REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1372/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać – Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Đura Sesse, Mirjane Magud i mr. sc. Neri Radas, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Saša Poldan, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Saša Poldan, Goran Gatara, Valentina Vižintin i Marko Komorski iz Rijeke protiv tuženika TOP SPORT EVENTS d.o.o. Viškovovo, Vrtače 16, OIB 97559439753, zastupanog po punomoćniku Mariju Beziću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Vukić & Partneri d.o.o., Rijeka, radi zaštite žiga i autorskog prava, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-3832/2025-2 od 10. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci, poslovni broj P-534/2018-126 od 11. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e :
Tuženiku se dopušta podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Pž-3832/2025-2 od 10. listopada 2025. zbog pravnog pitanja koje glasi:
„Je li sud u parničnom postupku radi zaštite žiga i isplate zbog neovlaštenog korištenja žiga, u slučaju kada je odlučio da neće odrediti prekid postupka do donošenja odluke nadležnog tijela u postupku koji se vodi radi proglašenja tog žiga ništetnim, dužan sam odlučiti o prethodnom pitanju valjanosti ili ništetnosti žiga, sukladno odredbi iz čl. 12. i čl. 213. st. 1. t. 1. Zakona o parničnom postupku i je li za to nadležan?“
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Pž-3832/2025-2 od 10. listopada 2025. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci, poslovni broj P- 534/2018-126 od 11. srpnja 2025. zbog 6 pravnih pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu te za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, a posebice za razvoj prava kroz sudsku praksu. Pitanja glase:
"1) Ima li nositelj imovinskog autorskog prava na autorskom djelu (logotipu) koje je zaštićeno žigom, čime je autorsko djelo istovjetno registriranom figurativnom žigu, u slučaju neovlaštenog korištenja žiga pravo na isplatu naknade za neovlašteno korištenje žiga u određenom iznosu te dodatno naknade u istom iznosu za neovlašteno korištenje autorskog djela istog izgleda, čime stječe pravo na dvostruku naknadu za korištenje logotipa i to nevezano za naknadu stečenog bez osnove? 2) Predstavlja li pravo na plaćanje licenčne naknade iz čl. 78. st. 2. Zakona o žigu (NN 173/03…49/11) (dalje: ZŽ), kao i pravo na naknadu za neovlašteno korištenje autorskog djela iz 179. st. 1. i 3. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03…62/17) (dalje: ZAPSP), pravo na naknadu štete, pravo na naknadu stečenog bez osnove ili posebno, sui generis, pravo nositelja žiga odnosno imovinskog autorskog prava?
3) Ima li mjesta za donošenje odluke suda po slobodnoj ocjeni o utvrđenju iznosa koristi od korištenja žiga nakon što vještak za intelektualno vlasništvo i vještak financijske struke nisu bili u mogućnosti na temelju pravila svojih struka utvrditi da je ikakva korist ostvarena te je li u tom slučaju sud dužan obrazložiti na temelju kojih saznanja ili podataka je utvrdio određeni iznos stečenog bez osnove i je li pri donošenju takve odluke dužan paziti na opća načela iz Zakona o obveznim odnosima?
4) Može li sud temeljiti odluku na nalazu i mišljenju vještaka u kojem se vještak pozvao na određene usporedne podatke o predmetu vještačenja (registracije krovnih žigova i licenčne naknade), no u tom nalazu i mišljenju nije naveo izvore tih podataka, a iste nije dostavio sudu niti nakon izričitog naloga suda da to učini? 5) Je li sud prilikom odlučivanja o kumulativno postavljenim zahtjevima iz čl. 78. st. 1.. 2. i 3. ZŽ-a dužan uzeti u obzir činjenicu, koju je sud utvrdio u obrazloženju presude, da osoba koja je neovlašteno koristila žig nije postupala s namjerom niti s krajnjom nepažnjom, već u dobroj vjeri?
6) Je li sud u parničnom postupku radi zaštite žiga i isplate zbog neovlaštenog korištenja žiga, u slučaju kada je odlučio da neće odrediti prekid parničnog postupka do donošenja odluke nadležnog tijela u postupku koji se vodi radi proglašavanja tog žiga ništetnim, dužan sam odlučiti o prethodnom pitanju valjanosti ili ništetnosti žiga, sukladno odredbi iz čl. 12. i čl. 213. st. 1. t. 1. ZPP-a?"
