REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Stalna služba u Trogiru
Poslovni broj: P-170/2022-64
Obala bana Berislavića 1
21220 Trogir
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji tog suda Mirni Veža kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelj BB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po Jeleni Mandarić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Lubina i Čutura j.t.d. tuženik ad 1. Hotel Medena d.d., OIB: 15293296133, Seget Donji (Općina Seget), Ulica hrvatskih žrtava 185 . zastupan po punomoćniku Marinu Radiću, odvjetniku u Splitu i tuženik 2. Brodotrogir d.o.o. (ranije Brodotrogir d.d.) OIB: 02610134628 iz Trogira, Put Brodograditelja 16., zastupan po punomoćniku Nenad Banovac, odvjetnik u Splita, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. svibnja 2026. u nazočnosti pun.tužitelja, i zamj. pun tuženik ad1 te pun tuženika ad2, na ročištu za objavu, održanom u izočnosti stranaka 1. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predaju tužitelju u posjed kuhinjsku opremu u ispravnom stanju, pobrojanu i opisanu u računima izdanima od Komis d.o.o. iz Kaštel Sućurca, koji su sastavni dio ovoga spisa i to računa 848 od 26.10.2007.g., računa 905 i 906 od 29.11.2007.g., računa 75 i 76 od 15.2.2008.g., računa 746 i 747 od 1.9.2008.g. i to baš:
- 1 električna kupka VK-14H
- 1 plinski roštilj PZ-7/P-KRM s vratima, model PZ-7/P-KRM
- 1 električna friteza EF-7/28, model EF-7/28
- 2 električne pečenjare EKP-9/80, model ele.pečenjara EKP-9/80
- 2 električna kotla EK-9/150
- 1 električni štednjak ES-67/P
- 1 plinski štednjak PS-47/P, model PS-47/P
- 1 radni stol zatvoreni 140-9 KV
- 1 napa stropna NC 40/18, model NC 40/18
- 1 odsisni ventilator ven355+uputnik355+spiro355
- 1 Kogast element SPPC-1. šifra 4776
- 1 Kogast element SPPC-1. šifra 4777
- 1 Kogast posuda kruh
- 1 Kogast pult SN-11N
- 1 polica za izdavanje ST1N110/4
- 2 Kogast posude pribor
- 1 toplovodna kupka SBM-18NF
- 1 polica za izdavanje SV2N180
- 1 Kogast kupka SBM-14NF
- 1 polica za izdavanje SV2N140
- 1 Kogast hladni stol SR-140-4/100
- 1 polica za izdavanje SV2N140
- 1 Kogast blagajnički pult SCG
- 1 Kogast polica DP-18/2
- 2 Kogast police DP-14/2
- 1 Kogast polica DP-13/2
- 1 Kogast polica DP-11/2
- 2 regala 4ET R64-10, model 4ET R 54-10
- 1 sudoper L/162, model L/162
- 1 viseći ormarić AP/20, model AP/20
- 1 radni stol za cijeđenje MC-08A, model MC-08/A
- 1 radni stol TO/120 + OTKL.PLOČA
- 1 ulazni stol TLV 181 SX, model TLV 181 SX
- 1 tuš RF 0003 H=120, model tuš RF 003
- 1 stroj za pranje suđa MS 900E+DDL/2, model MS 900E+DDL/2
- 1 napa zidna NZ 10/08, model NZ 10/08
- 2 depuratora DP/16, model DP-16
- 1 ulazno/izlazni stol TL 131
- 2 kolica za otpatke IP0001, model IP0001
- 1 ljuštilica krumpira LP-350, model LP-350
- 1 radni stol za čišćenje TR/140, model TR/140
- 1 radni stol ST/120A, model ST/120A
- 1 sudoper L/122, model L/122
- 1 sanitarni umivaonik zidni IPO029, model IPO029
- 1 panj za meso TM-060, model TM-060
- 1 sudoper L/182, model L/182
- 1 konvekcijska peć mix VE 101D, model MIXSTER AVE 10 D
- 1 postolje konvektomata SP 101
- 1 radni stol ST/090A+C/413, model ST/090A+C/413
- 1 rashladni pult PHM 3/1-1-2, model PHM 3/1-1-2
- 1 radni stol ST/080, model ST/080
- 2 hladnjaka ZO 700 DEZ HACCP, model ZO 700 DEZ
- 1 hladnjak HO 700 DEM, model HO 700 DEM
- 1 kolica sa vodilicama VPL-18
- 2 radna stola ST/160, model St/160
- 2 kolica 3ET VT-3E-8
- 2 regala 4ET R74-14, model 4ET R74-14
- 1 regal 4ET R74-11, model R74-11
- 7 polica 1000*600*2000
- 1 rema za vješanje mesa 1200*500
- 1 universalni kuhinjski stroj Sirman TM, model Sirman TM
- 1 SI disk DF3
- 1 SI disk DT7, kataloškog broja FU 5213
- 1 SI disk DQ8, kataloškog broja FU 3156
- 1 SI disk DF4, kataloškog broja FU 3182
- 1 SI disk PS10
- 1 rashladna komora 2000*3000H2590 TNSP
- 1 rashladna oprema ras. oprema TN LH 13Q V
- 3 gn posude 1/1X20
- 5 gn posuda 1/1X65
- 15 gn poklopaca 1/1
- 25 gn posude 1/1X200
- 5 gn poklopaca 1/1 S
- 1 gn posuda 1/1X65 perforirana
- 3 gn posude 1/3X200 A
- 5 kuka 180*6
- 5 kuka 180*8
- 5 kuka 200*9
- 1 vaga F 210/30 kg
- 1 stroj za mljevenje mesa Omas TS 22 380V Unger
- 1 sredstvo F8400 25, model F8400
- 1 sredstvo F 12, model F
- 1 sredstvo B100 N 10, model N
- 1 sredstvo C151 10, model C151
- 1 Kogast lopatica za čišćenje C9X-R, kataloški broj C9X-R
- 1 Kogast lopatica za čišćenje ST79-KR, kataloški broj ST79-KR
- 1 gn posuda 1/1X150
- 1 gn poklopac 1/1
- 1 radni stol S 2DP ST/200+TR200
- 1 radni stol ST/150/+TR200
- 1 sudoper L/184 + RF, model L/184 + RF
- 1 radni stol T/190 + ROT ZAD.STR.ZAT
- 1 radni stol S DP, 2ET NAD.I DP9/2 900*820*875 ZZS
- 1 polica za izdavanje SV2N180
- 1 toplovodna kupka SBM-18NF
- 1 Kogast element SPPC-1
- 1 Kogast polica DP-18/2
- 1 tuš RF 0003 H=120, model tuš RF 003
- 1 zidna vitrina bor 250ML, model bor 250 ML
- 1 pult vitrina lilija LD 03-2,0, model LD 03
- 1 radni stol ST/140, model ST/140
- 1 stroj za nareske Omas 10/300, model 10/300
- 1 rashladna oprema ras.oprema RA TN 2JC 250
- 1 sudoper L/120, model L/120
- 1 radni stol ST/170 ZS
- 1 radni stol ST/140 A, model ST/140A
- 1 radni stol ST/120 A, model ST/120A
- 1 vaga C 210/15 kg, model C 210/15 kg
- 1 oštrač noževa 2000
- 1 radni stol S DP, BS I SS 1270*700*850.
2. Nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana isplate tužitelju iznos od 670.000,00 kuna sa zateznom kamatom od 7.IX.2011.godine pa do 1. kolovoza 2015. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena.
3. Nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana tužitelju plate parnični trošak."
II Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana na ime parničnog postupka isplatiti tuženiku ad 1 iznos od 12.730,00 eur-a te tuženiku ad2 iznos od 15.912,5 eur-a, dok je za više zatraženi trošak, zahtjev odbijen kao neosnovan.
Obrazloženje
1. U tužbi podnesenoj 1. siječnja 2022. činjenično se navodi da su ŽB i FB kao vlasnici Zajedničkog ugostiteljskog objekta Korniža sa Brodotrogirom d.d., kao zakupnici zaključili Ugovor o zakupu poslovnog prostora u krugu Brodotrogira d.d. dana 25. travnja 2007. Zakupnici su u skladu sa čl.36. Ugovora kupili opremu i ispunili ostale obveze iz te odredbe Ugovora, za što su potrošili 2.300.000,00 kn. Ugovorom o ustupu sklopljenim između tužitelja kao primatelja ustupa i DB i ŽB kao ustupitelja od dana 3. siječnja 2014. ustupitelji su primatelju ustupili sva potraživanja koja imaju prema Brodotrogiru d.d.
2. Nadalje navodi se da je 7. rujna 2011.g. tuženik ad 2, Brodotrogir d.d. onemogućio zakupnicima da uđu u zakupljene prostore te je na taj način onemogućio zakupnicima rad u zakupljenim prostorima i korištenje njihovih uređaja i opreme. Zakupnici su ustali tužbom za smetanje posjeda te je Općinski sud u Trogiru rješenjem u predmetu posl.br. 6P-848/11 od 16. svibnja 2012.g. usvojio tužbeni zahtjev, ali tuženik ad 2. nije postupio po toj odluci niti je vratio posjed prostora zakupnicima. Tuženik pod 2 da je otkazao Ugovor o zakupu poslovnog prostora u krugu Brodotrogira d.d. sklopljen dana 25. travnja 2007. Tuženici pod 1 i 2. da su protupravno prisvojili opremu kupljenu za rad prema Ugovoru o zakupu poslovnog prostora u krugu Brodotrogira d.d., a kako je oprema bila namijenjena za rad prema gore spomenutom Ugovoru i u prostoru Brodotrogira d.d. te zadržali navedenu opremu, prednicima tužitelja odnosno tužitelju su nanijeli štetu. Naime, tuženici da su u posjedu tužiteljeve kuhinjske opreme te da ju koriste. Trgovačko društvo Komis d.o.o. iz Kaštel Sućurca, koje je [obrt] prodalo kuhinju i kuhinjsku opremu te ju montiralo u krug Brodotrogira d.d., naknadno da je tu istu kuhinju i opremu demontiralo te ponovno montiralo u sklopu Hotela Medena d.d., gdje se kuhinjska oprema i danas koristi. Stoga, budući da tuženici koriste tužiteljevu kuhinju te opremu bez ikakvog pravnog osnova, tužitelj potražuje povrat pokretnina koje predstavljaju kuhinjsku opremu te isplatu iznosa naknade štete jer se tuženici koriste tužiteljevom kuhinjskom opremom i ostvaruju korist.
3. Tužitelj nadalje navodi da su predmetu Općinskog suda u Splitu P-11027/15 izvedeni dokazi kojima je utvrđena vrijednost kuhinjske opreme koju koriste tuženici, a koja je predmet ovog tužbenog zahtjeva. Iz računa Komis d.o.o. iz Kaštel Sućurca (listovi 89-100 spisa u predmetu Općinskog suda u Splitu P-11027/15) i to računa 848 od 26.10.2007.g., računa 905 i 906 od 29.11.2007.g., računa 75 i 76 od 15.2.2008.g., računa 746 i 747 od 1.9.2008.g., da se vidi da je vrijednost opreme koja je navedena u tim računima 960.061,51 kuna, kako je to i vještak Jelčić naveo u svom vještačenju i dopunskom očitovanju od 21.III.2017.godine u rubrici „oprema prema računima
Komis d.o.o.K.Sućurac, prema predmetu listovi 89-100.“
4. Iz priznanja samog tuženika u gore navedenom predmetu proizlazi da je tuženik opisanu opremu premjestio u hotel Medenu, a iz iskaza svjedoka zaposlenika i vlasnika Komis d.o.o. RB i ČB proizlazi da su u hotel Medena upravo oni montirali opisanu kuhinjsku opremu, jer su jedino oni ovlašteni servisirati i montirati odnosno demontirati takvu liniju profesionalne kuhinjske opreme i da tuženik pod 1 s tom opremom raspolaže i koristi ju. Tuženici nisu obavijestili tužitelja da koriste njegovu vrijednu kuhinjsku opremu.
5. Glede predaje kuhinjske opreme, a s obzirom na činjenicu da je navedene kuhinjska oprema ostala u prostoru kojim su se koristili prednici tužitelja temeljem Ugovora o zakupu poslovnog prostora krugu Brodotrogira d.d. od 25. travnja 2007.g., da je tuženik pod 2. izvršio čin smetanja posjeda, da je kuhinjska oprema tužitelja poslije premještena u Hotel Medenu, gdje je i montirana, tužitelj uz zahtjev za predaju pokretnina odnosno pobrojane kuhinjske opreme postavlja i tužbeni zahtjev radi isplate s osnova neovlaštenog korištenja tužiteljeve profesionalne kuhinjske opreme koju koriste tuženici. Stoga se predlaže izvesti dokaz vještačenjem po vještaku strojarske struke ili druge odgovarajuće struke na okolnost utvrđenja mjesečnog odnosno godišnjeg iznosa zakupnine odnosno naknade za korištenje predmetne kuhinje vodeći računa o tehničkim karakteristikama kuhinje i kuhinjske opreme, vrijednosti kuhinje i kuhinjske opreme, starosti i očuvanosti te kvaliteti kuhinje dana 5. rujna 2011.g. u vrijeme smetanja posjeda u gore navedenom predmeta Općinskog suda u Trogiru i stanja te kuhinjske opreme na dan očevida i vještačenja.
6.
