Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7, 51000 RIJEKA
Poslovni broj : Kž-320/2026-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Saše Cvijetića kao predsjednika vijeća te Srebrenke Šantić i Gordane Denona-Kusijanović kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Sare Brnčić, u kaznenom predmetu protiv okr. RP zbog kaznenog djela iz članka 190. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbi državnog odvjetnika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovnog broja Kov-505/2021-17 od 16. travnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika te se preinačuje prvostupanjsko rješenje na način da se odbija prijedlog okrivljenog RP za izdvajanje nezakonitog dokaza kao neosnovan te se iz spisa predmeta neće kao nezakoniti dokaz izdvojiti zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa Policijske uprave Primorsko- goranske, Sektora kriminalističke policije, broj: 511-09-20-1279-2021 od 4. svibnja 2021. godine s dva DVD medija (list 42-46 spisa).
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci je na temelju članka 351. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13,145/13,152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 – dalje: ZKP/08) prihvaćen prijedlog obrane te je izdvojen iz spisa predmeta kao nezakoniti dokaz zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa Policijske uprave primorsko-goranske, Sektora kriminalističke policije, broj: 511-09-20-1279-2021 od 4. svibnja 2021. godine s dva DVD medija (list 42-46 spisa).
2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, a s prijedlogom da se ukine rješenje i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu
3. Okrivljeni RP je podnio odgovor na žalbu po branitelju Marinu Bariću s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.
4. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.
5. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.
6. Sud prvog stupnja naime polazi od toga da okrivljeniku prije radnje pretrage pokretne stvari- mobilnog telefona nije uručena pouka o njegovim pravima kao niti nalog o pretrazi, policijski službenik da nije obavijestio okrivljenika o posljedicama odricanja prava na branitelja te branitelji okrivljenika nisu obaviješteni o pretrazi mobilnog telefona, a obzirom i da se radilo o obveznoj obrani po članku 66. stavak 1. točka 5. ZKP/08 zaključuje da je došlo do povrede zajamčenih prava obrane te se radi o nezakonitom dokazu.
7. U tom pogledu sud drugog stupnja najprije navodi kako je u pravu žalitelj da se prvostupanjski sud pogrešno poziva na citiranu odredbu o obveznoj obrani jer je tom odredbom propisano da okrivljenik za kaznena djela iz nadležnosti općinskog suda za koja je propisana kazna zatvora od deset godina ili teža, branitelja mora imati u vrijeme dostave optužnice, dok se u konkretnom slučaju radilo o dokaznim radnjama iz prethodnog postupka pa se kod okrivljenika u toj fazi postupka nije radilo o obveznoj obrani.
8. Osim toga, pitanje obvezne obrane samo u određenim zakonskim situacijama , kao što je primjerice u smislu članka 281. ZKP/08 dokazna radnja ispitivanja okrivljenika koji po zakonu mora imati branitelja, dovodi do nezakonitosti tog dokaza. U pogledu pitanja prava okrivljenika na odvjetnika po ZKP/08, povezano i s odredbom članka 6. stavka 3. (c) Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 - dalje u tekstu: EKLJP), kao i s odredbom čl. 29. stavka 2. podstavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14), te odredbama Direktive 2013/48/EU, a u razmatranju radi li se o dokazima pribavljenim povredom Ustava, zakona ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, vezano za predviđena tzv. parcipatorna prava branitelja, suština svih istaknutih pravnih izvora koji jamče pravo na branitelja sastoji se u dužnosti stvarnog omogućavanja okrivljeniku pristupa branitelju pri provođenju pojedine postupovne radnje. Kako bi ovo pravo bilo suštinski ostvareno, nužno je da okrivljenik bude jasno i na njemu razumljiv način upozoren da ima pravo na pristup branitelja, čemu služi i pouka o pravima iz članka 239. ZKP/08. Međutim, pravo na branitelja, osim kod tzv. obvezne obrane iz članka 66. ZKP/08, što ovdje nije slučaj, još ne znači da okrivljenik mora imati branitelja i kada to osobno ne želi, tj. radi se o pravu, a ne i obvezi, pa se stoga po prirodi stvari okrivljenik može, po vlastitoj volji, ovog prava i odreći, bilo u cijelosti, bilo kod pojedine dokazne radnje. Tako i Direktiva 2013/48/EU u odredbi članka 9. predviđa mogućnost odricanja od prava na branitelja, propisujući da ono mora biti dobrovoljno i nedvosmisleno, time da osumnjičena osoba prethodno mora biti usmeno ili u pisanom obliku, jasno i zadovoljavajućim informacijama, na jednostavnom i razumljivom jeziku, upoznata sa sadržajem prava i mogućim posljedicama odricanja od istog.
