1              Poslovni broj: 15 Kž-42/2024-3

 

             

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj:15 Kž-42/2024-3

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak, kao predsjednice vijeća, te Jasne Smiljanić i Siniše Pleše kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog I. G., zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21 – u daljnjem tekstu: KZ/11),i dr., odlučujući povodom žalbe okrivljenika podnesene protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku broj: K-192/2023. od 9. studenog 2023, u sjednici vijeća održanoj 13. veljače 2024.,

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Povodom žalbe optuženog I. G., a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

              II. Uslijed gornje odluke žalba optuženika je bespredmetna.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Dubrovniku broj. K-192/2023, proglašen je krivim optuženi I. G. zbog počinjenja kaznenog djela krađe iz članka 228. stavak 1 KZ/11 te kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2 KZ/11, sve činjenično i pravno opisano izrekom te presude. Na temelju članka 228. stavak 1. KZ/11 optuženom I. G. utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 5 (pet) mjeseci, a za kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. KZ/11 utvrđena je kazna zatvora od 3 (tri) mjeseca, te je na temelju članka 51. KZ/11 optuženi I. G. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženiku se u izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci uračunava vrijeme lišenja slobode te provedeno u istražnom zatvoru od 29. lipnja 2023. u 12,40 do 13. rujna 2023. Na temelju članka 73. KZ/11 optuženiku je izrečena sigurnosna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja M. M. u trajanju od 3 (tri) godine.

 

2. Na temelju članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13,145/13, 152/14, 70/17.126/19, 80/22 – dalje u tekstu: ZKP/08) oštećenom M. M. O. … iz B., J. …. dosuđuje se postavljeni imovinsko pravni zahtjev u iznosu od 150,00 eura /1.130,8 kuna)[1], te se nalaže optuženiku I. G. da isti iznos isplati oštećeniku M. M. u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude.

 

3. Na temelju odredbe članka 148. stavka 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 1. točka 1 - 8. ZKP/08, od kojih paušalna svota iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08, iznosi 66,36 eura /500,00 kuna padaju na teret optuženika I. G. koji je te troškove dužan podmiriti u roku od 15 dana, od pravomoćnosti presude, a pod prijetnjom ovrhe uplatom na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske IBAN HR HR1210010051863000160, poziv na broj primatelja 6084-3847-19223 (opis plaćanja: troškovi u predmetu 40 K-192/2023), dokaz o uplati dostaviti Sudu. O troškovima kaznenog postupka s osnove nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti B. R. biti će odlučeno naknadno posebnim rješenjem.

 

4. Protiv te presude pravodobno je podnio žalbu optuženi I. G. po branitelju B. R., odvjetniku iz D. zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kaznenopravnoj sankciji s prijedlogom da drugostupanjski sud žalbu prihvati, pobijanu presudu ukine i optuženika oslobodi od optužbe.

 

5. Odgovor na žalbu podnio je državni odvjetnik s prijedlogom da se žalba optuženika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

 

6. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

 

7. Žalba optuženika je bespredmetna.

 

8. Žalitelj se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, dok je ovaj drugostupanjski sud na temelju članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP/08 ispitao pobijanu presudu i po službenoj dužnosti utvrdio da pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a oni razlozi koji su navedeni su manjkavi, te postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude, o sadržaju iskaza danih u postupku i samih tih iskaza, pa se uslijed navedenih manjkavosti pobijana presuda za sada ne može ispitati.

 

9. Kazneni postupak vodi se zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11, i zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. KZ/11.

 

10. Naime, pobijanom presudom utvrđeno je da je optuženik počinio opisana kaznena djela, te mu je za kazneno djelo iz članka 228. stavak 1. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od pet mjeseci, a za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca, a primjenom članka 51. KZ/11 optuženi I. G. osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci.

 

11. Prilikom odmjeravanja kazne, prvostupanjski sud nije naveo razloge o odlučnim činjenicama u pogledu odluke o kazni, osim što je utvrdio olakotnim da je optuženik otac malodobnog djeteta, dok je otegotnom okolnošću cijenio njegovu raniju osuđivanost.

 

12. Imajući na umu ovakve olakotne i otegotne okolnosti, na temelju kojih je prvostupanjski sud optuženika osudio na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci za zaključiti je da su razlozi o odlučnim činjenicama u pogledu kazne izostali, odnosno da su nedostatni, te da se prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne nije rukovodio čankom 47. KZ/11 pri izricanju mjere i vrste kazne, kako u pogledu utvrđene kazne, tako i pri izricanju jedinstvene kazne zatvora. Naime, puko navođenje osuđivanosti optuženika kao otegotne okolnosti, a koja proizlazi iz kaznene evidencije Ministarstava pravosuđa i uprave čine ove razloge presude nejasnima i nerazumljivima jer prvostupanjski sud nije naveo sadržaj kaznene evidencije, niti se osvrnuo na raniju osuđivanost, već samo paušalno navodi kaznenu evidenciju.

 

13. Sukladno članku 47. KZ/11 prvostupanjski sud je bio dužan prilikom odmjeravanja kazne, odnosno pri izboru vrste i mjere kazne rukovoditi se stupnjem krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijeniti sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakote i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povredu zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počinitelja ili dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela te odnos prema žrtvi, a što je u cijelosti izostalo.

 

14. Nadalje, prvostupanjski sud je počinio i bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 jer postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude, o sadržaju iskaza danih u postupku i samih tih iskaza.

 

15. Iako optuženik sadržajno opisanu presudu svodi pod žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, po mišljenju ovoga suda ne radi se o toj osnovi već o bitnoj povredi odredaba kaznenog postupka.

 

16. Prije svega treba istači da sukladno članku 459. stavak 5. ZKP/08 sud je dužan u obrazloženju presude izložiti zbog kojih je razloga sporne činjenice našao dokazanim ili nedokazanim, dajući pri tome ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza. Iz razloga presude proizlazi da se prvostupanjski sud opravdano bavi razmatranjem dokazanosti činjenica u odnosu na kazneno djelo prijetnje, jer o njoj ovisi pravilnost utvrđenja kaznene odgovornosti, poglavito za terećenje tog kaznenog djela.

 

17. Tako je iz obrazloženja prvostupanjske presude razvidno da sud prepoznaje postojanje bitnih suprotnosti u iskazima svjedoka i oštećenika, ali te iskaze ne ocjenjuje pojedinačno i u svezi sa drugim dokazima, osim puke konstatacije da u cijelosti prihvaća iskaz oštećenika. Nadalje, ocjena dokazne građe, poglavito proturječnih dokaza nužno je da bi prvostupanjski sud mogao zaključiti jesu li sporne činjenice dokazane ili nedokazane, a nadasve imajući u vidu situaciju da je nesporno prvostupanjski sud utvrdio da se i oštećenik i svjedoci nalaze u automobilu u kojem oštećenik priča sa optuženikom na telefon, preko zvučnika u automobilu, pa samim time za sada ostaje dvojbena odlučna činjenica da li su svjedoci čuli, ili su mogli čuti isto što i oštećenik vozeći se zajedno u automobilu.

 

18. Naime, kod postojanja proturječnih dokaza prvostupanjski sud mora prema načelu slobodne ocjene dokaza (članak 9. stavak 3. ZKP/08), i obveznog savjesnog i sveobuhvatnog vrednovanja dokaza (članak 450. stavak 2. ZKP/08), ocijeniti koji je dokaz vjerodostojan te na temelju takve analize donijeti odluku. Tek ako nakon takvog postupanja nije moguće otkloniti dvojbe oko (ne)postojanja neke odlučne činjenice, a puka konstatacija o postojanju suprotstavljenih iskaza i sama reprodukcija dokaza nije dostatna, niti pravilna argumentacija, a kako to predviđa odredba članka 459. stavak 5. ZKP/08.

 

19. Nema dvojbe da su svjedoci suglasno opisali kritični događaj i okolnosti u odnosu na oduzimanje torbice, odnosno u odnosu na kazneno djelo krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11, dok su za sada ostale dvojbene okolnosti u odnosu na kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. KZ/11.

 

20. Navedenim nedostacima ostvarene su bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, te je valjalo po službenoj dužnosti pobijanu presudu ukinuti u cijelosti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje s obzirom na opseg i karakter povreda.

 

21. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će iznova provesti raspravu i sve dokaze koje će savjesno i detaljno ocijeniti, kako je na to ukazano ovom odlukom. Kod ocjene dokazne građe posebno će voditi računa o analizi i poredbi iskaza svjedoka sa iskazom oštećenika kao i optuženika radi pravilnog utvrđenja svih odlučnih činjenica, ali i drugih dokazno važnih činjenica kod odmjeravanja kazne, odnosno odabira vrste i mjere kazne, nadalje vodeći računa i o pravilnoj ocjeni suprotstavljenih personalnih dokaza, te će nakon tako provedenog postupka donijeti novu, zakonitu i pravilnu presudu, koju valja obrazložiti sukladno članku 459. stavak 5. ZKP/08, te otkloniti ostvarenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, kao je to ovom odlukom ukazano.

 

22. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.

 

U Zagrebu 13. veljače 2024.

 

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

 

Lidija Vidjak, v. r.