U odgovoru na tužbu od 13. travnja 2022. tuženik ad 1 istaknuo je prvenstveno prigovore promašene aktivne i pasivne legitimacije, da tužitelj potražuje predaju u posjed pokretnih stvari, a osnovna pretpostavka za isto bila bi da je tužitelj vlasnik predmetne kuhinjske opreme, dok iz priložene dokumentacije proizlazi upravo suprotno priloženih računa broj 848, 905, 906, 75, 76, 746, i 747 izdanih od strane društva KOMIS d.o.o. kao prodavatelja, jasno proizlazi da je kupac, a time i vlasnik opreme iz računa, Zajednički ugostiteljski obrt [obrt], vlasnici FB i ŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu ZUO KORNIŽA). Potom osporio tužbu i tužbeni zahtjev istaknuo. S time u vezi iz Ugovora o ustupu od 3. siječnja 2014. godine, kojeg je tužitelj priložio uz tužbu, ne proizlazi da je ZOU KORNIŽA prenijela na tužitelja i vlasništvo predmetne kuhinjske opreme, budući da u članku 3. istoga jasno stoji da su predmet ustupa „novčana potraživanja na ime naknade štete“. S tim u vezi se navodi da predmet ugovora o ustupu niti ne može biti prijenos prava vlasništva, jer predmet ugovora o ustupu može biti samo prijenos tražbine, a ne i prijenos vlasništva. Tako se navodi da nad ZOU KORNIŽOM otvoren stečajni postupak rješenjem Trgovačkog suda u Splitu, posl.br. St-189/2013 od 04.ožujka 2014. godine, te je za stečajnog upravitelja imenovan Ivo Bučan. Iz naprijed navedenog proizlazi da bi predmetna kuhinjska oprema predstavljala imovinu stečajne mase iza stečajnog dužnika ZOU KORNIŽA pa se predlaže službenim putem o parnici obavijestiti treću osobu -stečajnog upravitelja Ivu Bučana kako bi se istome omogućilo da stupi u parnicu, kao i o istome obavijestiti Trgovački sud u Splitu pozivom na posl.br. St-189/2013. Tuženik objašnjava da je 2007. godine sklopljen Ugovor o zakupu između ZUO KORNIŽA, s jedne strane kao zakupnika, i ovdje tuženika Brodotrogir d.d. s druge strane kao zakupodavca. Netočni su navodi tužitelja da bi Brodotrogir d.d. onemogućio zakupcima ulazak u zakupljene prostorije, te im na taj način onemogućio rad i korištenje njihovih uređaja i opreme. Upravo suprotno, vlasnicima [obrt], prestalo je pravo na posjed zakupljenog prostora budući da je predmetni ugovor o zakupu prestao važiti, obzirom da je isti raskinut. Pritom je važno napomenuti da navedenu činjenicu tuženik nije mogao sa uspjehom isticati u posjedovnoj parnici koja se je vodila pred Općinskim sudom u Trogiru pod brojem P-484/2011, niti ju je sud u navedenom postupku cijenio, obzirom da se u posjedovnoj parnici utvrđuje samo zadnje faktično stanje posjeda, a ne pravo na posjed, pravni temelj posjeda, kao i poštenje posjednika. Dakle, posjedovna parnica koju su pokrenuli vlasnici [obrt], te s tim u vezi uvid u spis Općinskog suda u Trogiru P-484/2011, je u navedenom dijelu irelevantna za ovaj predmet, obzirom da sud uopće nije uzimao u obzir da vlasnici [obrt] nemaju pravo na posjed. S tim u vezi se navodi da vlasnici [obrt] nisu ispunjavali svoje obveze preuzete Ugovorom o zakupu poslovnog prostora u krugu Brodotrogira d.d., na što ih je tuženik Brodotrogir d.d. više puta upozoravao, kao usmeno, tako i pismeno. Konačno, do raskida ugovora dolazi isključivom krivnjom zakupnika, tj. vlasnika [obrt], obzirom da su isti u potpunosti odbili ispunjavati obveze preuzete ugovorom počevši od 05.09.2011.god. nadalje. Naime, zakupci su putem svog punomoćnika obavijestili Brodotrogir d.d. dopisom od 01.09.2011.god. da počevši od 05.rujna 2011.god. zatvaraju prostor radničkog restorana, te da prestaju spremati obroke. Na navedeni dopis Brodotrogir d.d. se je očitovao 02.rujna 2011.god., na način da je iste upozorio da će biti primoran raskinuti predmetni ugovor o zakupu ukoliko isti počevši od 05.09.2011.god. samovoljno zatvore prostore radničkog restorana, te ih je opetovano upozorio i ukazao na njihovo dosadašnje kršenje preuzetih obveza. Obzirom da je [obrt], unatoč prethodnom upozorenju Brodotrogira d.d. o raskidu ugovora o zakupu, 05.rujna 2011.god., ipak samovoljno zatvorilo prostor radničkog restorana i prestao spremati obroke za radnike, Brodotrogir d.d. je bio primoran raskinuti predmetni ugovor o zakupu, što je isti učinio pisanim putem preko javnog bilježnika dana 05.09.2011.god. Također, Brodotrogir d.d. je dopisom od 06.10.2011.god. pozvao [obrt] da po isteku otkaznog roka od 30 dana, u smislu članka 46. Ugovora o zakupu, oslobodi poslovni prostor tuženika od dijela inventara i opreme njihovom vlasništvu, u protivnom da će njihove stvari biti izmještene uz odgovarajući nadzor u druge prostore tuženika. Obzirom da se [obrt] nije postupila po pozivu Brodotrogira d.d. na preuzimanje svojih stvari nakon prestanka važenja ugovora zbog raskida istog, tuženik je bio primoran sam premjestiti stvari u vlasništvu [obrt], te je u tu svrhu imenovao Komisiju za praćenje ispražnjenja radničkih restorana od stvari koje su vlasništvo [obrt], a o kojem popisu stvari je sačinjen i Zapisnik o potvrđivanju činjenica (osiguranje dokaza) od strane javnog bilježnika Petra Žanka OU-117/11-2. Dakle, iz naprijed navedenog jasno proizlazi neosnovanost navoda tužbe, odnosno nesnovanost navoda da bi tuženik protupravno prisvojio stvari u vlasništvu [obrt]. U tom pogledu se navodi da je Brodotrogir d.d. i tijekom postupka koji su vlasnici ZUO Korniže pokrenuli protiv njega pred Trgovačkim sudom u Splitu pod brojem P-668/2011 i koji postupak su izgubili, iste također pozivao na preuzimanje svojih stvari. Dakle, obzirom da su vlasnici [obrt] odbili po pozivu Brodotrogira d.d. pristupiti i preuzeti svoje stvari, tuženik je bio prisiljen navedene stvari popisati i čuvati, te su s tim u vezi za istoga nastali određeni troškovi. Štoviše, da vlasnici [obrt] nisu željeli i da su odbijali preuzeti svoje stvari jasno proizlazi i iz činjenice da isti i po pravomoćnom okončanju predmeta radi smetanja posjeda na koji se pozivaju, nikada nisu tražili niti ovrhu radi uvođenja u posjed pa se postavlja logično pitanje, zašto i iz kojeg razloga vlasnici [obrt] nikada nisu tražili ovrhu radi uvođenja u posjed? Odgovor na navedeno pitanje jest iz razloga što im Brodotrogir d.d. nikada nije onemogućavao da isti preuzmu svoje stvari i opremu, a što su isti odbijali učiniti.
7. Što se tiče potraživanja na ime naknade za korištenje predmetne opreme, osporava se da bi predmetna oprema bila korištena od strane tuženika kako je to navedeno u tužbi. Konačno, obzirom da tužitelj nije vlasnik predmetne opreme, isti nema pravo niti na naknadu za navodno korištenje stvari koje nisu u njegovom vlasništvu. Također, predmetno potraživanje je neosnovano i iz razloga što su vlasnici opreme ZUO KORNIŽA sami odbili istu preuzeti na poziv tuženika. S navedenim u svezi, tuženik ističe i prigovor zastare potraživanja tužitelja. Pritom se navodi da je nad tuženikom Brodotrogir d.d. otvoren predstečajni postupak rješenjem St-115/2019 dana 03. travnja 2019., dok iz tužbe proizlazi da se tužiteljevo navodno potraživanje odnosi na period prije otvaranja predstečajnog postupka. Tužitelj nije prijavio svoje navodno potraživanje u predstečajni postupak, iz čega također proizlazi neosnovanost njegova zahtjeva. Konačno, tuženi se ne protivi uvidu u spis Općinskog suda u Splitu posl.br. P-11027/2015, međutim protivi se čitanju i korištenju nalaza i mišljenja sudskog vještaka Mirka Jelčića, jer je isto protivno načelu neposrednosti, a isti vještak nije niti ovlašten vještačiti kuhinjsku opremu. Također se navodi da obzirom da vlasnici ZUO KORNIŽA uslijed svoje nebrige nisu preuzeli opremu, niti po pozivu tuženika, niti su se se o istoj na bilo koji način brinuli ista je uslijed proteka vremena obzirom na rok trajanja te vremenskih nepogoda djelomično propala i njezino vraćanje nije u cijelosti moguće.
8. Odgovorom na tužbu tuženik ad 2 također je istaknuo prigovore promašene aktivne i pasivne legitimacije, zastare; u bitnom se ponavljaju i prigovori tuženika ad1 pa tako i da tužitelj nije vlasnik predmetne kuhinjske opreme, pozivom na račune broj 848, 905, 906, 75, 76, 746, i 747 već je to [obrt], vlasnici FB i ŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu ZUO KORNIŽA); da iz Ugovora o ustupu od 3. siječnja 2014. godine ne proizlazi da je ZUO KORNIŽA prenijela na tužitelja i vlasništvo predmetne kuhinjske opreme, da je nad ZUO KORNIŽOM otvoren stečajni postupka rješenjem Trgovačkog suda u Splitu, posl.br. St-189/2013 od 04.ožujka 2014. godine te je za stečajnog upravitelja imenovan Ivo Bučan; da bi predmetna kuhinjska oprema predstavljala imovinu stečajne mase iza stečajnog dužnika ZUO KORNIŽA, predložio da se o parnici obavijesti treća osobu - stečajni upravitelj; netočno je da bi Brodotrogir d.d. onemogućio zakupcima ulazak u zakupljene prostorije te im na taj način onemogućio rad i korištenje uređaja i opreme; upravo suprotno, da je vlasnicima [obrt], prestalo pravo na posjed zakupljenog prostora jer je ugovor o zakupu prestao važiti, raskinut je; posjedovna parnica da je irelevantna za ovaj predmet, da vlasnici [obrt] nisu ispunjavali svoje obveze preuzete Ugovorom o zakupu poslovnog prostora u krugu Brodotrogira d.d., na što ih je tuženik Brodotrogir d.d. više puta upozoravao, kao usmeno, tako i pismeno; da do raskida ugovora dolazi isključivom krivnjom zakupnika, tj. vlasnika [obrt], jer su isti u potpunosti odbili ispunjavati obveze preuzete ugovorom počevši od 05.rujna 2011.god. nadalje; naime, zakupci da su putem svog punomoćnika obavijestili Brodotrogir d.d. dopisom od 01.rujna 2011.god. da počevši od 05.rujna 2011.god. zatvaraju prostor radničkog restorana te da prestaju spremati obrok; Brodotrogir d.d. se očitovao 02.rujna 2011.god., na način da je iste upozorio da će biti primoran raskinuti predmetni ugovor o zakupu ukoliko isti počevši od 05.rujna 2011.god. samovoljno zatvore prostore radničkog restorana te ih je opetovano upozorio i ukazao na njihovo dosadašnje kršenje preuzetih obveza; unatoč upozorenju, [obrt], da je ipak samovoljno zatvorilo prostor radničkog restorana i prestao spremati obroke za radnike, Brodotrogir d.d. je bio primoran raskinuti predmetni ugovor o zakupu, što je isti učinio pisanim putem preko javnog bilježnika 05.rujna 2011.god.; potom i dopisom od 06.listopada 2011.god. pozvao [obrt] da po isteku otkaznog roka od 30 dana, u smislu članka 46. Ugovora o zakupu, oslobodi poslovni prostor tuženika od dijela inventara i opreme njihovom vlasništvu, u protivnom da će njihove stvari biti izmještene uz odgovarajući nadzor u druge prostore tuženika; da [obrt] nije postupila po pozivu Brodotrogira d.d. na preuzimanje svojih stvari nakon prestanka važenja ugovora zbog raskida istog, tuženik da je bio primoran sam premjestiti stvari u vlasništvu [obrt], te je u tu svrhu imenovao Komisiju za praćenje ispražnjenja radničkih restorana od stvari koje su vlasništvo [obrt], a o kojem popisu stvari je sačinjen i Zapisnik o potvrđivanju činjenica (osiguranje dokaza) od strane javnog bilježnika Petra Žanka OU-117/11-2. ; i tijekom postupka koji su vlasnici ZUO Korniže pokrenuli protiv tuženika ad1 pred Trgovačkim sudom u Splitu pod brojem P-668/2011 i koji postupak su izgubili, da su iste pozvani na preuzimanje svojih stvari; da su vlasnici ZUO B odbili po pozivu Brodotrogira d.d. pristupiti i preuzeti svoje stvari; tuženik da je bio prisiljen navedene stvari popisati i čuvati, te da su s tim u vezi za istoga nastali određeni troškovi; da vlasnici [obrt] nisu željeli i da su odbijali preuzeti svoje stvari dokazuje i da po pravomoćnom okončanju predmeta radi smetanja posjeda na koji se pozivaju, nikada nisu tražili niti ovrhu radi uvođenja u posjed, da predmetna oprema nikada nije bila korištena od strane tuženika kako je to navedeno u tužbi; da kako tužitelj nije vlasnik predmetne opreme, isti nema pravo niti na naknadu za navodno korištenje stvari koje nisu u njegovom vlasništvu; da je predmetno potraživanje neosnovano i iz razloga što su vlasnici opreme [obrt] sami odbili istu preuzeti na poziv tuženika; da je nad tuženikom Brodotrogir d.d. otvoren predstečajni postupak rješenjem St-115/2019 dana 03. travnja 2019., dok iz tužbe proizlazi da se tužiteljevo navodno potraživanje odnosi na period prije otvaranja predstečajnog postupka, a tužitelj da nije prijavio svoje navodno potraživanje u predstečajni postupak, da se tražena oprema ne nalazi kod tuženika ad. 2.; tuženi da se ne protivi uvidu u spis Općinskog suda u Splitu posl.br. P-11027/2015, međutim protivi se čitanju i korištenju nalaza i mišljenja sudskog vještaka Mirka Jelčića, jer da je isto protivno načelu neposrednosti, a isti vještak nije niti ovlašten vještačiti kuhinjsku opremu; da kako se vlasnici [obrt] nisu briuli niti su htjeli nisu preuzeti opremu, niti po pozivu tuženika, niti su se o istoj na bilo koji način brinuli, da je ista, uslijed proteka vremena obzirom na rok trajanja te vremenske nepogode djelomično propala i njezino vraćanje da nije u cijelosti moguće
9. Tijekom postupka u dokazne svrhe pregledala se i pročitala slijedeća dokumentacija:
- rješenje ovog suda u predmetu P-484/2011 o smetanju posjeda od dana 16. svibnja 2012.g.; odluka Županijskog suda u Splitu od 10. listopada 2013.g. Gžsp-144/12. ;- fotografije kuhinjske opreme ;-ugovor o zakupu od 25.travnja 2007.; rješenje o priznanju tužitelju statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida Domovinskog rata od 6. ožujka 2008.,-dio zapisnika o potvrđivanju činjenica javnog bilježnika Petra Žanka, računi [obrt] [obrt] za kupnju kuhinje; dopis [obrt] od 17.kolovoza 2009.; dopis tuženika ad 2. od 18.studenog.2009.; dopis [obrt] od 1.rujna 2011.; dopis tuženika ad 2./ od 2.rujna 2011. dopis tuženika ad 2./ od 5.rujna 2011.o otkazu Ugovora o zakupu poslovnog prostora u krugu Brodotrogira d.d. od 25.travnja 2007.; zapisnik o uređenju radničkog restorana od 28. svibnja 2007., 19. studenog 2007.; Zapisnik o priopćenju otkaza Ugovora o zakupu poslovnog prostora u krugu Brodotrogira d.d. od 25.04.2007, javnog bilježnika Željane Biuk OU-208/11-1; Dopis javnog bilježnika Željene Biuk OU-208/11-2 od 05.09.2011.; Potvrda o pisanom priopćenju javnog bilježnika Željene Biuk OU-208/11-3 od 06.09.2011.; dopis tuženika ad 2./ od 06.10.2011.; Odluka o imenovanju Komisije za praćenje ispražnjenja radničkih restorana od stvari koje su vlasništvo [obrt] od 18.10.2011; Izjava Komisije za praćanje ispražnjenja radničkih restorana od stvari koje su vlasništvo [obrt] od 23.12.2011.; Potvrda javnog bilježnika Petra Žanka od 23.12.2011. OU- 117/11-3; Ugovor o ustupu od 3. siječnja 2014.;-podnesak tuženika ad 1./ u predmetu P-11027/2015 Općinskog suda u Splitu od 12.rujna 2018.; Ugovor o ostavi od 16.prosinca 2015.; Zapisnik o odvozu kuhinjskih strojeva i opreme iz skladišta Brodotrogira d.d. od 17.prosinca.2015
10. Pregledao se i pročitao spis predmeta: ovog suda . P-5484/11, sjedišta u [adresa] posl.br. P-11027/15, Trgovačkog suda u Splitu posl. br. St-189/13, spis Trgovačkog suda u Splitu posl. br. P-668/11, spis Trgovačkog suda u Splitu posl. br. St-115/2019. izvršen uvid u spis posl.br. St-255/2020 ranije broj St-115/2019, Javnobilježnički spis javnog bilježnika Petra Žanka iz [adresa] br. OU-117/11 primjerak od stranke ovog postupka
11. Saslušani su tužitelj, zz tuženika 1 i zz tuženika 2 te svjedoci: TB, Zoran Butić, ŽB, ĐB, EB, GB, ZB.
12. Odbijen je dokazni prijedlog za provođenje očevida i vještačenje po vještaku strojarske odnosno građevinske struke, u prostoru Hotela Medena d.d. gdje da se nalazi kuhinja i oprema kao suvišan jer je sud obvezan sukladno čl 10 i članku 311. ZPP-a paziti na ekonomičnost postupka u svrhu smanjenja nepotrebnih a otegotnih za stranku parničnih troškova ovo jer je bilo moguće odluku u odnosu na ovopredmetne tuženike , i utvrđeno činjenično stanje, donijeti bez provođenja dodatnog, velikim troškovima opterećenog tog dokaznog prijedloga na okolnost visine, kad tužbeni zahtjev nije nađen osnovanim .Tu je za dodati da vještačenje u pravilu obuhvaća nužno dokumentaciju s određenim usporednim parametrima dohotka tuženika koje konkretno tužitelj nije dostavio do zaključenja prethodnog postupka. Ovo posebno kad je tužitelj zatražio utvrđenje mjesečnog godišnjeg iznosa naknade za korištenje kuhinjske opreme a očevid je predložen nakon više od 10 godina na okolnost prepoznavanja nalazi li se kuhinja u prostoru tuženikad1 montirana i koristi li se kao takva.
13. Ostale također predložene, a neizvedene dokazne prijedloge sud nije provodio pozivom na članke 220 st. 1. i 10. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) -pri čemu se ističe da neke dokazne prijedloge u smislu pribave spisa javnog bilježnika Željene Biuk OU-208/11 sud je prihvatio i zatražio, no to ipak nije bilo moguće kako to proizlazi i iz očitovanja (list 106) o tom da je spis izlučen što je javni bilježnik dokazao i pismenom Državnog arhiva od 14. rujna 2016.(list 110,111) ali isto nje ni nađeno potrebnim za donošenje odluke u smislu točnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja s obzirom na druge izvedene dokaze i utvrđenja. Javni bilježnik Ivana Bartulica očitovala se dopisom od 25. travnja 2023 da nije u mogućnosti dostaviti spis ranijeg javnog bilježnika Petra Žanka OU 117/11 jer je spis izlučen.(list 114) Od Državnog arhiva zatražen je spis javnog bilježnika Petra Žanka OU 117/11 te Željene Biuk OU 208/11 te je isti dopisom od 19. veljače 2024 odgovorio da ne posjeduju navedene spise.
14. Također ovaj sud nije izvodio od tužitelja predloženi dokaz saslušanjem svjedoka djelatnika tvrtke KOMIS d.o.o. ZB i ČB, smatrajući da je i bez izvođenja naznačenih dokaznih prijedloga činjenično stanje potpuno i točno utvrđeno posebno jer iz materijalnih i personalnih dokaza proizlazi da je kuhinja ispravno pakirana i skladištena, a ovi svjedoci su predloženi saslušati se upravo na tu okolnost, a suvišnim za odluku se našao i prijedlog za saslušanjem svjedokinje IB zaposlenice Hotela Medena obzirom da je ovaj sud iz već rezultata izvedenih dokaza utvrdio činjenice u dovoljnoj mjeri za donošenje predmetne odluke o meritumu spora pa su ovi prijedlozi odbijeni i zbog očuvanja načela ekonomičnosti postupanja i koncentracije glavne rasprave.
15. Tužbeni zahtjevi nije osnovan.
16. Sukladno odredbama članka 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. ZPP-a prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja.
17. Predmet ovog postupka je predaja kuhinjskog inventara i opreme te naknada stečenog bez osnove na ime korištenja istog.
18. Tu je za osvrnuti se na postavljeni tužbeni zahtjev koji nije usmjeren na naknadu sadašnju vrijednost stvari zbog dotrajalosti, ovo se ističe jer se odgovorom na tužbu tuženik očituje na dotrajalost kuhinje, osporavajući predaju cjeline zatraženog zbog proteka vremena pa je za odgovoriti da se uostalom i ne može postaviti zahtjev za naknadu štete za vrijednost postojećih stvari umjesto predaje tih stvari u situaciji kad predaja nije ni pokušana, već bi se mogao eventualno postaviti zahtjev na naknadu štete, ovo ukoliko krivnjom tuženika, su stvari uništene ili otuđene stvari, što ovdje nije slučaj jer se ovom tužbom traži naknada za korištenje stvari .
19. Ovo dakle u slučaju kada stvar nije u posjedu tuženika bilo iz razloga što je uništenjem stvar prestala postojati ili zbog toga što je nema i ne može se utvrditi gdje se ista nalazi vlasnik stvari ima pravo primjenom čl. 154. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO-a), zahtijevati naknadu štete za uništenu ili za nestalu vlasnikovu stvar od osoba koje su odgovorne za nestanak ili uništenje vlasnikovih stvari. Naime, vlasničkom tužbom se ne može tuženiku nalagati nemoguća činidba, tj. da vrati vlasniku stvar koja je propala (dugotrajnim korištenjem izgubila upotrjebnu vrijednost) ili je nestala pa vlasniku stvari ostaje zahtjev za naknadu štete.
20. Između stranaka nije sporno da je:
- Ugovor o zakupu [obrt] sklopila s Brodotrogirom d.d., 25. travnja 2007 te da je obrt uložio novčana sredstva za opremu inventara pa tako i izvršio kupnju kuhinjske opreme te da je jedno vrijeme poslovni odnos kuhanja toplih i posluživanje hladnih obroka isporučenih od obrta tuženiku ad 2 realiziran no da je i kuhinja s restoranom zatvorena i time je ugovor prestao se konzumirati ;
-da je tuženik pod 2 otkazao Ugovor o zakupu poslovnog prostora od 25. travnja 2007., kojem je prethodilo pisano izjašnjenje obrta [obrt] da neće vršiti ugovornu obvezu;
-da tužitelj nije ugovorna stranka ugovora o zakupu, ali je ugovorna strana Ugovora o ustupu sklopljenog 3. siječnja 2014. prema kojem je on primatelja ustupljene tražbine od DB i ŽB suvlasnika [obrt] kao ustupitelja
- da se vodio između stranaka postupak pred Općinskim sudom u Splitu P-11027/15 u kojem je izrađen nalaz i mišljenje vještaka graditeljstva vezano za vrijednost kuhinje te posjedovna parnica kao i postupak radi isplate;
- da je [obrt] uslijed stečaja brisana iz obrtne evidencije;
-da je nad tuženikom ad2 vođen predstečajni postupak.
21. Između stranaka sporna je aktivna te pasivna leigitimacija, je li potraživanje na predaju i isplatu zastarjelo ,je li obrt [obrt] onemogućen u preuzimanju kuhinje, koristi li tuženik ad 2 predmetnu kuhinju i ostvaruje li određeni dohodak uporabom iste, prijenos tražbine iz ugovora o ustupu te je li tužitelj ovlašten tražiti predaju i isplatu imajući u vidu odredbe zakona o predstečajnom i stečajnom postupku.
22. Prilikom odlučivanja u ovom postupku sud je imao u vidu slijedeće odredbe zakona:
Odredbom čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, dakle navedena odredba štiti vlasnikovo pravo. Nadalje, u odnosu na stvari koje još uvijek postoje i imaju uporabnu vrijednost tužbeni zahtjev bi bio vlasnički zahtjev za povrat stvari, na temelju čl. 161. st. 1. ZV zahtijevati od tuženika predaju stvari u posjed, pa tek ako ih tuženik ne bi na njen zahtjev predao niti bi se predaja mogla ostvariti ovrhom presude u kojoj je naložena činidba predajom stvari bi pripadalo pravo na naknadu štete u visini vrijednosti navedenih stvari.
Odredbom iz čl. 164. s. t. 1. ZV-a propisano je da pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno.
Odredbom iz čl. 165. st. 1. ZV-a je propisano da nepošten posjednik tuđe stvari mora stvar predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojeg posjedovanja pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario, dok vlasnikovo traženje naknade iz st. 1. zastarijeva u roku od tri godine od dana kad mu je stvar predana (čl. 165. st. 2. ZV-a).
Isto tako, odredbom iz čl. 165. st. 6. ZV-a propisano je da od časa kad je pošteni posjednik postao nepošten, njegova se prava i obveze ravnaju prema pravilima postavljenim za nepoštenog posjednika.
Kako je predmetom postupanja poslovanje obrta tu je za pozvati se i na odredbu čl. 3. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13 i 110/15) trgovac pojedinac fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u sudski registar kao trgovac pojedinac. Odredbom čl. 9. st. 2. istog zakona nedvosmisleno je propisano da trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovac pojedinac osobno, cijelom svojom imovinom Upisom u registar trgovačkog suda trgovac pojedinac ne mijenja svoj pravni status nego ostvaruje status trgovca koji je dužan poslove voditi na trgovački način jer se na njega sukladno odredbi čl. 3. stavak 8. ZTD-a na odgovarajući način primjenjuje odredbe tog Zakona. Voditi poslovne knjige kao trgovac između ostalog znači i voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća prema Zakonu o računovodstvu. Upisom obrtnika u trgovački registar na temelju odredbi Zakona o trgovačkim društvima sukladno odredbi čl. 37.a. Zakona o obrtu (NN 77/93, 42/95, 88/95, 24/96, 82/96, 90/96, 64/01, 71/01, 49/03 – pročišćeni tekst 68/07) nadležni Županijski ured utvrđuje mirovanje obrta ali samo u obrtničkom registru jer obrt nastavlja djelatnost kao trgovac pojedinac (isto je propisano odredbom čl. 44. Zakona o obrtu (NN 143/13, 127/2019)).
Nadalje prema članku 712. st. 1. ZOO-a ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je čuva i da je vrati kad je ovaj bude zatražio. Odredba članka 714. st. 2. ZOO-a određuje da ako su ugovoreni mjesto ili način čuvanja stvari, ostavoprimac ih može promijeniti samo ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, inače odgovara i za slučajnu propast ili slučajno oštećenje stvari. Ostavoprimac ne može bez pristanka ostavodavca ili bez nužde predati povjerenu mu stvar drugome da je čuva, inače odgovara i za njezinu slučajnu propast ili oštećenje, prema odredbi čl. 715. ZOO. Nadalje, ostavoprimac nema pravo upotrebljavati stvar povjerenu mu na čuvanje. U slučaju nedopuštene upotrebe stvari ostavoprimac duguje ostavodavcu odgovarajuću naknadu i odgovara za slučajnu propast ili oštećenje stvari koji bi se dogodili tom prilikom. Kad je u ostavu dana neka nepotrošna stvar i ostavoprimcu dopušteno da je upotrebljava, onda se na odnose ugovaratelja primjenjuju pravila o ugovoru o posluzi, a samo o pitanjima vremena i mjesta vraćanja stvari sudi se po pravilima o ugovoru o ostavi, ako ugovaratelji nisu što drugo odredili u tom pogledu, sukladno čl. 716. st. 1. 2. i 3. ZOO.
Nadalje tu je za pozvati se i na članak 730. st. 1. ZOO-a prema kojoj je karakteristika ugovora o uskladištenju da se skladištar obvezuje da primi i čuva određenu robu.
Ugovor o djelu predviđen je odredbama člankom 590. Zakona o obveznim i isti je valjan i kada je sklopljen u usmenom obliku budući da u hrvatskom obveznom pravu vrijedi načelo neformalnosti oblika. Naime navedenim člankom zakona propisano je cit: "Ugovorom o djelu izvodač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu." Dakle za slučaj da osoba angažirana za izvršenje kao ispomoć obrta , ta osoba ima pravo na tražbinu od obrta .
U smislu članka 80. stavak 1. ZOO-a propisano je da vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim, prenijeti na ovoga, svoju tražbinu osim one čiji je prijenos zabranjen zakonom ili ona koja je strogo osobne naravi ili koja se po svojoj naravi protivi prenošenju na drugoga, stavka 2. istog članka, propisano je Ugovor o ustupanju nema učinak prema dužniku ako su dužnik i vjerovnik ugovorili da vjerovnik neće moći prenijeti tražbinu na drugoga ili da je neće moći prenijeti bez dužnikova pristanka. Ustupom (cesijom) tražbine dolazi do promjene vjerovnika u obveznopravnom odnosu. Kod cesije se tražbina prenosi na novog vjerovnika (primatelja, cesionara; dalje: cesionar), a raniji vjerovnik (ustupitelj, cedent, dalje: cedent) ispada iz obveznopravnog odnosa. Cedentu prestaje svojstvo vjerovnika, pa to svojstvo stječe cesionar. Na buduće kamate koje postoje uz glavnu tražbinu primjenjuje se opće pravilo iz članka 81. stavka 1. ZOO-a prema kojem zajedno s glavnom tražbinom na primatelja (cesionara) prelaze i takve kamate. Ako postoje kamate koje su dospjele, a još nisu isplaćene, postoji oboriva zakonska presumpcija da su i takve kamate prenesene na cesionara zajedno s glavnom tražbinom. Promjena u osobi vjerovnika ne utječe na identitet tražbine jer identitet tražbine ustupom nije promijenjen što proizlazi iz odredbe članka 84. stavka 1. ZOO-a kojom je propisano da primatelj ima prema dužniku ista prava koja je ustupitelj imao prema dužniku do ustupanja.
Odredbom članka 39. Stečajnog zakona (Narodne novine broj 71/15, 104/17, 36/22, 27/24, dalje SZ) propisano je da vjerovnici na koje predstečajni postupak utječe mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u predstečajnom postupku.
23. Iz spisu priložene materijalne dokumentacije proizlaze slijedeća utvrđenja:
-Iz Ugovora o ustupu proizlazi da je sklopljen između DB i ŽB, vlasnika zajedničkog obrta za ugostiteljstvo i turizam [obrt] iz [adresa] s primateljem VB **.**.2014. Ugovor nje ovjeren po javnom bilježniku no vlastoručno je otpisan i pečatiran pečatom obrta. Sadržajno se istim utvrđuje da je ovdje tužitelj financirao vlasnike obrta za otvaranje, rad i opremu obrta te da ustupaju novčana potraživanja prema Brodotrogiru i naknadu štete sa sporednim pravima kamatama kao i ovlast tužitelju da poduzme pravne radnje za zaštitu ustupljene tražbine. Sadržajno nadalje, ugovorne stranke utvrđuju da je Brodotrogir dd silom odstranio zajednički obrt brodogradilišta , onemogućio poslovanje i oduzeo opremu. Ovaj ugovor između tužitelja i vlasnik obrta koji je u zakupnom odnosu s Brodotrogirom d.d. tuženikom ad1 ujedno tužitelj je s jednim od vlasnika obrta u najbližem krugu srodstva (sin) , sadrži dakle i utvrđenja koja se odnose na činjenice koje u ovom postupku nisu utvrđene u smislu odredbe čl. 219. st. 1. ZPP-a kojim je propisano da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, a konkretno, riječ je o tom da bi tuženik ad1 onemogućio poslovanje obrtu odnosno silom oduzeo opremu obrtu.
-Iz ugovora o zakupu poslovnog prostora u krugu Brodotrogira d.d. sklopljen između Brodotrogira d.d. i zajedničkog ugostiteljskog obrta [obrt] od 25. travnja 2007. koji nije ovjeren ni solemniziran po javnom bilježniku, več potpisan i pečatiran pečatom obrta, proizlazi kako je isti sklopljen u svezi zakupa poslovnih prostora radničkih restora Brodotrogir dd za obavljanje ugostiteljske djelatnosti kuhanja distribucije toplih hladnih obroka radnicima, kooperatnitma poslovnim parterima zakupodavac, Brodotrogir d.d. od strane zakupnika obrta B. Obveze zakupnika, obrta su urediti zakupljene poslovne prostore prema idejom projektom rješenju dovesti ga u stanje uporabe , kuhanje obroka u oba radnička restorana, pa i preuzeti ex radnicu zakupodavca ponuditi joj ugovor za poslove kuhanja i distribuciju obroka, izraditi magnetske kartice za evidenciju ulaska i izlaska iz kruga restorana, provoditi mjere, kontrole, pružati i usluge posadi broda i za vrijeme dokiranja i pokusnih plovidbi, plaćati zakupninu potrošak vode struje, snositi troškove redovnog održavanja inventara i opreme u zakupljenim prostorima, uložiti sredstva, urediti radničke restorane opremiti kuhinje za opremanje obroka, pažnjom dobrog gospodarstvenika održavati radniče restorane, o svom trošku dok će zakupodavac imenovati Komisiju za praćenje uređenja restorana, daje dva radnika restorana u zakup od kojih je jedan s kuhinjom platiti zakupcu isporučenu količinu toplih obroka tijekom mjeseca. Ugovor je zaključen 25.4.2017 na vrijeme od pet godina nakon natječajnog postupka, otkazni rok je 30 dana pismenom preporučeno ili otkazom putem javnog bilježnika, s tim da zakupodavac može otkazati u svako doba ,ako zakupnik protivno ugovoru koristi prostor ili čini štetu U posjed zakupnik stupa danom zaključenja ugovora. Iz ugovora u bitnom proizlazi i obveza zakupnika osloboditi prostor od dijela inventara i opreme u svojem vlasništvu , stabilne i nepokretne dijelove prostora vratiti u prvobitno stanje (članaka 46 ugovora).
-Iz Zapisnika o priopćenju otkaza ugovora o zakup poslovnog prostora Brodotrgoira d.d. od 25.4.2007, sastavljenog 5. rujna 2011. proizlazi otkaz predmetnog ugovora putem javnog bilježnika od strane zakupodavca zbog grub narušenih preuzetih obveza iz predmetnog ugovora zbog samovoljnog zatvaranja radničkog restorana od 5.rujna 2011. ovo nakon prethodne komuikacije dopisa zakupnika od 1.rujna 2011 i opomene pred otkaz zakupodavca . Dakle predmetni otkaz u skladu je s odredbama ugovora o načinu otkaza ugovora i činjenica otkaza među strankama nije sporna.
Iz izjave Komisije za praćenje ispražnjenja radničkih restorana od stvari u vlasništvu [obrt] od 23. prosinca 2011. proizlazi pospi svih stvari i opreme zatečene u prostoru s određenom količinom zatečenog novca popisanog u apoenima, izjave su dali ĆB predsjednik komisije, TB član, LB član, MB član.
-Iz potvrde javnog bilježnika Petra Žanko od 23. prosinca 2011 posl.br. OU- 117/11-3 koji je postupao po zahtjevu Brodotrogira d.d. proizlazi potvrda da je u periodu od 20.,21,24 listopada 2011 sudjelovao u postupku osiguranja dokaza, popisa stvari, opreme isprava, novca i dr. u svrhu potvrđenja činjenica u restoranu koji su u zakupu držalo FB i ŽB, suvlasnici ZOU Korniža,
-Iz Odluke o imenovanju Komisije za praćenje ispražnjenja radničkih restorana od stvari vlasništvo [obrt] proizlazi da je Brodotrogir d.d. 18. listopada 2011. imenovao istu radi praćenja postupka ispražnjenja predmetnih prostora. I popisa imovine. Potpisnik Odluke je Zoran Butić rukovoditelj Brodotrogira d.d.
Iz potvrde o pisanom priopćenju javnog bilježnika Željene Biuk posl.br. OU-208/11-3 od 6. rujna 2011. po prisjednici NB, proizlazi da je javni bilježnik pisani otkaz ugovora o zakupu od strane Brodotrogira upućen [obrt], koji otkaz od 5. rujna 2011. je dio potvrde, a priložen i u spis (list 243 i 244 spisa);
-Iz zapisnika od uređenju radničkog restorana ,aneks cjevarske radionice Brodotrogir d.d. od 28. svibnja 2007., proizlazi pregled j li obrt postupio po ugovornoj obvezi o ulaganjima, a sadrži i podatka da je oprema KOMIS profedionalnog tipa, potpisana po ĆB, TB i CB.
-Iz Zapisnika od uređenju radničkog restorana aneks predmontažne hale proizlazi da je Komisija Brodotrogira d.d. pregledala 19. studenog 2007 sastavila zapisnik s utvrđenjima na dan otvaranja restorana da je radnički restoran opremljen profesionalnom opremom prema ponudi no bez opreme za pranje bijelog posuđa kako je to ponudim stajalo te s drugim određenim nedostacima , kao s više rashladnih uređaja od predviđenog ponudom , potpisnici su iste osobe Komisije kao naprijed navedeno.
-Iz rješenja Ureda državne uprave službe za društvene djelatnosti kl UP/I-562-02/08- 02/06 od 6. ožujka 2008. proizlazi da je ovdje tužitelju priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida Domovinskog rata kao i pravo na osobnu invalidninu;
Iz pismena (list 44) Brodotrogir dd, naslovljenom [obrt] njihovom punomoćniku Željku Lubina odvjetniku u Splitu proizlazi da je isto po rukovoditelju Zoranu Butiću uručio otkaz Ugovora o zakupu 7. rujna 2011. pa ih poziva u roku tri dana u smislu čl. 46 Ugovora osloboditi prostore od inventara i opreme u njihovom vlasništvu uz upozorenje da će protekom roka stvari biti izmiještene uz nadzor u druge prostore Brodotrogira dd potom čuvane 30 dana ,nakon čega Brodotrogir d.d. više ne snosi odgovornost za iste
-Podneskom od 29. ožujka 2023. tužitelj dostavlja fotografije (list 52-60) s prikazom kuhinje, te osoblja, kuhara, bez podatka o datumu snimanja, ali naznakom da je riječ o fotografijama predmetne kuhinje koja da se koristi u kuhinji tuženika ad1 Hotelu Medena. predlaže MB saslušati na okolnost predmeta spora ne i korištenja kuhinje
-Iz priloženog rješenja ovog suda posl. br P- 484/2011 od 16. svibnja 2012. (list 61) proizlazi da je sud donio odluku prihvaćanjem tužbenog zahtjeva tužitelja KB i DB o smetanju posjeda na dan 6. i 7. rujna 2011. naspram Brodotrogira d.d. koji da je onemogućio pristup do poslovnih prostor radničkog restorana , kojem je i naloženo predaja posjeda i zabrana sličnog ometanja posjeda, te odbijanje predložene privremene mjere. Spisu ne prileži podatak da je obrt [obrt] zatražio provedbu presude. Iako je posjedovna parnica takva vrsta spora u kojoj se ne raspravlja na pravo na posjed već isključivo na faktički posjed i pruža zaštitu u slučaju ometanja posljednje mirnog posjeda iz iste proizlaze i slijedeća utvrđenja pa tako i očitovanje tužitelja ovdje svjedoka da nakon 6. rujna 2011 nisu pokušavali više ući u prostorije Brodotrogira , da BB nije zaposlenik obrta [obrt], da je pokušao 7.rujna 2011 ući u prostorije Brodotrogira no da mu je kartica za ulaz odbijena, da iz dopisa tužitelja izrijekom stoji da od 5. rujna 2011 moraju zatvoriti prostor radničko restorana , da je tuženik odgovorio da će raskinuti ugovor ukoliko ne nastave s djelatnosti potom da je uslijedio otkaz ugovora . Dakle u toj parnici nije se raspravljao o ugovornom odnosu između stranaka već nesmetanom i neprekinutom posjedu tužitelja obrt [obrt] do 5 rujna 2011 kada je tuženik raskinuo ugovor o zakupu sa svim vlasnicima obrta radnicima poništio elektronske propusnice na taj način , zabranio im pristup . Predmetna odluka potvrđena je odlukom Županijskog suda u Splitu posl.br Gžsp-144/12 od 10. listopada 2013. u odluci o meritumu dok je u pogledu parničnih troškova preinačena.
-Iz zapisnika o potvrđivanju činjenica javnog bilježnika OU 117/11 koji spis je dostavljen od tuženika 12. svibnja 2025. i dio je dokazne građe u spisu predmeta sa svim popisanim dokumentima, a koji ( ROČIŠTE )proizlazi da je javni bilježnik postupao na zahtjev Brodotrogira d.d. na traženje direktora Zorana Butića proveo osiguranje dokaza uz sudjelovanje ĆB, TB, LB i MB, radnika i Komsije, da je radnja popisa započela u 8.30 20. listopada 2011.,u radničkom restoranu unutar prostorija Brodotrogira d.d., zatečenog inventara u dobro očuvanom stanju, da je dogovoreno pozvati i radnike KOMIS-a, te sudskog vještaka Tonča Ninčevića za strojarstvo, da je izvršio podjelu prostora radi potrebe popisa stvari, da su taksativno navedene koje su točno i količinom obuhvaćene stvari, da je postom nastavak zapisnika o utvrđivanju činjenica izvršen dana 21.listopada 2011 kojem su prisustvovali radnici KOMIS-a doo., sudski vještak Ninčević radi lakše identifikacije stvari da su radnici KOMIS-a priložili i otpremnice otpreme kuhinje koju je tvrtka isporučila ZUO Korniža i montirala 2007., te potom detaljno utvrđenje svih zatečenih stvari. Predmetni zapisnik je solemniziran i predstavlja javnobilježničku ispravu sastavljenu prema čl 90 Zakona o javnom bilježništvu potpisan od Komisije Uga Burća, JB AB i TB, istoj prileži Odlka o imenovanju Komsije , podacima o elementima iz skladišta veleprodaje
-podneskom tužitelja od 12. siječnja 2024. dostavljen je preslika stranice „Škverske beside“ iz lipnja 2007. ugovor VB s HB od 13.srpnja 2009. iz kojeg proizlazi da je ovdje tužitelj prodao kupcu HB nekretninu stan u [adresa] za iznos od 175.000,00 eura. 13 srpnja 2009, , projekt kuhinje investitora ZOU Korniža (list 197) izrađen po KOMIS d.o.o.
-Iz dopisa pun odvjetnika upućenog tuženiku ad1, s oznakom datuma ispisanog rukom kao 17. kolovoza 2009, dok je u preostalom dijelu istipkano pismeno potom i vlastoručno potpisano, proizlazi kako se ZOU Korniža poziva na recesiju iz 2009 te da je poslovanje restorana smanjeno za 90% te da [obrt] posluje s gubitkom, predlažu raskid ugovora da profesionalna ugostiteljska oprema ugrađena ostane u poslovnim prostorima a njima da se nadoknadi vrijednost opreme da im se naknadi dio vrijednosti utrošen u uređivanje radničkog restorana te poziva na pregovore oko navedenog. Pismenu prileži i punomoć odvjetniku za reguliranje odnosa izdana od ZOU Korniža.
-Iz pismena Brodotrogira dd od 18. studenog 2009 potpisan po rukovoditelju Zoranu Butiću proizlazi kako su s ZOU Korniža zaključili ugovor 25. travnja 2007 i Aneks br 1 Ugovor od 25 travnja 2007 zbog povećanja cijena osnovnih sirovina i povećanu cijenu toplog obroka, kao poziv na izvršenje ugovorom preuzetih obveza u protivno da će biti prisiljeni raskinut ugovorni odnos , upozorenje da se ne pridržavaju klijenti ZOU Korniža ugovorenog radnog vremena da Brodotrogir ničim nije doprinio već i izlazio u susret ZOU Korniži , suglasnost da se odvoji pokretna oprema od uređaja.
-pismeno punomoćnika tužitelja od 1. rujna 2011.(list 233) kojim obavještava u ime klijenta da će s 5. rujna 2011 zatvoriti prostor radničkog restorana i prestati spremati obroke jer Brodotrogi ne uzima dovoljan broj obroka pa su im veliki troškovi , da je Brodotrogir kod porinuća angažirao još jednu tvrtku , da će otvaranje restorana uslijediti kad postignu dogovor sporazum na sudu ili izvan te za vrijeme zatvaranja nemaju obveze na ime zakupnine i troškova struje i vode.
-pismeno Brodotrogira punomoćniku tužitelja 2 rujna 2011. kojim pozivaju na ispunjenje obveza ZOU Korniža spram Brodotrogira d.d. , ugovorom nije predviđena količina obroka, upozorenje da ne mogu samovoljno zatvoriti restoran jer je to grubo kršenje ugovorenog, ako ipak tako postupke, da će biti prisiljeni raskinuti ugovor uz odgovornost za štetu ZPU Korniža Brodotrogiru d.d. ,
-pismeno s taksativnim objašnjenjem kršenja ugovornih obveza (list 236-238)
- otkaz ugovora potpisan po Zoranu Butiću od 5. rujna 2011. s povratnicama (list 241) na ZOU Korniža i odvj Lubina te zapisnikom o priopćenju otkaza javnog bilježnika Željeni Biuk OU 208/11 5, rujna 2011.Dokazom da je javni bilježnik otkaz s zapisnikom dostavila ZOU Korniža i odvjetniku Lubina 5. rujna 2011 s potvrdom o pisanom priopćenju 6. rujna 2011.
-podnesak tuženika ad1 Hotel Medena d.d., ali dan u svojstvu umješača u parnici Općinskog suda u Splitu posl.br. P-11027/15 (list 253) kojim potvrđuje da je tuženik ad1 preuzela kuhinjsku opremu specificiranu po Zapisniku o potvrđivanju činjenica na čuvanje izuzev klima uređaja da stoji na raspolaganju vlasniku u bilo kojem trenutku na preuzimanje sukladno Ugovoru o ostavi od 16. prosinca 2015.
-ugovor o ostavi između Brodotrogira dd i Hotela Medena d.d. od 16. prosinca 2015. (list 255) kojim se zbog nužnosti oslobođenja skladišnog prostora Brodotrogira d.d. prima na čuvanje kuhinjske stvari i oprema koje nisu vlasništvo ostavodavca popisane Zapisnikom javnog bilježnika Petra Žanka OU 117/11 od 20 listopada 2011, dužan je čuvati na neodređeno potpisano pod PB u ime Brodotrogira i ZB
ZB u ime Hotela Medena
-zapisnik o odvozu kuhinjskih strojeva i opreme iz skladišta Brodotrogira d.d. (list 257) sukladno zapisniku da se 17. prosinca 2015 isto temeljem ugovora o ostavi od 16 prosinca 2015 prema zapisniku o potvrđivanju činjenica javnog bilježnika potvrđeno po predstavniku hotela ŠB odvezlo u ostavu prostore Hotela medena izuzev tri klima uređaja , da su dijelovi kuhinjskih elemenata fotografirani, ostala oprema pribor za jeo, nije fotografirana već je zbirno predana u ostavu. Navedeni zapisnik potpisan je po TB, SB i ŠB.
-od Financijske agencije Split zatražen je podatak o bruto bilanci za ZOU Korniža za razdoblje od 2010 do dovršetka stečajnog postupka
-pregledani su pročitani računi dostavljeni uz tužbu koji glase na obrt [obrt] (list 89 )
-procjembeni elaborat vještaka Mirka Jeličića no isti ovdje nije nađen dokazom bitnim za odluku pa se nije posebno obrazlagao;
- Iz pročitanog i pregledanog spisa Trgovačkog suda St-189/2013 po prijedlogu FINA- e, od 19. ožujka 2013., za pokretanjem stečajnog postupka nad dužnikom [obrt] vlasništvo FB i ŽB, utvrđuje da je rješenjem TS Split 18St-189/2013 od 04. ožujka 2014., otvoren stečajni postupak nad imovinom stečajnog dužnika zajednički obrt za ugostiteljstvo i trgovinu [obrt], da su Rješenjem tog suda 25. svibnja 2015. utvrđene tražbine vjerovnika, prvog i drugog višeg isplatnog reda. Spisu prileži izjava KB suvlasnika stečajnog dužnika, ovjerena po JB Petru Žanku Ov-4135/15 od 27.05.2015., da nije vlasnik nikakve pokretne niti nepokretne imovine, Iz očitovanja stečajnog upravitelja od 10.12.2015, na izvještajnom ročištu 25.05.2015., proizlazi da stečajni dužnik nema nikakve imovine u svom vlasništvu te da imovina koja je u bruto bilanci za 2010. ne postoji, Rješenjem tog suda utvrđene su tražbine vjerovnika višeg ispravnog reda od 19. veljače 2016.; rješenjem tog suda 04. travnja 2016. obustavljen je i zaključen stečajni postupak nad imovinom dužnika pojedinaca FB i ŽB, vlasnika zajedničkog obrta za ugostiteljstvo i trgovinu [obrt], zbog nedostatka stečajne mase za pokriće troškova stečajnog postupka, spisu prileži rješenje Ureda državne uprave SDŽ, Služba za gospodarstvo Trogir, od 07.srpnja 2016. o upisu prestanka obrta zbog zaključenja stečajnog postupka u obrtni registar.
- Iz pročitanog i pregledanog spis predmeta P-668/2011 Trgovačkog suda u Splitu, pokrenutog tužbom od **.**.2011. KB i FB vlasnika zajedničkog obrta [obrt], protiv Brodotrogira d.d. radi isplate 2.207.156.896,90 kuna sa zzk, tužbeni zahtjev uređen podneskom tužitelja na iznos od 2.207.156,90 kuna sa zzk, na ročištu održanom 06.12.2011, te nakon što je sud u dokaznom postupku saslušao svjedoke OB, oca DB i rođaka KB (list 32-34 spisa), te saslušanja tužitelja izrađen je i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ante Škare 24.09.2012., potom i donesena prvostupanjska presuda donesena 23.01. 2014. kojom je odbijen tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od 2.207.156,90 kuna sa zzk koje teku od 01.05.2010. (list 105-107 spisa). Visoki trgovački sud RH rješenjem od 26.10.2016., odbio je kao neosnovanu tuženikovu žalbu, dok je tužiteljeva odbačena kao nepravodobna. Rješenjem TS od 10.07.2019. po prijedlogu tuženika ispravljena je presuda u oznaci OIB-a, rješenjem TS od 112.11.2019. pod poslovni broj P-668/2011, utvrđen je prekid postupka, jer je rješenjem St-115/19 od 03.04.2019., otvoren predstečajni postupak na tuženikom Brodotrogir d.d.
- Iz pročitanog i pregledanog spis predmeta P-11027/2015 Općinskog suda u Splitu, po tužbi tužitelja VB, od 16. studenog 2015., protiv Brodotrogira d.d., radi isplate 2.500.000,00 kuna sa zzk od 07.09.2011, iznosa od 50.000,00 kn sa zzk od 07.09.2011., iznosa od 62.000,00 kn sa zzk od 07.09.2011., iznosa od 151.200,00 kn sa zzk od 01.09.2011., iznosa od 198.070,00 kn sa zzk od 01.11.2011., iznosa od 198.070,00 kn sa zzk od 01.12.2011 iznosa od 198.070,00 kn sa zzk od 01.01.2012. iznosa od 198.070,00 kn sa zzk od 01.02.2012. iznosa od 198.070,00 kn sa zzk od 01.03.2012. iznosa od 198.070,00 kn sa zzk od 01.04.2012., iznosa od 165.058,00 kn sa zzk od 01.05.2012., pozivom na ugovor o ustupu od 03.siječnja 2014., od ustupitelja FB i BB kojim se ustupljuju novčana potraživanje prema Brodotrogiru d.d., Hotel Medena d.d. podneskom od 12.9.2016. zatražili su miješanje iz razloga što je riječ o sporu na ime naknade štete, na ime vrijednosti kuhinjske opreme koja da je vlasništvo [obrt], tj. Tužitelja, pozivom na ugovor o ostavi od 16.12.2015. između Hotela Medena d.d. i Brodotrogira d.d., izrađen je procijenjeni elaborat o ulaganjima u infrastrukturu i opremu, po sudskom vještaku Mirku Jelčiću 15.studenog 2016., potom i dopunsko očitovanje vještaka, u tom predmetu su i računi izdani od tvrtke Komis d.o.o.za kupnju kuhinje, vještvo UB, zatim podnesak tuženika na str 161. i 162. nakon zaključenja dokaznog postupka, sud je 04.03.2017. donio djelomičnu presudu kojom je naložio tuženiku Brodotrogiru d.d. isplatiti tužitelju 960.061,51 kuna sa zzk od 07.09.2011., no Županijski sud u Varaždinu presudom Gž- 1518/17 27.rujna 2018., uvažio je žalbu tuženika, preinačio djelomičnu presudu prvostupanjskog i odbio tužbeni zahtjev. Spisu prileži i pravomoćno rješenje o potvrdi predstečajnog sporazuma St-255/2020 u predstečajnom postupku dužnika Brodotrogir d.d. od 16.10.2020. (pravomoćno 02.12.2012.). Dopisom VSRH spis je vraćen 19.09.2024. OS Split, a nalazio se po prijedlogu za donošenje odluke o reviziji ŽS Varaždin, na odlučivanje prvostupanjsko pozivom na čl. 68. st. 1. Stečajnog zakona, rješenjem OS Split od 21.10.2024. utvrđen je prekid postupka s danom 03.04.2019., potom određen nastavak i potom je tužba odbačena iz razloga što je tužitelj kao vjerovnik u postupku predstečajne nagodbe nad tuženikom kao dužnikom mogao dokazivati tražbinu, a što da je propustio napraviti. Rješenjem VSRH od 03.12.2024. odbačena je revizija tužitelja kao nedopuštena izjavljena protiv drugostupanjske presude, kojom je preinačena prvostupanjska i odbijen tužbeni zahtjev tužitelja.
- Podneskom od 2, kolovoza 2016 u naprijed navedenom predmetu P- 11027/2015. (dostavljen posebno kao dokaz u ovaj spis ,list 531)tuženik ad 2 kao jedini tuženik Brodotrogir, osporio je da bi protupravno prisvojio kuhinju; vć da unatoč upornim pozivima prema ZOU Korniža isti je to odbija preuzeti; pozvao se na dopis od 6.10 2011 koji je uslijedio odmah nakon otkaza ugovora o zakupu, ovo za preuzimanje kuhinje ali i na pozi u parnici pred trgovačkim sudom na preuzimanje kuhinje na što se obrt oglušio, zahtjev na naknadu štete da je neosnovan; poziva ponovno podnesku na preuzimanje kuhinje i tužitelja VB u tom postupku,
- Iz spisa predmeta JB Petra Žanka posl broj Ou-117/2011, te se utvrđuje da isti sadrži zapisnik o potvrđivanju činjenica (osiguranje dokaza) od 20.10.2011., po JB Petru Žanku s otpremnicama, popisom zatečenih financijskih dokumenata i uredskog materijala u uredu radničkog restorana ZUT " [obrt]", s potvrdom otpravka JB od 12.01.2012.
- Iz spis predmeta P-484/2011, te se utvrđuje da istom prileži tužba radi smetanja posjeda i Prijedlog za određivanje hitne privremene mjere predlagatelja KB i DB protiv Brodotrogira od 9.9.2011, kojim je predloženo donošenje rješenja o utvrđenju smetanja posjeda , predajom posjeda radničkog restorana s kuhinjom u ankesu cjevarske radionice površine 364m, radničkog restorana u aneksu predmontažne hale zapadni dio površine 110 m2, zajedničkih uređaja i prostorija hodnika, stepenica, dizala za transport hrane u zgradama u kojima s e nalaze zakupljeni poslovni prostori te zabranjivanje daljnjeg smetanja tužiteljima i radnicima istih ulaz u krug tuženika i prolaz i provoz do opisanih prostora. Spisu je priložen ugovor između Brodotrogira d.d. i zajedničkog obrta B od 25.4.2007. o zakupu poslovnog prostora u krugu Brodotrogira d.d. Tuženik je osporio tužbu te je u nastavku postupanja sud izveo dokaz saslušanjem svjedoka BĐ (list 33 spisa) tužitelja KB (list 36) DB (list 38) svjedoka VB (list 65) te pregledom spisu priložene dokumentacije nakon čega je zaključio raspravljanje 2.5.2012 te 16.5.2012 donio rješenje kojim je prihvatio tužbeni zahtjev a odbio predloženu privremenu mjeru, Županijski sud u Splitu rješenjem Gžsp-144/12 od 10. listopada 2013 odbio je tuženikovu žalbu potvrdio prvostupanjsko rješenje u toč I. te prihvatio žalbu preinačio rješenje u odluci o troškovima
-iz doista FINA-e od 17. listopada 2025 proizlazi dostava godišnjeg financijskog izvještaja za 2010 do financijskim izvješćima za period od 2011 do 2016 ne raspolažu (list 534) iz koje proizlazi 11 zaposlenih; u ZOU Korniža, da je poslovalo bez dobiti s gubitkom, da je izvršeno ulaganje u nekretnine u visini d 63.434,00 kuna netp, visina zajmova od 345.024,00 kuna;
-iz izvatka iz obrtnog registra (list 542) proizlazi da su vlasnici obrta evidentirani Ž i ŽB; obrt je osnovan 2000, prestanak rada obrta 21.4.2916., obrt prestao zbog provedenog stečaja; među zaposlenima su i druge osobe no ne i tužitelj,
-iz izvatka obrtnog registra 17.listopada 2025 proizlazi da je FB vlasnik obrta [obrt] koji je osnovan 3.3.2005 prestanak postojanja 31.12.2007:, konoba u Okruku gornjem,
-iz izvatka obrtnog registra na dan 17.10.2025 proizlazi i da je FB vlasnikom obrta [obrt] osnovan 26.2.204 prestao postojati 26.2.20205 za privez jahti O parnici je na temelj članka 211. ZPPA obaviješten stečajni upravitelj za stečajnu masu stečajnog dužnika ZOU Korniža ovo na zahtjev tuženika no isti se oglušio na poziv suda.(267 spisa)
24. Ostala dokumentacija koja se nije posebno obrazlagala nije nađena bitnom za odluku o predmetu spora.
25. Tijekom postupka saslušan je tužitelj kao stranka koji je na ročištu, 2. lipnja 2025 (list 502), u bitnom kazao koji je ostao kod činjeničnih navoda iz tužbe te dodatno kazao kako je uključen u ovu priču s Brodotrogirom na način da je kao vojni umirovljenik, u cilju osiguranja budućnosti svojoj obitelji, htio pomoći svom sinu ŽĐ, koji je zajedno s rođakom FĐ imao obrt [obrt] pa se javio na javni natječaj Brodotrogira, zbog čega da je on založio svoj stan u [adresa], na adresi [adresa], digao kredit, založio stan, investirao velika novčana sredstva uključujući i svu svoju ušteđevinu, dakle cca. 250.000,00 EUR-a u opremu kuhinje i namještaja ovo preko preko tvrtke KOMIS-a iz Kaštela da su kupili kuhinju te sve potrebne predmete kao što je pribor, stolovi i stolice, uredili komoru (hladan prostor za očuvanje hrane – veliki frižider), dakle da su osposobili kuhinju; da je na traženje Brodotrogira obavio i građevinske radove kako bi uredio prostor, koji je ranije bio derutan; godinu dana da su intenzivno radili njegov sin, on i FĐ; da je plaćao kredit, a djeca su mu ga vraćala, sve da je dobro funkcioniralo dok im nije Zoran Butić, odlukom, bolje rečeno, zapovijedi, zabranio ulazak u prostore Brodotrogira; da je razlog takvom postupanju Butića njegovo nezadovoljstvo, jer nije uspio izvući od njega novce, a što je na jedan perfidan način tražio, odnosno tražio je od mene da piše višak blokova, da se tako izvuče novci, zbog čega da ga je prijavio PB tadašnjem direktoru, no policiji nije jer nije imao pisani trag; stoga da je s odvjetnikom pokrenuo postupak smetanja posjeda, sjeća se da su se u tim prostorijama u kojima im je bio zabranjen ulazak, nalazili i novci, naime da je on dao 63.000,00 kuna svom sinu da isplati plaće radnicima, jer je i on bio u financijskim problemima, pa zbog zabrane Butića nije mogao pristupiti tim novcima koji su bili u kancelariji, odnosno knjigovodstvenom servisu u prostoru Brodotrogira; nakon što je ZB preuzeo Brodotrogir, saznao je da su tu kuhinju demontirali i odnijeli u Hotel Medena, zajedno s cijelim namještajem, te sam saznao da s tom kuhinjom ostvaruju dobit, odnosno da je uporabljuju a da o tom ima i fotografije; zbog velikog stresa razbolio se te završio u bolnicu i dan danas se liječi od autoimune bolesti jer da su mu uništili život, da je morao prodati stan za pokriti kredit banci; zbog tuženikovog ponašanja izgubio je vrijednu nekretninu i novce.; nije znao za nikakav stečajni postupak nad Brodotrogirom, niti da su na kvarni način nastojali izbjeći obvezu, tako da nije prijavio svoju tražbinu u tom postupku; u postupku smetanja posjeda njegov odvjetnik da je ishodio presudu u njegovu korist, koja da je i pravomoćna; nakon te presude pokušao je razgovarati s Butićem, tražio je da mu se vrati sva oprema, ovaj da se oglušio na njegove pozive, i zabranio mu i pristup; na upit je li ovršnim putem pokušao izvršena presuda zbog smetanja posjeda, tužitelj se nije mogao sjetiti ;na upit Je li Brodotrogir u vrijeme postupka smetanja posjeda pozivao njega ili obrt [obrt] da dođu preuzeti stvari, odgovorio je kako je od Butića i Tramontane, više puta tražio da mu vrate stvari i kuhinju, međutim oni to nisu htjeli, oglušili su se tom zahtjevu. Na upit je li se obraćao Butiću i PB kao predstavnik ZOU Korniža, radi traženja povrata kuhinje i stvari, tužitelj je odgovorio da nije iz razloga što od početka, sve razgovore s Brodotrogirom da je on osobno obavljao on da je i i financijski uložio svoju osobnu imovinu, izvodio i radove, a osobno je od njih tražio povrat stvari odnosno isplatu novčanih sredstava; da prilikom zapisničkog utvrđenja javnog bilježnika, tuženi nisu naveli da se u prostorima odnosno u kancelariji nalazi 63.000,00 kuna, a prilikom zapisničkog utvrđenja činjenica, nitko nije zvao ni njega ni njegovog sina, odnosno obrt [obrt], već je to Brodotrogir angažmanom javnog bilježnika sam obavio. Na poseban upit je li mu poznato da je [obrt] u svojim poslovnim knjigama prikazao novčani gubitak koji je danas iskazao, odgovorio je da to nije prikazano iz razloga što između njega i obrta nije postojao nikakav pisani trag, pozajmica ili ugovor. Tako da navedeno predstavlja njegovu osobnu imovinu. Restoran s kuhinjom radio je otprilike 2 godine, od 2005. -2007. Na upit je li netko od radnika imao pristup kuhinji, inventaru, odnosno opisanim stvarima i novcu, odgovorio je niječno ovo iz razloga što je Butić raspolagao i fotografijama, tako da je siguran da nitko od radnika nije imao pristup tim prostorijama, već isključivo predstavnici Brodotrogira. Na poseban upit je li upoznat s postojanjem parnice pred Trgovačkim sudom u Splitu, koju je [obrt] tužio Brodotrogir radi isplate, tužitelj je odgovorio da jest , no detalja se ne može sjetiti, o čemu se tu točno radi, on da samo traži povrat svoje kuhinje, odnosno da mu Brodotrogir i Hotel Medena, vrate utrošena sredstva. Ukrali su mu imovinu, a zna da je ta kuhinja i danas u pogonu, a riječ je o kuhinji koja je mogla u dva sata izbaciti 2500 obroka, dakle u tom momentu je bila najbolja kuhinja. Tužbeni zahtjev je na naknadu za korištenje ne na povrat uloženog u B odnosno iznos vrijednosti kuhinje fotografije priložene ne daju dokaz dao na radi odnosno da je baš riječ o toj kuhinji , posebno kad iz spisa proizlazi daj e ona uskladištena da nije u pogodnu a pozvan je u parnici vlasnik na predaju vlasnikom je ZUO KOrniža. Na poseban upit je li mu poznato da je Brodotrogir pozivao da se preuzme kuhinja tijekom tog postupka pred Trgovačkim sudom u Splitu odgovorio da je on osobno od Butića i Tramontane, tražio povrat i kuhinje i sredstava, a osobno s odvjetnikom otišao i do DĐ, ali sve bezuspješno, Na poseban je li ga tijekom postupka, koji je pokrenuo protiv Brodotrogira, isti pozivao da dođe do prostora po stvari, tužitelj je odgovorio da jest, par puta da je on i došao do prostorija Brodotrogira, ali Butić ga nije htio pustiti unutra. Na prijedlog punomoćnika tuženika ad2, uz suglasnost ostalih stranaka u postupku tužitelju se predočio dopis tuženika ad2 od 06. listopada 2011. priložen u spis uz odgovor na tužbu, no pregledavši i pročitavši dopis, tužitelj je kazao da mu ništa nije poznato u svezi sadržaja predmetnog dopisa. Na poseban na temelju čega on sebe smatra vlasnikom ovih stvari obuhvaćenih tužbom tužitelj odgovorio je da je on sve te stvari kupio svojim osobnim sredstvima od tvrtke [obrt] i drugih dobavljača. Na poseban upit je i on sudjelovao u natječaju za zakup poslovnog prostora ili obrt [obrt] tužitelj je odgovorio da je on bio taj koji je pregovarao i vodio sve razgovore s PB i BBLR.(Tramontana i Butić). Na poseban upit tko je bio zakupnik iz ugovora o zakupu od 25. travnja 2007. s Brodotrogirom, tužitelj je odgovorio B. Na poseban upit je li B obavljala restoransku djelatnost ili on, tužitelj je odgovorio B. Na poseban jesu li se u svrhu obavljanja te djelatnosti služile pokretnine koje on potražuje ovom tužbom, tužitelj je odgovorio potvrdno . Na poseban upit postoji li sporazum između njega i obrta [obrt] u svezi predmetnih pokretnina, tužitelj je odgovorio niječno jer da je samo sinu htio pomoći. Na upit koja je bila svrha ugovora o ustupu od 03.01.2014. koji je dostavljen uz tužbu, tužitelj je odgovorio kako su to morali napraviti kako bi mogao tražiti svoja sredstva od tuženika. Na upit jesu li predmeti ovog ugovora predmeti tužbe, tužitelj je odgovorio da ne razumije pitanje, on da traži što je njegovo. Na upit jesu li predmetne pokretnine bile prikazane u poslovnim knjigama obrta [obrt], tužitelj je odgovorio kako samo traži da mi se vrati njegovo, ono što je on osobno uložio.
26. Sud smatra da je iskazom tužitelj u bitnom iznio svoje viđenje predmetnog ugovornog odnosa [obrt] i Brodotrogira i poslovanja, koji se u bitnom svodi na ono što je i životno logično, a to je da je kao otac želio pomoći svom sinu u poslovanju odnosno rođaku, suvlasnicima [obrt] na način da je uložio u obrt [obrt]. No, ulaganje koje prikazano novčanim kao takvo nije utvrđeno iz provedenog postupka jer nigdje nije pozajmicom ili ugovorom evidentirano, niti je iz spisa proizlazi da bi u poslovnim knjigama [obrt] imala evidentirano to ulaganje ovo u smislu stvarno realiziranog. Ono što uostalom i sam tužitelj navodi, jest to da je ugovorna strana zakupa [obrt] ,da je ugovor o ustupu tužitelj sklopio s ZOU Korniža kako bi mogao zatražiti od Brodotrogira uloženo u [obrt] uz opasku suda da ugovor o ustupu iz 2014 odgovara vremenski trenutku kad je [obrt] otišla u stečaj, kako to proizlazi iz dokaznog postupka.
27. Iz iskaza svjedokinje TB na ročištu 9. rujna 2025. (list 513) u bitnom proizlazi kako je riječ o svjedokinji koja je bila članica Komisije Brodotrogira i time neposrednih saznanja o predmetu spora pa se tako ističe kako je svjedokinja u bitnom kazala da je Ugovor o zakupu sklopio Brodotrogir s ZOU Korniža, čiji su predstavnici FB i ŽB; tužitelj kojeg svjedokinja poznaje da nije sudjelovao u ugovornom odnosu; nacrt ugovora ona kao pravnica je izradila; nakon obraćanja ZOU Korniže da stanje nije zadovoljavajuće po njima, uzvratili su obaviješću u upozorenjima na pridržavanje ugovornih obveza uz upozorenje na raskid odnosno otkaz ugovora, naslovili su pismena i [obrt] i punomoćniku odvjetniku Lubina u rujnu 2011; ZUO B se oglušila ponovno su ih pozvali ostavili im rok za preuzimanje stvari od tri dana, nakon sto su se oglušili da se kuhinja pažljivo i struno demontirala od stručnih osoba upravo onih koji su ju i sastavljali , KOMIS, (izuzev tri klime koje us ostavljene) o čemu je javni bilježnik Petar Žanko sastavio zapisnik, dodatno da je sva dokumentacija [obrt] spremljena u kutije, potpisana od financijske službe ovo u prisutnosti javnog bilježnika potom s kuhinjom prebačena u skladište Brodotrogira potom u Htoel edena dalje ne zna što je bilo s kuhinjom ; na upit je li prije predmetne kuhinje već bila neka kuhinja potvrdila je svjedokinja da jest no derutna da je ZOU Korniža uložila u novu kuhinjsku opremu no ne zna vrijednost iste postoje računi od [obrt]; ona da nije sudjelovala u dogovorima samo je sastavila ugovor; nakon otkaza ugovora da je [obrt] pokrenula parnicu zbog smetanja posjeda i dobila spor; dok je bila na radnom mjestu pravnice u Brodotrogiru da je kuhinju vidjela no danas ju ne bi znala prepoznati; na upit je li tražila povrat kuhinje iz hotela Medena odgovorila je da nema ovlasti za to a da joj nije poznato je li to netko od njezinih nadređenih tražio; na upit tužitelja osobno kad je raspisan natječaj tko je dolazio u Brodotrogir odgovorila je da ga je viđala ali da ona ne zna tko je vodio poslovanje; na upit je li joj poznato da je direktor zabranio ulazak radnicima [obrt] u objekt Brodotrogir,a odgovorila je da joj je to poznato da je zabrana ulaska kolima (vozilima) no ona takvo nešto nije sastavila; na upit je li joj poznato da bi se u sklop dokumentacije F nalazio i novac odgovorila je kako je sve to javni bilježnik pobrojao i zapisao; na uit kakvo je stanje kuhinje 2011je li nešto bilo oštećeno bačeno , odgovorila da ništa nije bilo bačeno, da je kuhinja uredno spremljena u kutije, najlonom povezana maksimalno osigurana; potom je i 2015 kod prijenosa u Hotel Medenu sve uredno preneseno kako je i spakirano uredno zamotana i spremljena kako je izgledala i 2011 kod spremanja u skladište, da je skladište zaštićeno krovom, zatvoreno sa svih strana; da od 2011 do 2015 nitko od članova ZOU Korniža nije kontaktirao Brodotrogir za preuzimanje kuhinje.
28. Iz iskaza svjedoka ZB na istom ročištu (list 516)saznaje se kako je imenovani bio član uprave Hotela edena 2015, zna da je potpisan sporazum o skladištenju kuhinje u hotelu Medena jer u Brodotrogiru nije bilo mjesta , zastupnik društva je prestao biti 2020, a danas da je ovlašteni predstavnik Brodotrogira, nema nikakvih saznanja o tom da bi se koristila kuhinja u sklopu hotel Medena, niti što je danas s njom, inače posao za hotel Meden odrađivao je iz Zagreba kao član uprave pa ne zna koliko je skladišni prostor unutar Hotela Medene no zna da su se za pohranu kuhinje brinule ovlaštene osobe, na upit tužitelja sjeća li ga se svjedoka, svjedok je odgovorio da ne ali moguće je da su se upoznali, na upit tko je umjesto svjedoka mogao naložiti da se kuhinja iz skladišta montira na drugo mjesto, odgovorio je svjedok da dok je on radio za Hotel Medenu da je kuhinja bila u skladištu, na upit je li mu poznato je li nakon 2015 Hotel Medena renovirala kuhinju, odgovorio je da je uobičajeno da svaki Hotel vrši renoviranja soba, kuhinja no da su njegova saznanja vezana za predmetnu kuhinju takva da je ista bila na čuvanju u skladišnom prostoru.
29. Iz iskaza predstavnika Brodotrogira zakonskog zastupnika ĐB na istom ročištu (list 517) proizlazi da je on od 2004 do 2013 bio direktor i jedini član uprave Brodotrogira dd, danas je jedan od troje članova uprave; kako je kao predstavnik strane ovdje tuženika ad2 slušao iskaz TB svjedokinje u cijelosti je zz tuženika ad2 potvrdio njezin iskaz koji je ona dala na istom ročištu; zna da natječaj, posao koji je ugovoren sve do izlaska kuhinje iz skladišnog prostora Brodotrogira d.d., no istaknuo je i da je vodio veliko brodogradilište koje je znalo uprihoditi 100,000,000,00 eur-a tako da mu kuhinja nije bila u prvom planu razmišljanja nije se s njom bavio operativno već je za to bio zadužen Zoran Butić direktor sektora zajedničkih poslova tadašnji zaposlenik tuženika ad2 koji to više nije; zna da je kuhinja uskladištena u Brodotrogiru dd potom prebačena na čuvanje u hotel Medena potpisnik je tog ugovora no kuhinju nije gledao; tužitleja dobro poznaje cijeli svoj život, on da je dolazio vodio pregovore kod predugovornog postupanja, dolazio u ime B iako su svi znali da je formalno obrt na njegovog sina i još jednu osobu koji su također dolazili; kuhinja da je financirana kreditom Credo banke, osobno je razgovarao sa predsjednikom uprave RĐ da objasni vrijednost posla; no ne zna na koga je glasio kredit nije ga zanimalo ništa iz tog kreditnog odnosa; na upit tko je vodio poslove je li tužitelj, odgovorio je kako je razgovarao s tužiteljem kako da osmisle posao, no on da se operativno realizacijom ne bavi; pa nije mogao odgovoriti što je tužitelj radio ali mu je poznato da su dolazili i on i sin mu; posao s D je poslovao dobro sve do financijske krize 2008 do 2011 kad je dopisom B napisala Brodotrogiru dd da ne može više raditi zbog loših prihoda, on da nije osobno zvao tužitelja jer je sve išlo službenim putem, da se odnos s tužitlejem u jednom trenutku narušio jer je B potraživala novac od Brodotrogira što su oni osporavali zbog čega je sva komunikacija vođena službenim putem; na upit tužitelja osobno sjeća li se zz tuženika ad2 kako je ponudio da mu tuženik ad2 vrati kredit a da kuhinja ostane, odgovorio da se toga ne sjeća; istaknuo je da nitko od vlasnika ZOU Korniža nije obraćao se tuženiku ad2 za preuzimanje kuhinje ni opreme naime da su h ini pozivali ovi bi se oglušili, na upit zašto se protivi da se kuhinja vrati tužitelju odgovorio je da ne zna , misli da je to zbog više sudskog postupaka, a nakon što je kuhinja otpremljena u Hotel Medenu i ne zna što je s njom dalje bilo .
30. Iz iskaza svjedoka KB suvlasnika ranijeg obrt [obrt],(list 524) tužiteljevog rođaka proizlazi kako im je tužitelj uskočio kad su on i Ž odlučili proširiti svoj posao tako što je tužitelj uložio novac čije visine se nije mogao sjetiti, on da je bio njihov jedini ulagač za realizaciju posla sa škverom , tuženikom ad2, pisanog traga ulaganja u smislu tog poslovnog odnosa oni da nemaju. Dogovor s tužiteljem je bio da ovaj uloži novac oni dam u vrate uloženo s dijelom dobiti. Obrt je osnovan 2000 nositelj obrta je bila tužiteljeva supruga potom je umjesto majke došao Ž njegov sin, 2005 kad je ovaj postao punoljetan novac koji je tužitelj uložio sumjeren je na kupnju kuhinje s aparaturom, posao je išao dobro godinu dana nakon toga je došla kriza i nisu uspjeli vratiti uložen novac no tužitelj ih nije na to nikada pozivao. Na upit pun tužitelja svjedok se sjetio da je kuhinja bila preko 1.000.000,00 kuna bez stolica, stolova, pločica i ostalog inventara, ne zna je li tužitelj za ulaganje dizao kredit, kuhinja je kupljena u KOMIS firmi u Solinu, kuhinju je platio tužitelj smatra ga vlasnikom, no ne može objasniti zašto je na računu kod kupnje kuhinje naznačeno da je kupac ZOU Korniža no ne zna na koji način je firmi Komis plaćeno ,ne zna je li predmetna kuhinja bila u imovini obrta ,ne sjeća se izjava u stečajnom postupku, ne može specificirati iznos novčanog ulaganja od strane tužitelja nisu tužitelju vratiti uloženo on ih nije ni tražio isto, što je razumljivo jer je u posao uključen njegov sin, svjedok je vodio opći dio poslovanja nabavu i organizaciju posla dok je za financijski dio bila zadužena knjigovođa ČĐ pa ne zna je li tužitelj u stečaju prijavio svoje potraživanje, ne zna ni je li obrt pokrenuo postupak naspram Brodotrogira dd ne sjeća se ni da je potpisao ugovor o ustupu potraživanja no potvrdio je nakon sto mu se predočio suglasnošću stranaka taj ugovor da je njegov potpis na dnu istog, ne sjeća se da su bili u javnog bilježnika tom prigodom, nije sastavio ugovor i ne zna tko je to uradio; potpisan je na stolu no ne zna gdje; ne zna je li ugovor potpisan u vrijeme otvaranja stečaja obrta; tužitelj da je uložio u ZUO kad se otvorio objekt u škveru jer oni nisu mogli ući u obuhvat jer nisu imali ugovor o najmu .
