REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2661/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Croatia osiguranje d.d., iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, zastupanog po punomoćnici ŠŠR, protiv tuženika ŠŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mari Ogresti, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1869/2025-2 od 28. listopada 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 2871/2023-38 od 14. ožujka 2025., u sjednici održanoj 1. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1869/2025-2 od 28. listopada 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2871/2023-38 od 14. ožujka 2025., tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:

„1. Može li sud u sporu o regresnom zahtjevu po osnovi naknade štete koji je osiguravajuće društvo pokrenulo protiv regresnog dužnika – krivca za nastanak prometne nesreće – tužbeni zahtjev ocijeniti osnovanim na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka koji je vještačio samo visinu štete na vozilu oštećenika? 2. Može li sud u sporu o regresnom zahtjevu po osnovi naknade štete koji je osiguravajuće društvo pokrenulo protiv regresnog dužnika – krivca za nastanak prometne nesreće – zaključak o postojanju uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i svih oštećenja na vozilu oštećenika temeljiti na nalazu i mišljenju prometnog vještaka čiji zadatak nije bilo vještačiti dinamiku nastanka štetnog događaja?

3. Je li pravilo o teretu dokazivanja iz članka 221.a ZPP podrazumijeva da osiguravajuće društvo, kao tužitelj u sporu o regresnom zahtjevu po osnovi naknade štete, mora kumulativno dokazati: visinu naknađene štete na vozilu oštećenika, dinamiku nastanka prometne nesreće te uzročno-posljedičnu vezu između svih oštećenja na vozilu oštećenika i same te prometne nesreće?“.

1.1. Tužitelj nije podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud je ocijenio da tuženik nije postupio sukladno odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP jer nije jasno naznačio razloge važnosti predmetnih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.

3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 1. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug