REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2964/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužiteljice UK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II-tužiteljice AK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Mateo Barbir, odvjetnik u Vrgorcu, protiv I-tuženice JK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II-tuženika CK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Predrag Trutin, odvjetnik u Makarskoj, radi predaje nekretnina, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije I i II-tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1574/2025- 2 od 31. ožujka 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Metkoviću broj P-84/2023 od 27. veljače 2025., u sjednici održanoj 1. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije I i II-tuženika.
Obrazloženje
1. Tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1574/2025-2 od 31. ožujka 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Metkoviću broj P-84/2023 od 27. veljače 2025.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužitelji predlažu prijedlog za dopuštenje revizije tuženika odbaciti budući da nije naveden nikakav razlog važnosti za postavljena pitanja.
3. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije predlagatelji su podnijeli u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagatelji smatraju važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj sudske prakse.
4. U prijedlogu tuženici postavljaju sljedeća pravna pitanja:
„Je li rješenje o zaključenju prethodnog postupka deklaratorne naravi ili konstitutivne prirode?
Može li sud udovoljiti tužbenom zahtjevu u odnosu na sporedna potraživanja kao npr. kamatama na dosuđeni iznos troškova parničnog postupka ako stranka koja je uspjela u postupku nije u svom zahtjevu za naknadu troškova parničnog postupka određeno navela koje zakonske zatezne kamate zahtijeva po odgovarajućoj zakonskoj odredbi.
Određuje li pitanje presuđene stvari izreka presuda ili činjenično stanje o kojem se u novom pokrenutom parničnom postupku raspravlja?
Obvezuje li imperativno načelo jedinstvenosti nekretnine samo kod sklapanja pravnih poslova i provedbi upisa u zemljišnoj knjizi ili obvezuje i tijela uprave kao i sudbenu vlast prilikom odlučivanja u pravu vlasništva na nekretninama a s obzirom na činjenicu da nepoštivanje toga prava proizvodi pravne učinke?
Može li se tužbenim zahtjevom zahtijevati predaja cijela nekretnine koja nije geometrijski podijeljena?
Može li se udovoljiti tužbenom zahtjevu ako nije obuhvaćeno ono što služi kao prilaz nekretnini i po svojoj pravnoj prirodi bi predstavljalo zajedničko vlasništvo jer bez toga presuda nije ovršiva a tužbenim zahtjevima koji nisu ovršivi ne može se pružiti pravna zaštita odnosno isti ne mogu biti prihvaćeni?“.
5. Prijedlog je podnesen i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da je tuženicima povrijeđeno pravo na pravično suđenje i pravo na pristup sudu zaštićeno čl. 6. i 8. Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
6. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. i čl. 385.a st. 2. ZPP vijeće revizijskog suda je ocijenilo da predlagatelji navedenim tvrdnjama nisu učinili vjerojatnim da su im u drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primijenjenog materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a kako se to tvrdi u prijedlogu. Pri tome se tvrdnja o povredi konvencijskih prava temelji na jednoj rečenici, te ista ničim nije dodatno obrazložena.
7. Glede pak prijedloga podnesenog u smislu odredbe čl. 385. a st. 1. ZPP valja istaći da tuženici u prijedlogu nisu naveli nikakve razloge važnosti postavljenih pitanja, ne ukazuju na postojanje drugačiji sudske prakse revizijskog ili drugih drugostupanjskih sudova. Prema odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije mora sadržavati i jasno naznačene razloge važnosti za postavljena pitanja, uz pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka. Isto tuženici u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu učinili.
8. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. i 2. ZPP i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. i 4. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 1. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