2. Tužitelj nije podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Presudom Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj: P-534/18-126 od 11. srpnja 2025. utvrđeno je da je tuženik povrijedio prava tužitelja iz figurativnog žiga Z20170998 i autorskog djela logotipa istog izgleda koji je registriran pod navedenim brojem kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo te je tuženiku naloženo da isplati tužitelju na ime naknade za korištenje žiga i autorskog djela koje sadržano u tom žigu 58.793,72 EUR, kao i 11.053,05 EUR na ime stečene koristi za korištenje žiga. Tuženiku je naloženo da uvod i izreku presude po pravomoćnosti objavi u „Večernjem listu” i u „Jutarnjem listu” u roku od osam dana te da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 5.852,72 EUR. Drugostupanjskom presudom označenoj u izreci odbijena je žalba tuženika i potvrđena presuda suda prvog stupnja.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385. a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da su u odnosu na postupovnopravno pitanje navedeno u izreci ovog rješenja, a na koje se svodi posljednje pitanje iz prijedloga, ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, jer je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, a važno je za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5.1. Naime, u odnosu na to pitanje, u obrazloženju drugostupanjske presude je navedeno da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada nije odredio prekid postupka primjenom čl. 213. ZPP-a do konačne odluke o prijedlogu za proglašenja ništavim rješenja o registraciji žiga, kada se „uzme u obzir i da je taj postupak pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo prekinut dok se ne riješi prethodno pitanje valjanosti isprave na kojoj se temeljila prijava žiga”.
5.2. Pri donošenju ovakve ocjene ovaj sud je imao na umu i odredbu čl. 135. st. 7. Zakona o žigu ("Narodne novine", broj 14/2019) prema kojoj na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku zbog povrede žiga Zavod će odmah uzeti u rad prijedlog za proglašenje ništavim rješenja o registraciji toga žiga odnosno zahtjev za opoziv toga žiga, koji je podnesen prije ili tijekom parnice, i žurno po njemu postupati, a sud će odrediti prekid postupka do konačne odluke o prijedlogu za proglašenje ništavim rješenja o registraciji žiga.
5.3. Prema ocjeni ovog suda, pitanje je važno za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prave i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Nije moguće odlučiti da je tuženik povrijedio prava tužitelja iz registriranog žiga i da je zbog toga dužan platiti naknadu, ako je rješenje o registraciji žiga ništavo. Činjenica da je postupak za proglašenje rješenja o registraciji žiga ništavim koji se vodi pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo u prekidu nema značaja (kao ni činjenica zbog kojeg je razloga je taj postupak prekinut). Državni zavod za intelektualno vlasništvo će svakako morati odlučiti (nakon nastavka prekinutog postupka) o prijedlogu za poništenje žiga (pritom nije odlučno kako će ta odluka glasiti; da se prijedlog odbacuje, odbija ili da se prihvaća).
5.4. Sud može sam riješiti prethodno pitanje u smislu čl. 12. st. 1. ZPP-a ,ako posebnim propisima nije drugačije određeno, pa je potrebno zauzeti i stav o tome može li, a imajući na umu citiranu odredbu Zakona o žigu, sud odlučiti (kao o prethodnom pitanu) je li žig valjan ili nije s obzirom na to da je Zakonom o žigu propisano da rješenje o registraciji žiga i o njegovom poništenju donosi Zavod za intelektualno vlasništvo to stavljeno u isključivo nadležnost Zavoda.
6. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
7. Za preostala pravna pitanja iz prijedloga za dopuštenje revizije, shodno odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP uzima se da je prijedlog povučen. Pritom treba još navesti da je tuženik u prijedlogu naveo još pet pitanja, a po naravi stvari odgovor na ta pitanja ovisi o tome je li prijedlog za poništenje žiga osnovan ili nije. Osim toga, kroz ta pitanja tuženik dovodi u pitanje utvrđene činjenice (što nije dopušteno), a tuženik nije naveo bilo koji razlog iz čl. 385.a ZPP-a zbog kojeg bi ovaj sud mogao dopustiti podnošenje revizije zbog potrebe ujednačavanja sudske prakse.
Zagreb,1. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
