REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2498/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica: 1. OĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. AĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. ZĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 4. BĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 5. LĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Ivona Perišić Rošić odvjetnica u Šibeniku, protiv tuženika: 1. HĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. TĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Hrvoje Sladić, odvjetnik u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužiteljica za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1123/2024-3 od 16. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda i rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P- 739/2018 od 8. studenog 2023. na sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e :

I. Dopušta se tužiteljicama podnošenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1123/2024-3 od 16. listopada 2024. zbog slijedećeg pravnog pitanja:

„Radi li se o preinaci tužbe u slučaju preciznijeg određenja i uređenja tužbenog zahtjeva nakon obavljenog uviđaja, a sve u okviru prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva?“.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1.1. Tužiteljice su podnijele ovom sudu prijedlog da im se dopusti podnošenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1123/2024-3 od 16. listopada 2024. zbog pravnih pitanja koja smatraju važnima za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:

„1. Radi li se o preinaci tužbe u slučaju preciznijeg određenja i uređenja tužbenog zahtjeva nakon obavljenog očevida, a sve u okviru prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva?

2. Smatra li se smanjenje tužbenog zahtjeva preinakom tužbe?

3. Radi li se o subjektivnoj preinaci tužbe u slučaju da tuženik premine, a nasljednike preminulog tuženika tužitelj u tužbi označi kao tuženike?

4. Treba li sud nakon smrti stranke na preuzimanje imovinskopravnog spora pozvati oporučnog nasljednika ako on oporukom nije naslijedio imovinu koja je predmet postupka, a koja je imovina u vlasništvu preminule stranke?

5. Jesu li zakonski i oporučni nasljednici nužni suparničari u imovinskopravnim sporovima u kojima su različiti predmeti postupka i oporuke?

6. U pogledu mogućnosti stjecanja prava vlasništva nekretnine dosjelošću, dovodi li činjenica tuđeg zemljišnoknjižnog vlasništva nekretnine sama po sebi u pitanje poštenje posjednika nekretnine?

7. U pogledu mogućnosti stjecanja prava vlasništva nekretnine dosjelošću, dovodi li u pitanje poštenja posjeda propust posjednika da provjerava stanje u zemljišnim knjigama?

8. Čini li sud bitnu povredu odredbi parničnog postupka ukoliko svoju odluku o odbijanju tužbenog zahtjeva obrazlaže navodom da nije dokazana činjenica za koju je odbio izvesti dokazni prijedlog?“.

1.2. Kao razlog zbog kojih pitanja smatraju važnim za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, tužiteljice se pozivaju na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske smatrajući da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja izraženim u tim odlukama.

1.3. Tužiteljice su u prijedlogu navele i da im je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/1990., 135/1997., 8/1998. - službeni pročišćeni tekst, 113/2000., 124/2000. - službeni pročišćeni tekst, 28/2001., 41/2001. - službeni pročišćeni tekst, 76/2010., 85/2010. - službeni pročišćeni tekst, 5/2014. i 69/2017., dalje: Ustav), sadržano i u Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori, broj 18/1997., 6/1999. – službeni pročišćeni tekst, 8/1999. – ispravak, 14/2002., 1/2006. i 13/2017.) – na pravično suđenje (čl. 29. st. 1. Ustava) i pravo na jednakost pred zakonom (čl. 14. st. 2. Ustava).

2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženici predlažu isti odbaciti. Traže troškove sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - službeni pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025., dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je pravno pitanje navedeno u izreci ovog rješenja važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, jer je riječ o pravnom pitanju važnom za rješenje ovoga spora i za razvoj prava kroz sudsku praksu, posebno imajući u vidu da pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci odstupa od pravnog shvaćanja izraženog u praksi ovog suda poslovni broj Rev-3062/2015-2 od 22. svibnja 2019., Rev-744/2013-2 od 11. rujna 2018., Rev- 278/15-2 od 11. srpnja 2018. i dr.

4. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

5. U odnosu na ostala pravna pitanja i povredu temeljnih ljudskih prava, uzima se da je prijedlog tužiteljica za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.

6. Tuženicima nisu priznati zatraženi troškovi sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije (čl. 155. st. 1. ZPP) jer to nije bila radnja potrebna za vođenje ovog postupka (stavak II. izreke ovog rješenja).

Zagreb, 1. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić