka I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-05/22-26/293, URBROJ: 531-03-4-24-8 od 6. svibnja 2024. i za nalaganje tuženiku da prvostupanjskom tijelu naloži provođenje ispitnog postupka i utvrđivanje kako je suspektna arhitektonska snimka dospjela u spis prvostupanjskog tijela te nalaganje tuženiku da tužiteljici naknadi troškove upravnog spora sa zakonskom zateznom kamatom sve u roku od 15 dana. Navedenim rješenjem tuženika, u izvršenju presude prvostupanjskog suda, poslovni broj: UsI-2230/21-14 od 13. lipnja 2022. poništeno je rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Središnjeg odsjeka za graditeljstvo, KLASA: UP/I-350-05/20-007/49, URBROJ: 251-13-22-1/010-20-10 od 28. listopada 2020. i predmet je vraćen tijelu prvog stupnja na ponovno rješavanje. Navedenim rješenjem prvog stupnja, točkom I. izreke, ozakonjena je slobodnostojeća, zahtjevna, završena stambena zgrada tlocrtne površine cca 150 m², ukupne bruto razvijene površine 496,36 m², izgrađena bez akta za gradnju na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s četiri etaže: suteren, prizemlje, prvi kat i drugi kat, s ravnim krovom, s tri parkirališna mjesta u otvorenom dijelu suterena te spremišt ima i stubištem u zatvorenom dijelu suterena, s tri stana, po jednom u prizemlju, na prvom i drugom katu te potpornim zidovima izvedenim na parceli koji neposredno služe za uporabu nezakonito izgrađene stambene zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve kako je prikazano u arhitektonskoj snimci izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade oznake 02/19 LEG od ožujka 2019. koju je izradila ovlaštena arhitektica FJG, dipl. ing. arh. iz trgovačkog društva Jadranov d.o.o. iz Zagreba, Zapoljska ulica 22. Točkom II. izreke navedenog prvostupanjskog rješenja navedeno je da su naprijed navedena arhitektonska snimka izvedenog stanja i izvod iz katastarskog plana Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, KLASA: 935-06/18-01/2589, URBROJ: 251-15-02-1-18-2 od 19. ožujka 2018. sastavni dio tog rješenja o izvedenom stanju. Točkom III. Izreke tog prvostupanjskog rješenja utvrđeno je da je izjavom od ožujka 2019. godine ovlašteni inženjer građevinarstva DJ, dipl. ing. građ. potvrdio da nezakonito izgrađena stambena zgrada na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti. Točkom IV. izreke tog rješenja navedeno je da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za građevinu (osim navedenih u točki III. te izreke), sigurnosti u korištenju, zaštite od požara te drugih uvjeta i zahtjeva, nije prethodilo donošenju rješenja.

