Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva

29a

Poslovni broj: Gž-1436/2026-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to dr. sc. Daniele Pivčević, kao predsjednice vijeća, Vedrane Perkušić, kao sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Zrinke Tironi, kao članice vijeća, u pravnoj tužitelja SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Sandi Mršić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženice Općine Pučišća, Trg Sv. Jeronima 1, Pučišća, OIB: 84358331919, zastupane po Općinskom načelniku AĐ, a ovaj po punomoćnicima Miri Boban i Gordanu Loliću, odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj P-844/2020 od 1. travnja 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 1. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj P-844/2020 od 1. travnja 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužitelj SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] isključivi vlasnik fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je u Geodetskom vještvu sudskog vještaka Petra Garmaza i Skici postojećeg stanja u mjerilu 1:500 “U Solinu, travanj 2024. Split”, br. V35/2024, koje vještvo i skica čine sastavni dio ove presude, označen plavom zatvorenom linijom i točkama od A do E, površine 52 m2, pa je tužitelj ovlašten na temelju ove presude izvršiti parcelaciju predmetne nekretnine na način da izdvoji fizički i geometrijski točno određeni naprijed navedeni realni dio iste nekretnine, tako da formira kao samostalnu česticu zemljište s novim katastarskim brojem čestice, te provede parcelaciju u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

II. Dužna je tuženica trpjeti parcelaciju nekretnina označenih sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio nekretnine označene i precizirane u točki I. ove presude, te navedeni dio formira kao samostalna čestica zemlje sa novim brojem i provede parcelacija te nekretnine u katastru zemljišta i zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina].

III. Dužna je tuženica trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista o parcelaciji čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojim će se formirati nova kat. čest. i fizički i geometrijski točno određeni realni dio tih nekretnina pobliže opisan i preciziran u točki I. izreke ove presude na toj novoformiranoj čestici zemljišta u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na ime tužitelja SĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] za cijelo uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženice.“

2. Odlukom o trošku tuženica je obvezana naknaditi tužitelju iznos od 2.946,65 eura sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

3. Žali se tuženica pobijajući prvostupanjsku presudu u cijelosti i to zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači shodno žalbenim navodima. Zatražila i trošak žalbenog postupka.

4. Tužitelj je odgovorio na žalbu tuženice protiveći se svim žalbenim navodima i s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet ovog spora zahtjev je tužitelja da se utvrdi da je vlasnik točno određenog fizičkog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k.o.

[adresa] prema činjeničnom osnovu dosjedanja.

7. Prvostupanjski sud prihvatio je tužbeni zahtjev cijeneći da je u konkretnom slučaju tužitelj dokazao pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

8. I u ovoj fazi postupka sporno je predstavlja li sporni dio predmetne nekretnine javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu općine [adresa] tj. sastavni dio nerazvrstane ceste u smislu odredaba članka 98.-110. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23, 133/23, dalje: ZC) ili predmetni dio nekretnine više nije u funkciji javnog dobra u općoj uporabi, nerazvrstane ceste, te sad predstavlja uređeno građevinsko zemljište-dvorište tužitelja.

9. Prema odredbi članka 101. stavak 1. ZC-a nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste (stavak 2.).

10. Kada je trajno prestala potreba korištenja nerazvrstane ceste ili njezinog dijela može joj se ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi, a nekretnina kojoj prestaje taj status ostaje u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (članak 103. stavak 1. ZC-a).

11. Prema stavku 2. članka 103. ZC-a odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste ili njezinog dijela donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

12. Dakle, uvjet za prestanak je gubitak funkcije tj. da je cesta ili njezin dio izgubila svoju prometnu namjenu i funkciju povezivanja (npr. izgradnjom nove obilaznice ili izmjenom prostornog plana), dok o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi gradsko ili općinsko vijeće donosi posebnu odluku.

13. Slijedom iznesenog, u postupku je trebalo raspraviti i utvrditi pravni status predmetne nekretnine odnosno predstavlja li javno dobro u općoj uporabi (kako bi to proizlazilo iz upisa tog zemljišta u zemljišnim knjigama) uz napomenu kako se na javnom dobru ne može stjecati pravo vlasništva dosjelošću niti druga stvarna prava .

14. Naime, prema odredbi članka 35. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV), na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra, a odredbom članka 3. stavak 2. istog Zakona propisano je da opća dobra nisu sposobna biti objektom prava vlasništva. Na istom je stajalištu i pravna praksa ne samo Vrhovnog suda RH već i Ustavnog suda RH (npr. Rev-783/02 od 30. listopada 2003., Rev-17/97 od 9. listopada 1997., Rev-3916/94 od 31. siječnja 1996., br. U-III-2336/05 od 9. listopada 2007.).

15. Tek nakon što na nekretnini koja predstavlja javno dobro bude ukinut status javnog dobra tada ista može postati stvar podobna za stjecanje prava vlasništva.

16. Način na koji nekretnina gubi svojstvo javnog dobra sud propisan je odredbom članka 103. ZC-a.

17. Međutim, prvostupanjski sud je zbog pogrešnog pravnog pristupa navedene činjenice odlučne za pravilnu odluku u ovoj pravnoj stvari propustio utvrditi, pa je utoliko ostvaren žalbeni razlog pogrešno odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 355. ZPP-a).

18. Uzgred je napomenuti kako činjenicu savjesnosti posjeda sud prvog stupnja nije pravilno cijenio kod utvrđenih okolnosti da je tužitelj kupio nekretninu površine 436 m2, dok u posjedu drži 517 m2.

19. S obzirom na gore iznijeto, valjalo je na temelju odredbe članka 370. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

20. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud utvrditi će sve činjenice odlučne za ocjenu o osnovanosti tužbenog zahtjeva, vodeći računa i o shvaćanjima izraženim u ovoj ukidnoj odluci, te o tužbenom zahtjevu odlučiti novom presudom, a time i o troškovima ovog postupka.

U Splitu 1. srpnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

dr. sc. Daniela Pivčević