REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1404/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Lubina i Čutura j.t.d. u Splitu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-1071/2025-2 od 1. prosinca 2025., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu Pn-316/2024-7 od 20. siječnja 2025., u sjednici održanoj 1. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženici izjavljivanje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-1071/2025-2 od 1. prosinca 2025. zbog slijedećih pravnih pitanja:
"1. Može li se, u slučaju kada je nadležnom ministarstvu podnesen zahtjev radi postignuća nagodbe o naknadi štete zbog neopravdane osude temeljem odredbi čl. 471.-478. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 110/97 – dalje: ZKP), odredba čl. 478. st. 2. ZKP-a tumačiti na način da zastoj zastare traje i nakon isteka roka od 3 mjeseca od podnošenja zahtjeva ukoliko u tom roku nadležno ministarstvo nije odlučilo o zahtjevu, odnosno može li se smatrati da u tom slučaju zastoj zastare traje godinama ako se nadležno tijelo očituje tek nakon više godina ili da zastoj traje „dovijeka“ ako se nadležno tijelo o zahtjevu nikada ne očituje?
2. Smatra li se dopis nadležnog ministarstva kojim se podnositelju zahtjeva radi naknade štete zbog neopravdane osude temeljem odredbi ZKP-a nudi obeštećenje izvan suda po osnovi duševnih boli zbog povrede časti i ugleda priznanjem duga kojim se prekida zastara ili pak ponudom za izvansudsko mirno rješenje spora koja ponuda ne bi imala značaj priznanja duga?
3. Dovodi li priznanje jednog dijela duga, odnosno potraživanja do prekida zastare za cjelokupno potraživanje ili se priznanje jednog dijela duga ne smatra priznanjem ostalog dijela duga, pa u odnosu na ostali (nepriznati) dio duga zastara teče dalje, odnosno može nastupiti?".
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-1071/2025-2 od 1. prosinca 2025., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu Pn-316/2024-7 od 20. siječnja 2025. između ostalog zbog pravnih pitanja navedenih u izreci ovog rješenja.
2. Tužitelj nije dostavio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. alineja 1. i 2. ZPP jer je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odnosno riječ je o pravnom pitanju o kojem nema prakse ovoga suda, a praksa viših sudova nije jedinstvena.
4. Naime, u odnosu na prvo pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija praksa viših sudova nije jedinstvena, a u odnosu na drugo pravno pitanje odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse ovoga suda (odluka broj Rev-x 494/09-2 od 5. siječnja 2010.).
5. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP riješiti kao u izreci, a na temelju iste odredbe ZPP valjalo je za preostalo pravno pitanje iz prijedloga za dopuštenje revizije uzeti da je prijedlog u odnosu na to pitanje povučen.
Zagreb, 1. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