2. Tužiteljica u žalbi u bitnom navodi da je sudac koji je donio ovdje pobijanu presudu donio i presudu Us I-2230/21, a koji se spor vodio radi ocjene zakonitosti rješenja tuženika donesenog u istom upravnom postupku. Smatra da stoga isti nije mogao sudjelovati u donošenju odluke u ovom predmetu pri čemu se poziva na odredbu članak 15. stavka 1. točke 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24.-dalje: ZUS). Ističe da je tužbu podnijela jer je tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja doslovno prepisao sadržaj presude prvostupanjskog suda, poslovni broj: Us I-2230/2021-14 od 13. lipnja 2022., no pri tome nije naveo meritum stvari zbog kojeg je ranije rješenje od 7. lipnja 2021. poništeno. Naime, iako je tuženik vezan sudskom odlukom, životno je i logično da se utvrdi kako i zašto je došlo do krivotvorenja dokumentacije odnosno arhitektonske snimke 02/19 LEG od ožujka 2019. godine. Tuženik je propustio narediti provođenje ispitnog postupka. Naime, ovdje se radi o pitanju da li predmetna zgrada ispunjava zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti i prijeti li opasnost od rušenja i opasnost za ljudske živote. U ranijem postupku tužiteljica je dostavila prvostupanjskom sudu nalaz i mišljenje o stanju i stabilnosti nezakonito izrađene zgrade s pripadajućim potpornim zidovima u kojem je navedeno da zatečeno stanje potpornih zidova upućuje na vjerojatnost njihovog prevrtanja ili klizanja, čime se potencijalno ugrožava i stabilnost same zgrade, a time povećava moguća ugroza zemljišta i zgrade tužiteljice na nižoj parceli. U ranijoj presudi prvostupanjskog suda izričito je navedeno da je sadržaj predmetne arhitektonske snimke krivotvoren, a tuženik je navedeno zanemario. Smatra da je provođenje ispitnog postupka trebalo biti naloženo pobijanim rješenjem tuženika, iako to prvostupanjski sud nije bio izričito naložio, ali je na to ukazao u presudi od 13. lipnja 2022. Upućuje na radnje provedene u ponovnom postupku odnosno da je njezinom opunomoćeniku dostavljena preslika nove arhitektonske snimke izvedenog stanja, dakle dopuštene su nove korekcije u arhitektonskoj snimci, a da tužiteljica nije o tome bila pravodobno obaviještena. Smatra da je riječ o krivotvorenju spisa. Napominje da je tuženik odgovor na tužbu dostavio tek 19. ožujka 2025., odnosno nakon isteka ostavljenog roka od 30 dana i u njemu se nije izjasnio o zahtjevima i navodima tužiteljice, a nije ni dostavio dokaze kojima bi demantirao tvrdnje tužiteljice. Navedeno je isticala i u prvostupanjskom upravnom sporu, no prvostupanjski sud je isto zanemario. Predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu (drugom prvostupanjskom sucu), podredno preinačiti prvostupanjsku presudu tako da se u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev i obveže tuženik na naknadu troškova upravnog spora sa zakonskim zateznim kamatama. Traži trošak sastava žalbe.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Zainteresirana osoba u odgovoru na žalbu u bitnom navodi da joj je u stečajnom postupku društva DIMETO GRADNJA d.o.o. prodana predmetna nekretnina. U trenutku stjecanja predmetne nekretnine nije imala saznanja da se vodi postupak radi poništenja odobrenja za gradnju. Smatra pogrešnim stav tužiteljice da se nadležni sudac trebao izuzeti od odlučivanja u predmetnom sporu jer je svrha odredbe članka 15. stavka 1. točke 4. ZUS-a otkloniti eventualne razloge za izuzeće u slučaju da isti sudac, koji je sudjelovao u donošenju odluke u prvostupanjskom upravnom sporu, sudjeluje u donošenju odluke povodom žalbe na tu odluku koju je sam donio. Smatra da tužiteljica nema pravni interes za vođenje predmetnog upravnog spora jer je pobijano rješenje tuženika doneseno u izvršenju presude kojom je usvojen njezin tužbeni zahtjev. Ističe da, suprotno tvrdnji tužiteljice, ovdje nije riječ o nalazu i mišljenju ovlaštenog vještaka koji bi bio sastavljen u upravnom ili sudskom postupku. Naglašava da je u međuvremenu prvostupanjsko javnopravno tijelo provelo ponovni postupak u skladu s uputom tuženika te je zatražilo tehničku dokumentaciju odnosno dopunu iste, izvršilo uvid u spise prethodnih upravnih postupaka i izvršilo očevid na terenu prilikom kojeg je bila prisutna i tužiteljica. Prilikom ponovnog utvrđivanja činjeničnog stanja dostavljena je dopunjena tehnička dokumentacija na način da je dostavljena arhitektonska snimka, opis predmeta ozakonjenja i izjava ovlaštene osobe da građevina opisana u arhitektonskoj snimci (i potporni zidovi koji služe građevini) ispunjavaju zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti sukladno propisima i sastavljeni su u skladu sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.-dalje: ZPNIZ). Predlaže odbiti žalbu. Traži trošak sastava žalbe u iznosu od 1.250,00 eura.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima -"Narodne novine", broj: 36/24. -dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita. Prvostupanjski sud je za svoju odluku naveo valjano obrazložene razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog prava.

7. Naime, osporenom prvostupanjskom presudom ocijenjeno je zakonitim rješenje tuženika od 6. svibnja 2024. kojim je povodom žalbe tužiteljice poništeno prvostupanjsko rješenje o izvedenom stanju od 28. listopada 2020. kojim je ozakonjena predmetna stambena zgrada i predmet je vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