9. Stoga je u ocjeni radi li se o povredi prava obrane bilo neophodno utvrditi sve okolnosti konkretnog poučavanja okrivljenika o pravu na branitelja i njegova odricanja od istog, na što je ukazano i ranijom odlukom suda drugog stupnja poslovni broj Kž - 319/2023. Naime, prema podacima konkretnog spisa proizlazi da je okrivljenom RP **.**.2021. u Policijskoj postaji Opatija predana pouka o pravima uhićenika, koja u sebi sadrži pouku o pravu na branitelja, nakon koje je istog dana dao izjavu da se izričito i nedvosmisleno odriče prava na branitelja. Potom mu je 28. ožujka 2021. u Policijskoj postaji Opatija predana pouka o pravima osumnjičenika, također s poukom o pravu na branitelja, a istog dana je na zapisniku o ispitivanju osumnjičenika u Policijskoj postaji Opatija upitan o primitku pouke o pravima te da li je istu razumio o čemu je potvrdno odgovorio, a dane su i pouke te postavljena posebna pitanja o branitelju kada je izjavio da u tom trenutku ne želi uzeti branitelja. Okrivljenik je potom angažirao branitelje, najprije odvjetnike Gorana Marjanovića te Ivu Bilandžija o čemu je obavijestio Policijsku postaju Opatija 13. travnja 2021. ( kasnije je uzeo kao branitelja i odvjetnika Marina Barića u svibnju 2021.) te je 28 . travnja 2021. doneseno rješenje o provođenju istrage po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci . Potom prema zapisniku o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa od 4. svibnja 2021. Policijske uprave primorsko-goranske u obrascu se u točki pod brojem V. istog vezano za pravo okrivljenika na branitelja zapisnik poziva na sadržaj službene zabilješke, a prema sadržaju službene zabilješke policijski službenik NP je kontaktirao 4. svibnja 2021. u 8,51 sat putem mobilnih telefona označenih brojeva s okrivljenikom koji je izjavio da neće biti prisutan pretrazi mobilnog telefona te ne traži da bude prisutan branitelj. Ujedno ispitan kao svjedok u postupku suđenja o zakonitosti dokaza NP potvrđuje da je kao policijski službenik kontaktirao s okrivljenikom radi obavijesti o pretrazi mobitela i želi li istoj prisustvovati.
10. Sud prvog stupnja polazi od toga da ispitani svjedok NP nije imao saznanja o tome je li okrivljeniku predana pouka o pravima, a osobno da nije upozorio na okrivljenika na posljedice odricanja od prava, kao i da branitelj okrivljenika nije bio prisutan pretrazi. Međutim, ZKP/08 ne propisuje da u dokaznoj radnji pretrage pokretne stvari, u konkretnom slučaju mobilnog telefona, mora osobno prisustvovati branitelj okrivljenika te naročito iz odredbe članka 250. ZKP/08 ne proizlazi da bi prisustvovanje okrivljenika ili branitelja okrivljenika bilo uvjet zakonitosti radnje pretrage mobilnog telefona, s time da je prisustvovanje branitelja pretrazi u ZKP/08 izričito predviđeno kod pretrage doma, a na i kod pretrage pokretne stvari. Pored toga, u konkretnom slučaju policija je vremenski prije dokazne radnje pretrage mobitela, okrivljeniku predala pouku o pravima uhićenika iz članka 108.a ZKP/08 i pouku o pravima osumnjičenika iz članka 208.a stavak 2. ZKP/08 koje pouke korespondiraju pouci o pravima okrivljenika iz članka 239. stavka 1. ZKP/08, a znače obvezne obavijesti okrivljeniku o njegovim temeljnim pravima u postupku i imaju značaj upute o tzv. minimalnom standardu procesnih jamstva. U poukama se radi o obavještavanju osobe koja se sumnjiči za kazneno djelo najprije o djelu za koje se sumnjiči, potom o pravu da nije dužna iznositi obranu, pravu na tumača, odnosno služenje jezikom koji razumije i pravu na branitelja. Ujedno je prije ispitivanja RP kao osumnjičenika također od strane policijskog istražitelja upitan o primitku i razumijevanju pouke o pravima kao što je ponovno poučen o pravu na branitelja te o posljedicama odricanja od tog prava. Stoga je bilo pravilno za utvrditi da je okrivljenik u prethodnom postupku bio poučen o pravu na branitelja, štoviše policija je izvijestila okrivljenika o pretrazi te mogućnosti da njegov branitelj prisustvuje istoj, ali se okrivljenik odrekao toga prava. Svakako da je bilo odgovarajuće da se kod dokazne radnje pretrage u spisu služenom zabilješkom utvrdi je li okrivljenik primio pouku o pravima, ali predmetni propust ne čini dokaznu radnju nezakonitom. Što se pak tiče uručenja naloga o pretrazi , o čemu također ističe sud prvog stupnja, iako ne postoje zakonske zapreke da okrivljenik primi nalog o pretrazi koji se odnosi na pretragu pokretne stvari koje je vlasnik, mora se navesti i da predaja naloga o pretrazi nema učinak na zaključak da bi se stoga radilo o nezakonitosti pretrage , posebice jer je u članku 243. ZKP/08 propisano da se nalog o pretrazi predaje osobi koja raspolaže predmetom pretrage, a predmetni mobitel je od okrivljenika oduzet po policiji po potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta 27. ožujka 2021. Iz svih navedenih razloga osim što predmetni zapisnik nije nezakonit po članku 250. ZKP/08, dakle u svezi članka 10. stavak 2. točka 3. ZKP/08, ne radi se ni o povredi prava obrane iz članka 10. stavak 2. točka 2. ZKP/08.
11. Na navedeno je pravilno ukazao i državni odvjetnik u svojoj žalbi pa je prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika valjalo preinačiti prvostupanjsko rješenje na način da se neće izdvojiti predmetni u izreci citirani zapisnik o pretrazi mobilnog telefona s dva DVD medija te je na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08 odlučeno kao u izreci rješenja.
Rijeka, 1. srpanj 2026.
Predsjednik vijeća
Saša Cvijetić
