REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Ž 5

Poslovni broj: Us I-2397/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu koji je pokrenula tužiteljica ŽN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], koju zastupaju opunomoćenici u Odvjetničkom društvu Mikuličić – Lončarić – Bahun – Topić j.t.d. (OIB: 69737705175), Zagreb, Medveščak 54, protiv tuženika Ministarstva financija (OIB: 18683136487), Carinske uprave, Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave, Zagreb, Katančićeva 5, kojeg zastupa službena osoba NN, radi teške povrede službene dužnosti, 1. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja podredno radi oglašivanja ništavim rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave, Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave, KLASA: UP/II-114-02/25-01/15, URBROJ: 513-02-8988-25-3 od 14. listopada 2025., te radi naknade troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Postupak je pokrenut zahtjevom nadležnog službenika od 27. rujna 2024. godine. Izrekom prvostupanjskog rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave, Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave, KLASA: UP/I-114-02/24-01/36, URBROJ: 513-02-8989-25-34 od 9. srpnja 2025. odlučeno je sljedeće (izostavljena su posebna označavanja teksta):

„ ŽN, (…), državna službenica Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, Granični carinski ured Ličko Petrovo Selo, raspoređena na radno mjesto carinika III. vrste

ODGOVORNA JE

što je

l. dana 8. lipnja 2024., prije 13.49 sati, kao ovlaštena carinska službenica, raspoređena na radno mjesto carinika (granica, RGP-morske, zračne i riječne luke) III. vrste u Područnom carinskom uredu Rijeka, Graničnom carinskom uredu Ličko Petrovo Selo, neprimjereno i neprofesionalno komunicirala sa strankom te teško zlorabila položaj ovlaštene carinske službenice na način da je telefonskim putem pozvala IN, (…), kojeg je poznavala i s kojim je bila prijatelj na Facebooku i za kojeg je znala da često prelazi preko graničnog prijelaza Maljevac i zatražila s njim sastanak, te se potom tijekom obavljanja službene dužnosti na putničkom ulazu na graničnom prijelazu Maljevac, u vremenu od 13:49 do 13:55 sati, prilikom njegovog ulaza u Republiku Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine, sastala s imenovanim na parkiralištu graničnog prijelaza Maljevac i tom prilikom od njega zatražila da joj za njezine potrebe, kupi „gajbu piva” u Bosni i Hercegovini i prenese preko graničnog prijelaza Maljevac u Republiku Hrvatsku, bez da mu je za kupovinu predmetne robe dala ikakvu novčanu protuvrijednost pa je na taj način komunikacijom koja se sadržajno nikako nije odnosila na službeno postupanje, neprimjereno i neprofesionalno komunicirala s imenovanim te teško zlorabila položaj ovlaštene carinske službenice, čime je postupila protivno odredbama točke 4. Upute o provedbi antikoruptivnih mjera (…) od 8. veljače 2022.

II. što je dana 8. lipnja 2024., u vremenu od 14:59 do 15:01 sati, kao ovlaštena carinska službenica, (…), na graničnom prijelazu Maljevac, postupala protivno opisu poslova predmetnog radnog mjesta navedenog u Sistematizaciji radnih mjesta u Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Rijeka te teško zlorabila položaj, na način da je na putničkom ulazu graničnog prijelaza Maljevac, znajući da je IN, (…), istog dana u 14:59 sati došao s vozilom (…), na granični prijelaz Maljevac, s namjerom prelaska u Republiku Hrvatsku, pri čemu je zaustavljen od strane policijskih službenica JN i GN i upućen s vozilom na drugu liniju pregleda, prišla imenovanom i postavila mu pitanje da li ima što za prijaviti, na što je imenovani otvorio prednja i stražnja vrata vozila sa suvozačeve strane, te zatim je gledala desetak sekundi prostor zadnjeg sjedišta vozila i bez da je nastavila s postupkom pregleda vozila, zajedno se s imenovanim udaljila od vozila, poslije čega je u 15:01 sati, nakon upita policijske službenice JN, IN da li ima nešto za prijaviti, imenovani izjavio da ima pivu za carinsku službenicu ŽN, a carinska službenica ŽN, okrenuta leđima prema video kamerama prstom je pokazala na sebe i rekla da je piva za nju, te se udaljila u pravcu carinske kućice na putničkoj traci bez provođenja daljnjeg pregleda vozila, nakon čega je, prilikom pregleda vozila od strane policijskih službenica, koje su ponovno upitale IN ima li nešto za prijaviti, na što je imenovani odgovorio „Zar vam nije rekla N”, vizualnim pregledom utvrđeno da se u vozilu ispod (iza) vozačevog sjedala nalazi 1200 komada cigareta Marlboro Gold prekrivenih jaknom, te nakon upita policijskih službenica IN što ima u prtljažniku, na što je imenovani izjavio da se u prtljažniku nalazi plin za punjenje klima uređaja koje je prijavio carinskoj službenici ŽN, pronađeno je 12 boca plina s ukupno 13,6 kg freona za punjenje klima uređaja R134a, čiji uvoz podliježe zabrani, a budući da se službenica ŽN udaljila s putničke trake, postupak prema imenovanom putniku umjesto nje nastavio je voditelj smjene VN, pa je tim postupkom, u cilju omogućavanja stranci unosa roba čiji unos podliježe zabranama, namjerno propustila poduzeti dužne mjere i radnje koje je kao ovlaštena carinska službenica bila u obvezi provesti te pokušala utjecati na policijske službenice da niti one ne poduzmu radnje i mjere za koje su ovlaštene, čime je teško zlorabila položaj ovlaštene carinske službenice protivno odredbama Upute o provedbi antikoruptivnih mjera (…) od 8. veljače 2022.