8. Navedeno rješenje tuženika doneseno je u izvršenju presude prvostupanjskog Suda, poslovni broj: UsI-2230/21-14 od 13. lipnja 2022. kojom je povodom tužbe ovdje tužiteljice FJ poništeno rješenje tuženika od 7. lipnja 2021. i naloženo tuženiku da u roku od 60 dana od dostave presude donese odluku o žalbi tužiteljice. Navedenim rješenjem tuženika je bila odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja o izvedenom stan ju od 28. listopada 2020. Ovo uz obrazloženje prvostupanjskog suda da pobijano rješenje tuženika nije zasnovano na zakonu pa nije trenutno prihvatio stajalište tuženika da je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kad je ozakonilo predmetnu zgradu. Pri tome je sud uputio na zahtjev u tom sporu zainteresirane osobe DIMETO GRADNJA d.o.o. u stečaju kojem je priložena snimka izvedenog stanja izrađena u svrhu ozakonjenja nezakonito rekonstruiranog poslovnog prostora u podrumu stambene zgrade, a da su ostali dijelovi te zgrade zakoniti jer je za njih izdana građevinska dozvola od 30. kolovoza 2007. i rješenje o izvedenom stanju od 17. travnja 2015. Prema grafičkom dijelu zahtjevu priložene arhitektonske snimke izvedenog stanja s uvezanim izvodom katastarskog plana, predmetna zgrada je izgrađena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iako je na prvoj stranici arhitektonske snimke kao i na zahtjevu navedeno da se zgrada nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naknadno je navedena zainteresirana osoba izmijenila zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju na način da je predmet ozakonjenja cijela nezakonito izgrađena stambena zgrada na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nakon što je oglašeno ništavim rješenje o izvedenom stanju od 17. travnja 2015. i nakon što je odbijen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, nakon što je građevinska dozvola od 30. kolovoza 2007. poništena. Nadalje prvostupanjski sud navodi u obrazloženju navedene presude da je sve to razvidno iz zapisnika od 8. travnja 2019. kojom prilikom je stečajni upravitelj zainteresirane osobe priložio tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja stambene zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], broj projekta 02/19 LEG, koji je izradila ovlaštena arhitektica FJG, dipl. ing. arh. Također sud navodi da iz zapisnika od 4. srpnja 2019. proizlazi da je predmetna građevina izgrađena u cijelosti kako je prikazano na navedenoj arhitektonskoj snimci pa je doneseno rješenje od 12. rujna 2019. kojim se ozakonjuje predmetna stambena građevina u svemu kako je prikazano u arhitektonskoj snimci izvedenog stanja oznake 02/19 LEG od ožujka 2019. godine i u izvodu iz katastarskog plana od 19. ožujka 2018. koji su sastavni dijelovi tog rješenja. Točkom II. izreke rješenja o izvedenom stanju utvrđeno je da se izjavom DJ d.i.g., ovlaštenog inženjera građevinarstva, oznake TD MS 03/18, od ožujka 2019. potvrđuje da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti. Međutim, sud navodi da je u ponovnom postupku potrebno utvrditi da li je ta izjava dana vezano uz snimku izvedenog stanja izrađenu u svrhu ozakonjenja nezakonito rekonstruiranog poslovnog prostora u podrumu stambene zgrade jer se navodi da predmetni zahvat ne utječe na bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnost zgrade, s tim da ovlašteni inženjer građevinarstva ne preuzima odgovornost za sve štete koje bi mogle nastati korištenjem zgrade za koju se izdaje ta izjava o ispunjavanju bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Također je prvostupanjski sud dao uputu da je u ponovnom postupku potrebno utvrditi da li je navedenom rješenju o izvedenom stanju sastavni dio arhitektonska snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, broj: 02/19 LEG iz ožujka 2019. godine, koju je priložila tužiteljica tijekom upravnog spora (jer tu snimku nije dostavio tuženik uz odgovor na tužbu), a koja snimka ne sadrži situaciju s ucrtanim potpornim zidovima. Stoga je za zaključiti da prvostupanjsko tijelo tada nije moglo ozakoniti potporne zidove izvedene na parceli, a koji neposredno služe za uporabu nezakonito izgrađene stambene zgrade. Nakon što je tuženik donio rješenje 27. siječnja 2020. kojim je poništio prvostupanjsko rješenje od 12. rujna 2019. i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, doneseno je navedeno rješenje o izvedenom stanju od 28. listopada 2020. Tim rješenjem ozakonjuje se predmetna stambena zagrada i potporni zidovi koji su izvedeni na parceli i koji neposredno služe za uporabu nezakonito izgrađene stambene zgrade, a prema Arhitektonskom snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade oznake 02/19 LEG od ožujka 2019. koji je izradila ovlaštena arhitektica FJG, dipl. ing. arh. i izvodu iz katastarskog plana Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, KLASA: 935-06/18-01/2589, URBROJ: 251-15-02-1-18-2 od 19. ožujka 2018., s tim da se utvrđuje da je izjavom od ožujka 2019., ovlašteni inženjer građevinarstva DJ, dipl. ing. građ. potvrdio da je nezakonito izgrađena stambena zgrada na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti (da li i potporni zidovi?). Sud nadalje navodi da, iako je arhitektonska snimka oznake 02/19 LEG od ožujka 2019. godine, neke činjenice upućuju da nije istog sadržaja u odnosu na arhitektonsku snimku izvedenog stanja koja je bila sastavni dio rješenja o izvedenom stanju od 12. rujna 2019., (to se odnosi na npr. sadržaj grafičkog dijela arhitektonske snimke), a to se odnosi i na izjavu od ožujka 2019. godine ovlaštenog inženjera građevinarstva DJ, dipl. ing. građ. odnosno na izjavu o ispunjavanju bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnost zgrade T.D. MS 03/18 iz ožujka 2019. godine (točka III. izreke rješenja o izvedenom stanju od 28. listopada 2020.), budući da ne sadrži dio da predmetni zahvat ne utječe na bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade.

9. Odredbom članka 151. stavka 2. ZUS-a propisano je da je u izvršenju presude tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje obvezno postupiti sukladno izreci presude, najkasnije u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude i povrata spisa tuženika ako je spis vođen u fizičkom obliku, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama suda.

10. Dakle, smisao citirane zakonske odredbe, kojom se razrađuje odredba o obveznosti sudskih odluka (iz članka 10. ZUS-a), u upravnom sporu jest da se tijela koja donose upravne akte moraju pridržavati ne samo dispozitiva sudskih odluka, već u izvjesnom smislu i obrazloženja kao i primjedaba suda u vezi s postupkom.

11. Prema ocjeni ovog Suda, tuženik je donošenjem osporenog upravnog akta kojim je poništio navedeno rješenje o izvedenom stanju od 28. listopada 2020. i vratio predmet na ponovni postupak prvostupanjskom javnopravnom tijelu pri čemu je citirao naprijed izloženo obrazloženje presude prvostupanjskog suda postupio u skladu s pravnim shvaćanjem Suda izraženim u navedenoj presudi, a što je pravilnim našao i prvostupanjski sud u ovdje žalbom osporenoj presudi.

12. Pri tome nije od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari prigovor tužiteljice da je isti sudac koji je donio ovdje žalbom osporenu presudu donio i presudu u izvršenju koje je doneseno pobijano rješenje tuženika od 6. svibnja 2024. Ovo iz razloga jer isto nije razlog za izuzeće suca zbog kojeg on ne može odlučivati ni sudjelovati u sporu propisan odredbom članka 15. ZUS-a. Naime, odredbom članka 15. stavka 1. točke 4. ZUS-a, na koju upire tužiteljica u žalbi, propisano je da sudac ne može odlučivati niti sudjelovati u sporu ako je u istom predmetu sudjelovao u donošenju odluke u upravnom postupku ili prvostupanjskom upravnom sporu, a o tome se u konkretnom slučaju niti ne radi, a kao ni o ostalim razlozima za izuzeće propisanim navedenom odredbom članka 15. ZUS-a.

13. Također, nije od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari prigovor tužiteljice sadržaju odgovora na tužbu i roku u kojem je isti dan. Naime, u skladu s odredbom članka 48. ZUS-a Sud tuženiku treba omogućiti dostavljanje odgovora na tužbu, što je u konkretnom slučaju i učinjeno, a opseg odgovora ovisi o dispoziciji tuženika.

14. Kako tužiteljica niti ostalim žalbenim navodima nije osporila zakonitost presude prvostupanjskog suda , to je žalbu valjalo odbiti.

15. Trebalo je stoga, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u točki I. izreke presude, a temeljem odredbe članka 147. stavka 1. ZUS -a odbiti zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sastava žalbe jer sa istom nije usp jela (točka II. izreke).

16. Kako je žalba tužiteljice odbijena, to je dužna nadoknaditi zatraženi trošak sastava odgovora na žalbu zainteresirane osobe, koji zahtjev ovaj Sud nalazi osnovanim. Naime, zatraženi trošak u iznosu od 1.250,00 EUR, Sud nalazi opravdanim izdatkom na koji zainteresirana osoba ima pravo temeljem odredbe članka 144. stavka 1. i 147. stavka 1. ZUS-a, u vezi Tbr. 27. t.3. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23.) (točka III. izreke presude).

U Zagrebu 2. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner