REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2585/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČS, iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu, Građansko - upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-577/2024-2 od 3. srpnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P-439/2017-95 od 20. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja u prijedlogu se odbija, a u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude citirane u uvodu ove odluke.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik nije odgovorio.
3. Postupajući u smislu odredbe čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je utvrdio da je tužitelj kao predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačio pitanja koja on cijeni važnim u smislu odredbe čl. 385. st. 1. ZPP. Ujedno u prijedlogu ističe da su mu u nižestupanjskim postupcima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10. i 85/10. – pročišćeni tekst, - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17., - dalje: Konvencija).
4. U svojoj biti predlagatelj u prijedlogu izlaže nezadovoljstvo pobijanom odlukom i postavljenim pitanjima i komentarima na ista pitanja polemizira s pravilnošću pobijane odluke. Tako naznačeni razlozi ne daju značaj važnosti pitanja zbog kojeg se može dopustiti podnošenje revizije. Osnovni smisao revizijskog postupka je onaj naveden u odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP, a to je da postoji u vezi naznačenog pitanja različita praksa nižestupanjskih sudova koju bi trebalo ujednačiti te da se radi o situaciji da odluka odstupa od prakse ovog suda ili da bi trebalo preispitati sudsku praksu a što ovdje sve nije slučaj. Ona praksa na koju se poziva predlagatelj ne koincidira predmetnoj pravnoj situaciji. Da bi se pitanje smatralo važnim ono se treba odnositi na određeno pravno shvaćanje u primjeni konkretne postupovne ili materijalnopravne norme koje je izraženo u pobijanoj odluci. Ono mora imati i opći karakter u smislu da odgovor na njega mora biti primjenjiv na neograničeni broj budućih slučajeva, tako da se ono treba odnositi na općenito tumačenje primjene određene postupovne ili materijalnopravne norme u identičnim ili sličnim činjeničnim i pravnim situacijama.
5. Ocjenjujući postojanje pretpostavki iz odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP na koju povredu se predlagatelj poziva, u bitnom ističući povredu prava na pravično suđenje, valja odgovoriti da svojim navodima iz prijedloga nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku koji je prethodio zbog osobito teških povreda postupovnog prava i zbog pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom. Sadržajno se ističe povrede prava na pravično suđenje, u aspektu arbitrarnosti i povrede prava na obrazloženu sudsku odluku. Arbitrarnom se može smatrati ona odluka koja upućuju na proizvoljnost, nezadovoljavajuće je obrazložena te ne upućuju na mjerodavne propise odnosno mjerodavnu sudsku praksu. Podnositelj ovdje nije učinio vjerojatnim izostanak ozbiljnih, relevantnih i dostatnih razloga za ocjenu kakva je pobijanom odlukom dana. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje. Prema tome, niti po ovoj osnovi nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije.
6. Stoga kako u odnosu na naznačena pitanja nisu ispunjenje zakonske pretpostavke za intervenciju ovoga suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog odbijen, a na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP prijedlog je odbačen.
Zagreb, 1. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