III. dana 8. lipnja 2024., oko 17 sati, kao ovlaštena carinska službenica, (…), Graničnom carinskom uredu Ličko Petrovo Selo, neprimjereno i neprofesionalno komunicirala sa strankom na način da je stajala u praznoj prostoriji na graničnom prijelazu Maljevac, koja se ne koristi za potrebe carinske službe i koja nije pokrivena video nadzorom, i razgovarala s putnikom IN, (…), koji je stajao ispred vrata te prostorije s vanjske strane, a kod kojeg je prethodno namjerno izbjegla poduzeti propisane mjere i radnje koje je kao ovlaštena carinska službenica bila u obvezi provesti nakon otkrivanja njegovog nezakonitog postupanja s cigaretama i plinom za klimatizacijske uređaje, čime je postupila protivno odredbama točke 4. Upute o provedbi antikoruptivnih mjera (…) od 8. veljače 2022.

čime je počinila:

I. tešku povredu službene dužnosti „zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi” opisanu u članku 112. stavku 1. točka 4. Zakona o državnim službenicima, te tešku povredu službene dužnosti „nepostupanje po napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe” opisanu u članku 102. stavku 1. točki 8. Zakona o carinskoj službi

Il. tešku povredu službene dužnosti „neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza” opisanu u članku 112. stavku 1. točka 1. Zakona o državnim službenicima te tešku povredu službene dužnosti „zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi” opisanu u članku 112. stavku 1. točka 4. Zakona o državnim službenicima

III. tešku povredu službene dužnosti „nepostupanje po napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe” opisanu u članku 102. stavku 1. točki 8. Zakona o carinskoj službi.

pa joj se temeljem članka 124. stavka 2. točke c) Zakona o državnim službenicima izriče

PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE“

2. Tuženik je rješenjem, KLASA: UP/II-114-02/25-01/15, URBROJ: 513-02- 8988-25-3 od 14. listopada 2025., odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja.

3. Tužiteljica osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, sljedeće. Osporavano drugostupanjsko rješenje ne sadržava jasne, potpune i uvjerljive razloge o svim odlučnim činjenicama, niti se pojedinačno i sadržajno očituje o svakoj od točaka izreke i o svakom bitnom žalbenom navodu tužiteljice. Tuženik je počinio apsolutno bitnu povredu odredaba upravnog postupka jer osporavano rješenje ne sadržava valjano obrazloženje. Osporavana rješenja temelje se na nezakonitim dokazima, pri čemu se tuženik pogrešno poziva na odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske koje datiraju iz vremena kada Zakon o parničnom postupku nije ni sadržavao odredbe o nezakonitim dokazima, a na Zakon o općem upravnom postupku se supsidijarno primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku. U pogledu upozorenja koja se moraju dati svjedoku prije davanja iskaza pri sastavljanju zapisnika došlo je do povrede članka 63. Zakona o općem upravnom postupku. Izreka točke I. prvostupanjskog rješenja proturječna je odlučnim činjenicama. Osporavanim rješenjima nije analizirano i obrazloženo zbog čega tužiteljica ne smije telefonom nazvati drugog hrvatskog državljanina i s njime komunicirati o zakonitim radnjama. Ušteda od 10 do 15 eura u cijeni piva toliko je mala da nitko ne bi trebao smatrati da je zbog te usluge u poziciji nadređenosti ili podređenosti. Tuženik pogrešno obrazlaže da je tužiteljica bila dužna izvršiti pregled nad vozilom g. IN, budući da je to vozilo bilo stavljeno na detaljni pregled od strane policijske službenice. Neprimjeren je zaključak disciplinskih tijela da bi zbog „gajbe piva“, tj. usluge koju je trebao napraviti tužiteljici kao carinskoj službenici, g. IN imao privilegiran način prelaska državne granice, bez pravilne provedbe carinskog nadzora. Privilegirati ikoga za 10 do 15 eura i izložiti se takvom progonu nije životno ni razumno, i takvog carinskog službenika nema. Tuženik pri tome zanemaruje činjenicu da g. IN uslugu nije ni izvršio. Disciplinska tijela propustila su cjelovito analizirati iskaze g. IN i VN. Točka III. izreke prvostupanjskog rješenja proturječna je odlučnim činjenicama i provedenim dokazima. Ni u tom pogledu disciplinsko tijelo, iako za to nema razloga, ne vjeruje izjavi g. IN. Upravo je ta točka dodana kao nadopunjeni dio zahtjeva kako bi se stvorila prividna inkriminirana količina i pojačao dojam o protupravnosti rada tužiteljice. Iz sâmih opisa radnji ne proizlazi da je došlo do bilo kakvog primitka ili traženja mita, nepripadnih koristi ili konkretnog pogodovanja, osobito ne u obliku koji bi ispunjavao bitno obilježje teške povrede. Sâmo postojanje privatne komunikacije s građaninom automatski ne znači povredu antikoruptivne upute. Podredno, izrečena mjera prestanka državne službe krajnje je nerazmjerna okolnostima slučaja. Ta je mjera disciplinski maksimum, koji bi trebao biti izrečen samo u slučajevima osobito teških, jasno dokazanih i nedvojbeno koruptivnih radnji, što ovdje nedostaje. Tužiteljica predlaže poništiti osporavano rješenje tuženika. Traži i naknadu troškova spora, u ukupnom iznosu od 2.500,00 eura (PDV uključen).

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda osporavanog rješenja i dodaje, u bitnome, sljedeće. Disciplinski postupak proveden je zakonito, drugostupanjsko rješenje adekvatno je obrazloženo, a tužiteljici je tijekom cijelog postupka osigurano pravo na pravično suđenje. Tužiteljica je svjesno postupala protivno navedenoj Uputi od 8. veljače 2022. godine. Komunikacija tužiteljice sa IN, koji na dnevnoj bazi višekratno prelazi granicu, nije bila sadržajno isključivo vezana uz službeno postupanje te u okvirima zakonskih termina i tehničkih detalja transparentne provedbe pravne procedure. Tužiteljica je tako svjesno, nedoličnim ponašanjem nanosila štetu ugledu službe. Što se tiče izrečene sankcije, adekvatno su cijenjene sve olakotne i otegotne okolnosti na strani tužiteljice. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje, te u spisu ovog spora. Raspravnim rješenjem odbijeni su daljnji dokazni prijedlozi tužiteljice, zbog razloga iznesenih u tom rješenju, kao i razloga koji proizlaze iz nastavka ovog obrazloženja.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon rasprave provedene 10. lipnja 2026., utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Među teškim povredama službene dužnosti iz članka 112. stavak 1. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 155/23) jesu i: zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi (točka 4.), te neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza (točka 1.). K tomu, među teškim povredama službene dužnosti iz članka 102. stavka 1. Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“, broj 68/13, 30/14, 115/16, 39/19, 98/19, 155/23 i 36/24) jest i nepostupanje po napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe (točka 8.).

8. U osporavanim rješenjima citirane su i ostale mjerodavne odredbe Zakona o državnim službenicima, Zakona o carinskoj službi i Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, u nastavku teksta: ZUP). Te su odredbe tužiteljici, stoga, poznate.

9. Što se tiče Upute o provedbi antikoruptivnih mjera br. 4/22, KLASA: 011- 02/22-03/4, URBROJ: 513-02-1820/9-22-1 od 8. veljače 2022. (u nastavku teksta: Uputa), općedostupne – između ostalog - putem službene mrežne stranice Carinske uprave

https://carina.gov.hr/UserDocsImages//2385%20dopuna//Uputa%20o%20provedbi% 20antikoruptivnih%20mjera%204-22..pdf ), u obrazloženju osporavanog rješenja citirani su dijelovi Upute pod naslovima Nulta stopa tolerancije na korupciju (točka 3.), Postupanje službenika (točka 4.), Zabrana zahtijevanja ili primanja darova (točka 7.), Izbjegavanje sukoba interesa (točka 8.), te Otklanjanje svakog potencijalnog rizika prodora organiziranog kriminala u carinski sustav (točka 13.).

10. U prvom redu, nejasno i posve neutemeljeno je pozivanje tužiteljice na odredbe Zakona o parničnom postupku. Taj se Zakon, naime, ni na koji način ne primjenjuje u upravnom postupku. Uzgred, čak i u upravnom sporu, kao sudskom postupku, Zakon o parničnom postupku je od 1. siječnja 2012. do 30. lipnja 2024. primjenjivan tek podredno u odnosu na samo nekoliko postupovnih pitanja, dok se od 1. srpnja 2024. Zakon o parničnom postupku ni na koji način i ni u jednoj odredbi ne primjenjuje u upravnome sporu.

11. Nadalje, prvostupanjsko tijelo izvelo je dokaze uvidom u službenu dokumentaciju, saslušanjem svjedoka JN, GN, HN, ĐN i VN, čitanjem izjave IN, službene bilješke o video nadzoru, te očitovanja tužiteljice kao stranke. Sud je suglasan s analizom dokaznog materijala koju su provela disciplinska tijela, koja analiza je provedena u skladu s odredbama članaka 8. i 9. ZUP-a. Ta je analiza tužiteljici poznata. Parcijalnim upiranjem na pojedine dijelove tog materijala, bez sagledavanje njegove cjeline, tužiteljica u ovome sporu neuspješno pokušava osporiti tu analizu. Logičku dokaznu cjelinu na kojoj disciplinska tijela temelju svoju odluku čine ponajprije izjava sâme tužiteljice o zamolbi IN da nabavi „gajbu piva“, zapis video nadzora o njihovu sastanku i razgovoru te o izostanku daljnjeg pregleda njegova vozila, iskazi policijskih službenica koje su vidjele neformalni razgovor tužiteljica i IN uz tužiteljičine riječi „moja piva“ te njegove riječi „Zar vam nije rekla N Vozim pivu“, uz tome podupiruće iskaze VN i ĐN. Dio konteksta spornog događaja čini i to što je detaljnim pregledom Pajazetovićeva vozila policija pronašla krijumčarenu robu - 1.200 cigareta i 12 boca zabranjenog plina (freona).

12. Sud je suglasan i s razlozima zbog kojih je prvostupanjsko tijelo odbilo kao nezakonite dokaze izdvojiti zapisnike o uzimanju izjava JN i GN, te izvješća o unutarnjoj kontroli. Sud je suglasan i s razlozima zbog kojih prvostupanjskog tijelo nije nesporedno saslušalo IN.

13. Zatim, za ostvarivanje bitnih obilježja teške povrede službene dužnosti iz članka 112. stavku 1. točki 4. Zakona o državnim službenicima dovoljno je da državni službenik (u ovom slučaju carinski službenik) zatraži uslugu koju nije ovlašten zatražiti. Nije odlučno je li usluga izvršena, koje je ona materijalne vrijednosti, niti ulazi li ona u opće poimanje korupcije. Ovdje je od dodatnog utjecaja to što je tužiteljica zatražila uslugu koja se izravno kosi s poslovima carinske službe propisanima člankom 4. Zakona o carinskoj službi.

14. Povezano s time, u svjetlu djelovanja Carinske službe te ključnih elemenata ovog predmeta, mito je svaka nepripadna nagrada, dar ili druga imovinska ili neimovinska korist – bez obzira na vrijednost (točka 3. Upute), a komunikacija sa strankama mora biti sadržajno isključivo vezana uz službeno postupanje te u okvirima zakonskih termina i tehničkih detalja transparentne provedbe pravne procedure (točka 4. Upute).

15. Za postojanje disciplinske odgovornosti pritom nije odlučna vrijednost nedopuštene usluge. Uz to, neosnovan je navod tužiteljice da ne postoji carinski službenik koji bi riskirao disciplinsku odgovornost zbog vrijednosti od 10 do 15 eura. Općepoznato je da se u raznim dijelovima javnog sektora, uključujući Carinsku upravu, nedopuštene usluge čine neovisno o njihovoj vrijednosti, ponekad i bez postojanja vrijednosti koja može biti materijalno izražena, prije svega zbog uvjerenja da to neće biti otkriveno. Veća je vjerojatnost za to u situacijama u kojima su već uspostavljeni ustaljeni odnosi između službenika i druge osobe, pri čemu se nadzornim mjerama najčešće otkriva tek dio aktivnosti u okviru tih odnosa. Sud ne implicira da je to i ovdje slučaj, već podsjeća na nelogičnost i očitu neutemeljenost apriornog navoda o nepostojanju službenika koji nešto nedopušteno ne bi učinio bez da za to očekuje veću materijalnu korist.

16. Dalje, jedine procesne povrede koja imaju obilježja apsolutno bitne povrede upravnog postupka (premda taj termin ne postoji u ZUP-u) jest odlučivanje nenadležnog tijela ili postojanje nekog od postupovnih razloga ništavosti (članak 115. stavak 2. ZUP-a, vezano uz članak 117. stavak 3. te članak 128. stavak 1. točke 1., 2., 5. i 6. toga Zakona). Stoga manjkavo obrazloženje rješenja nema obilježja apsolutno bitne povrede upravnog postupka, kao što to pogrešno smatra tužiteljica. Usto, Sud utvrđuje da obrazloženje tuženikova rješenja udovoljava standardima relevantnosti i dostatnosti, kao i odredbama članka 98. stavka 5. te članka 120. stavaka 2. i 3. ZUP- a.

17. Sud utvrđuje i da se odluke disciplinskih tijela temelje se na zakonito i pravilno provedenom postupku, u skladu sa odredbama Zakona o carinskoj službi, Zakona o državnim službenicima i ZUP-a, u kojem postupku je tužiteljica imala mogućnost sudjelovati i u kojem je kvalificirano zastupana od strane odvjetnika. Za odluke disciplinskih tijela postojala je valjana pravna osnova, kao i legitiman cilj. U tom pogledu disciplinska tijela nisu učinila očitu pogrešku u prosudbi, pogrešno procijenila postojanje nekog važnog čimbenika, niti propustila razmotriti sve relevantne čimbenike, niti su propustila uzeti u obzir sve činjenične i pravne elemente koji su objektivno mjerodavni za donošenje odluke te su u obzir uzela sve važne aspekte razmatranog slučaja koji su mogli utjecati na konačnu odluku javnopravnih tijela.

18. Izbor disciplinske kazne podliježe slobodnoj (diskrecijskoj) ocjeni nadležnih javnopravnih (disciplinskih) tijela, kao obliku slabije vezanosti javnopravnog tijela pravnom normom, u okviru zakonom dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana (članak 5. stavak 2. ZUP-a), dok je upravnosudski nadzor zakonitosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene ograničen na zakonitost takve odluke, granice ovlasti i svrhu radi koje je ovlast dana (članak 4. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, broj 36/24 i 39/26, u nastavku teksta: ZUS). Ovdje je nesporno da je izbor kazne obavljen u okviru zakonom dane ovlasti. Pored toga, tuženik je ocijenio olakotne i otegotne okolnosti u odnosu na tužiteljicu. Imajući na umu karakter konkretnih povreda službene dužnosti, Sud ne nalazi da je kazna izrečena tužiteljici protivna svrsi radi koje je ta ovlast dana.

19. Naposljetku, Sud ne nalazi da je osporavano rješenje opterećeno nekim od razloga ništavosti, taksativno propisanih u članku 128. stavku 1. ZUP-a.

20. Uzevši u obzir navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

21. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužiteljica nije pozvana na plaćanje sudske pristojbe za tužbu i presudu, jer je oslobođena plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 4., u vezi sa člankom 22. stavkom 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 1. srpnja 2026.

S u d a c

dr. sc. Alen Rajko

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

Dostaviti:

- Odvjetniku Nevenu Bahunu, Zagreb, Medveščak 54

- Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, Drugostupanjskom disciplinskom sudu Carinske uprave, Zagreb, Katančićeva 5