1                                                  Broj: Ppž-4355/2022

 

   

                                          

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R  J  E  Š  E  N  J  E

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. Ž. P., zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 17. ožujka 2022., broj DU2. Pp J-320/2020, u sjednici vijeća održanoj 13. veljače 2024.,

 

r i j e š i o   j e

 

              Prihvaća se žalba okr. Ž. P., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 17. ožujka 2022., broj DU2. Pp J-320/2020, okr. Ž. P. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna 1.000,00 kuna (protuvrijednost 266 DEM), koju je dužan platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka 200,00 kuna.

 

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika I. Lj., zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava. Predlaže da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi optužbe, a podredno da se predmet vrati na ponovno suđenje radi otklanjanja postupovnih povreda i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja.

 

              3. Žalba je osnovana.

 

              4. U pravu je okrivljenik kada ističe da je u pisanoj obrani predložio izvođenje dokaza ispitivanja svjedokinje I. P., koji dokaz nije izveden u dokaznom postupku. Neizvođenje nekog dokaznog prijedloga stranaka upućuje na zaključak da taj dokazni prijedlog prvostupanjski sud nije prihvatio. Kako je to vidljivo iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud nije naveo razloge odbijanja izvođenja dokaznog prijedloga ispitivanja svjedokinje I. P.

 

5. Odredbom čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisano je:

„(7) U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“

 

6. Slijedom citirane zakonske odredbe jasna je i izričita obaveza suda da u obrazloženju svoje presude navede razloge zbog kojih nije prihvatio pojedine dokazne prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, što u ovom predmetu prvostupanjski sud nije učinio. S obzirom da je dokaz koji je predložio okrivljenik bio predložen na utvrđivanje odlučne činjenice o kojoj ovisi ocjena njegove obrane, to su navedenim propustom prvostupanjskog suda u pobijanoj presudi izostali razlozi o odlučnim činjenicama, čime je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.

 

7. Zbog navedenog, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

8. Međutim, bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, potrebno je ukazati na određene propuste i u tom dijelu.

 

9. Optužbom se okrivljeniku stavlja na teret da je prekršaj iz 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinio na način „što je otvorio vrata vozila, pri čemu je K. oborio na pod zajedno s motociklom, te po izlasku iz vozila počeo šakama udarati K.“. Prije svega, nije jasno na temelju kojih dokaza je prvostupanjski sud našao dokazanim izvan svake razumne sumnje tvrdnju optužbe da je okrivljenik, otvaranjem vrata vozila kojim je upravljao, „K. oborio na pod zajedno s motociklom“. Iz provedenog dokaznog postupka je vidljivo da to tvrdi jedino svjedok Đ. K. („isti je otvorio vrata i odgurnuo mene i motor“), koji je zasigurno, zainteresiran za ishod ovog postupka jer se protiv njega, u vezi istog događaja, vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela nanošenja teških tjelesnih ozljeda. Svjedok A. K., očevidac inkriminiranog događaja i potpuno nezainteresiran za ishod ovog postupka, navodi: „obadva su izašla iz vozila odnosno sišao s motora...“ te „vidio sam da je vozač, da je vratima od auta gurnuo motor, gospodin silazi s motora...“, dok svjedok R. O., također očevidac inkriminiranog događaja i potpuno nezainteresiran za ishod ovog postupka, navodi: „Đ. je bio na motoru i vrata su udarila u motor. Ne znam da li ga je otvarajući vrata, oborio s motora, ali sam vidio da tetura na motoru“. Svjedok S. P. o ovoj činjenici nije ništa iskazao. Kod takvog stanja stvari, ne može se s potpunom sigurnošću i izvan svake razumne sumnje, a to je stupanj utvrđenja odlučnih činjenica potreban za donošenje osuđujuće presude, zaključiti da je osnovan dio optužbe kojim se tvrdi da je okrivljenik „otvorio vrata vozila, pri čemu je K. oborio na pod zajedno s motociklom“.

 

10. Nadalje, u pravu je okrivljenik kada ukazuje na neprihvatljivost razloga, iznesenih u 32. odlomku obrazloženja pobijane presude, kojima prvostupanjski sud otklanja njegovu obranu da je postupao u nužnoj obrani. Činjenica da se „u vozilu nalaze osobe koje su sposobne same sebe braniti“ nikako ne može biti argument za otklanjanje eventualnog postupanja okrivljenika u nužnoj obrani, kako to tvrdi prvostupanjski sud, jer odredba čl. 18. Prekršajnog zakona ne propisuje nikakve izuzetke u odbijanju istodobnog ili izravno predstojećeg protupravnog napada od drugog. Ovaj sud se nije upuštao u razmatranje pravilnosti zaključka prvostupanjskog suda o nužnoj obrani okrivljenika, iznesenih u 35. odlomku obrazloženja pobijane presude, jer je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, zbog čega ista nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja.

 

11. Iz podataka u spisu (potvrđene optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku broj KO-DO-1402/2020) vidljivo je da u vezi inkriminiranog događaja postoji snimka nadzorne kamere, koji dokaz je potrebno pribaviti i izvesti u dokaznom postupku, jer je izvjesno da sadrži relevantne podatke za pravilno i potpuno utvrđenje odlučnih činjenica u ovom prekršajnom postupku. Nadalje, iz službenih bilješki PP Dubrovnik, sastavljenih u vezi intervencije policijskih službenika, vidljivo da postoje još četiri svjedoka očevica inkriminiranog događaja, osim onih koje je prvostupanjski sud ispitao u dokaznom postupku, pa, u slučaju dvojbe neke od odlučnih činjenica, prvostupanjski sud ima mogućnost ispitati i ove svjedoke.

 

12. Stoga je trebalo prihvatiti žalbu okrivljenika te prvostupanjsku presudu ukinuti i vratiti na ponovno suđenje, tijekom kojega će prvostupanjski sud provesti sve raspoložive dokaze i na temelju provedenih dokaza donijeti novu odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

 

13. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

 

Zagreb, 13. veljače  2024.

 

 

 

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.