31. Svjedok FB, tužiteljev sin iskazom na istom ročištu (list 526) u bitnom je iskazivao u prilog ocu tužitelju navodio kako mu je otac dao novac založio je stan u [adresa] od 100m2 ,dao ušteđevinu no ne sjeća se koji točno iznos i na koji način je ulagao uplatom na račun ili davanjem na ruke; ovo za poslovni pothvat sa škverom; no otac da je vodio poslove dogovore oko kupnje kuhinje i funkcije iste za rad; ne sjeća se da bi generalno otac vodio poslove za Kornižu, sjeća se da im je u jednom trenutku bio zabranjen ulazak u škver; s 20 godina krenuo je u obrt s FĐ, imao je funkciju nabave i dostave; imao je restoran u Okrugu više se s njim bavio; poslove u škveru vodili su otac i ŽB, kuhinja je kupljena u KOMIS-u i plaćena preko 1.000,000,00 kuna i otac je to platio no ne može objasniti zašto je na računu kao kupac naveden obrt [obrt]; ocu nije vratio uloženo jer je dogovor bio da će to napraviti kada dođu do dobiti, no ne sjeća se ni da bi ga to otac tražio, ne sjeća se stečajnog postupka [obrt]; otac nije bio vlasnikom jer je umirovljenik; ne sjeća se ugovora o ustupu; sjeća se tek da su zbog obrta više puta odlazili kod javnog bilježnika; ne sjeća se je li datum ugovora vremenski odgovara stečaju obrta; ne sjeća se ni dugovanja obrta prema ostalim vjerovnicima; u tom periodu bilo je 10 djelatnika obrta; u svezi obrta pregovore je o poslovnim pothvatima vodio ŽB ili otac; otac nije imao ugovor s obrtom [obrt]; kod ulaganja novčanog iznosa ne sjeća se ni da bi bila potpisana kakva priznanica ili pozajmica; suglasnošću stranaka predočio mu se ugovor, potvrdio je svoj potpis na istom, nije se mogao sjetiti ne sadržaja ni poslovanja zbog proteka vremena, ne zna ni financijsko stanje F tijekom 2013 i 2014; zna da je obrt otišao u stečaj i blokirana je privatna imovina, da još uvijek podmiruju dugove; ne sjeća se izjava u stečajnom postupku; ne zna tko je TĐ, kazao je da je PB osoba koja radi za tuženika ad2, bio je prisutan u razgovoru koji je on vodio s njegovim ocem; no ne zna sadržaj razgovora; na upit jesu li ga zvali po inventar odgovorio je da su došli pred kapiju po kuhinju no bio im je onemoguće ulaz ne sjeća se da bi ih netko zvao od tuženika ad1;
32. Nakon iskaza ovog svjedoka tuženik je prigovorio provođenju daljnjeg dokaznog postupka smatrajući da tražbinu tužitelj nije prijavio u stečaj obrta osporava valjanost ugovora o ustupu, jer nije ovjeren od javnog bilježnika ne zna se datum sastavljanja isprave; ugovorom da se ne može prenositi vlasništvo; tužitelj je trebao postaviti obveznopravni zahtjev spram obrta [obrt], ovdje da je riječ o izigravanju stečajnog postupanja; izbjegavanju da vlasnici osobnom imovinom odgovaraju za naplatu vjerovnikovih tražbina tuženik da 2 pridružio se navodima tuženika ad1, dok je tužitelj je iskazao da je kuhinja kod tuženika ad1 posjeduje i ostvaruje dobit od iste.
33. Iz iskaza Zorana Butića (lit 550) proizlazi da je u vrijeme sklapanja ugovora obavljao poslove sektora javnih službi tuženika ad2, društvo da je donijelo odluku o sklapanju ugovor s obrtom [obrt] o kuhanju radnicima obroka; obrt su predstavljala dva mladića jedan je tužiteljev sin drug je prezimena ŽB; tužitelj je dolazio kad se kuhinja instalirala, uvjet od Brodotrogira jest bio da od obrta rade stalno zaposleni djelatnici obrta prijavljeni no to tužitelj nije bio, on je bio gost i takav je dobio privjesak evidencije ulaska, Ugovor je sklopljen 2007 funkcionirao do 2011 no tad su u rujnu od zastupnika ŽB dobili informaciju da više ne žele kuhati; i ranije da je bilo i dobrih i loših situacija u poslovanju s obrtom, pa su svaki put kod obraćanja istima za određene ispravke to radili u pisanom obliku primjerice pisanom opomenom, FB da je dolazio kod njega na razgovor sve do trenutka kad ga svjedok više nije želio primati jer je postao neugodan i prost u obraćanjima. Kad je obrt prestao kuhati no ne zna koji bi razlog tomu bio, tuženik ad2 pisano je pozvao obrt da nastavi s preuzeto ugovornom obvezom, kako nisu reagirali dali su im i rok od 30 dana da napute prostor sa stvarima; obt ni po pozivu nije reagirao; tuženik ad2 pozvao je javnog bilježnika oformila se Komisija, izvršena je deložacija no kuhinja je uredno spremljena uskladištena u njihovo centralno skladište, čvrst zatvoren objekt u kakvom skladištu je tuženik ad2 inače držao bitne i skupe stvari; sva pismena da su slana obrtu [obrt], koji da je bio upoznat s namjerom deložacije; do 2017 kad je obavljao svjedok funkciju voditelja, nitko nikada od F nije im se obratio za povratom kuhinje, upoznat je i s drugim postupcima izuzev smetanja posjeda; kad je ugovor o zakupu istekao odnosno kad je raskinut, djelatnicima obrta poništena je kartica za ulazak i tek po prethodnoj najavi oni su mogli ući u skver što da je uobičajena praksa, uostalom Brodotrogir dd je bio nadležan i od Lučke kapetanije i policije jer je riječ o luci posebnih namjena tako da nitko nenajavljen ili bez kartice ne može ući u obuhvat skvera ;ne zna što je nakon 2017 bilo s kuhinjom jer je on išao na bolovanje, a djelatnikom tuženika ad2 bio do
34. Zakonski zastupnik tuženika ad 1 ĐĐ na istom ročištu (list 551) iskazao je da je od 2019 član uprave tuženika ad1, prije je bio direktor hotelijerstva, od 1980 je bio djelatnikom, no u svezi spor i kuhinje nema neposrednih saznanja jer nije preuzimao robu iz skvera ali čuo jest da je stigla 205/2016., on nije potpisivao papire dostavnice niti je bio fizički prisutan objasnio je svoj djelokrug rada u sklopu tadašnje funkcije , potvrdio da je tuženik ad1 imao svoju hotelsku self service kuhinju opisao izgledom istu , potvrdio da je kuhinja iz Brodotrogira bila pohranjena kod njih ali ne zna gdje je danas čak misli da je propala; naime hotel generalno nije u dobrom stanju zahtijevao je investiciju, svakako tuženik ad1 nije koristio predmetnu kuhinju; kuhinju osobno nije vidio kad je došla ali je čuo da je stigla, ne zna tko ju je preuzeo po dolasku netko od šefova tehničkih službi, no njih 3,4 ih se promijenilo od 2016 do 2020 tuženik se usprotivio da se svjedoku pokažu fotografije koje je tužitelj priložio tvrdeći da je to kuhinja smatrajući da nisu evidentirane ni od suda ni službene osobe da bi bile valjani dokaz u postupku, no svjedok je potom opisao da se kod tuženika ad1 nalaz i sada klasična restoranska kuhinja nehrđajućeg kroma, no nije jednakog izgleda koa prije 10
-15 godina jer da su se elementi zbog dotrajalosti mijenjali, održavana je od servisera, inače jednom do dva puta mjesečno bi svratio u kuhinju, opisao je i prostor u kojem se ista nalazi poznaje tužitelja od djetinjstva, a ni njemu ni tuženiku ad1 nitko se nije obraćao sa zahtjevom za povratom kuhinje; za osobe ŠB EĐ i R kazao je da su radili prije 10 ak godina u hotelu kao koordinirani savjetnici, no ne zna s čim su se točno bavili, kod preuzimanja robe uobičajeno je sastavljanje primopredajnog zapisnika, no ovdje ga on nije vidio niti je sudjelovao toj radnji.
35. Iz iskaza GB s ročišta 10 travnja 2026 (list 512) proizlazi kao je bio voditeljem skladišta škvera 2000 sve do otkaza 2021, da je dobio nalog od tročlane Komisije da primi u skladište hangar na gornjem katu sa samostalnim ulazom on je imao ključ i kontrolirao ulaz , kuhinju koju je potom zaprimio i u redno uskladištio u zasebni prostor, da je došla u paletama uredno je bila pakirana no ju je dodatno zaštitio najlonom kao zaštitu od prašine to je bilo 2015. u prosincu 2015 pripremali su ju za dislociranje u Medenu dokumentom je ušla i jednako izašla iz skladište Brodotrogira, popraćeno je zapisnikom, a dislocirana je jer je tuženiku ad 2 trebao prostor zbog drugih poslovnih obveza skladištenja , nije uočio oštećenja da je ono bilo to bi se dokumentiralo; dovezena je desecima kamiona jedan kamion imao je 1, 10 ili 15 paleta, sve što je uskladištio predao je isporučio hotelu Medena po zapisniku, on da nije išao u krug tuženik ad1 , preuzelo ju je par ljudi od kojih ističe odgovornu osobu EĐ, isporuka se vršila i kratko kroz ožujak 2016., inače nije imao situaciju oštećenja robe dok je bila u skladištu tuženik ad2 to je eventualno moguće kod izvanrednih vremenskih uvjeta, toga no nije bilo, ne zna je li tko od obrta F bio obaviješten o izmještanju kuhinje nije mu to u opisu posla; postupao je po svom nalogu kao radnik.
36. Iz iskaza GĐ s istog ročišta (list 574) posebnih saznanja sud nije stekao jer je taj svjedok ponavljao uporno kako umirovljen 2014 a da je do 2012 bio djelatnik tuženik ad2 ,škvera, zna da je tužitelj ušao u škver s obrtom s kuhinjom da priprema tople obroke za radnike, kazao je da je odnos Zorana Butića i VB poslovan, nije vidio ugovor obrt i škvera; ne zna je li obrt imao kakvih potraživanja spram Brodotrogira iz ugovora o zakupu, ne zna je li se tko od obrta B obraćao Brodotrogiru za isplatu; bio je pomoćnik sektora rukovoditelja zajedničkih službi Zorana Butića , nije vidio zapisnik o skladištenju kuhinje on je zajedno s ostalim članovima Komisije izradio zapisnik o opremi koju je tužitelj unio u škver, ne zna tko je bio zakupnik u ugovornom odnosu s Brodotrogirom na upit je tuženik ad2 pozivao obrt [obrt] na preuzimanje kuhinje prije uskladištenja i prijevoza u Hotel Medenu odgovorio je da nije bio involviran u to, već je bio uključen tek u popis imovine, ne zna tko je dolazio na pregovore kad se uređivala radnička kuhinja nije bio u to uključen; nije se mogao sjetiti je li popisu bilo prisutan javni bilježnik, ali potvrdio je prisustvo još jedne osobe iz vani; 2012 kad je otišao sve je bilo u funkciji; nakon 2012 ne zna; On nije vidio papire da je tužitelj uložio u kuhinju, no čuo je da se tako priča po škveru da je on dobio po natječaju posao i da dolazi, potom specificirao da dolazi obrt; kad je popisivana kuhinja bila je u funkcionalnom stanju složena i namještena; ne zna tko je ŽB; ne zna zašto je otkazan ugovor o zakupu jer je otišao 2012;
37. Na temelju provedenog dokaznog postupka analizom svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti sud utvrđuje slijedeće:
-da je obrt [obrt] ugovorna strana ugovora o zakupu s tuženikom ad2 ne i tužitelj, da je obrt kupio kuhinju, da je zakup otkazan 2011 nakon obraćanja obrta tuženiku ad2 da zatvara restoran da neće više raditi i nakon opomene i poziva tuženika ad2 obrtu da nastavi s punjenjem ugovorne obveze ;
-da je tuženik ad 2 obrtu i punomoćniku, odvjetniku Lubini, a nakon otkaza putem javnog bilježnika, uputio pismeno s pozivom na preuzimanje svoje imovine prema odredbi ugovora o zakupu odnosno upozorio da ukoliko to ne učini da će ju skladištiti nakon određenog roka više ne odgovara za kuhinju, pismena je obrt zaprimio;
-da su ugovor o ustupu tužitelj i bliski mu srodnici sklopili 2014., u vrijeme insolventnosti i stečaja obrta i istim obrt prebacuje novčanu tražbinu na tužitelja, vlasništvo kuhinje kao stvarno pravo nikakvim ugovorom ne raspolaže obrt u korist tužitelja, niti obrt traži predaju kuhinje, što više ni po pozivu tuženika ad2 potom i tuženika ad1 u parnici Trgovačkog suda, isti se oglušuju na poziv za preuzimanje kuhinje;
-da je obrt [obrt] prestao postojati uslijed stečaja 2014;
-da obrt [obrt] prema materijalnoj dokumentaciji posebno izjašnjenju suvlasnika potom i stečajnog upravitelja, u sklopu stečajnog postupka, nema potraživanja spram tuženika ad2 ;
-da je kuhinja skladištena o čemu je zapisnički javni bilježnik proveo osiguranje dokaza uz pomoć vještaka pažljivo opisao popisano, potom je s dokumentacijom uredno spremljena u skladišni zaštićeni prostor tuženika ad2 da bi zbog njegovih drugi obveza potom i ugovorom o ostavi dostavljena na čuvanje pohranjena kod tuženika d1;
-da se nitko nije obraćao tuženiku ad 2 sa zahtjevom za povratom i predajom kuhinje od strane obrta [obrt] ni od tužitelja kojem je ta mogućnost dana putem hotela Medene u parničnom postupku Trgovačkog suda P 11127/ 25 na što se isti oglušio;
-da spisu ne prileži dokaz da je tuženika ad1 i koristio predmetnu kuhinju obrta [obrt], naime fotografije bez datuma snimke koje je tužitelj priložio nisu mjerodavni dokaz baš da je tuženik ad1 u korištenju kuhinje koja je predmetom ovog spora no navedenu činjenicu sud nije dalje ni utvrđivao predloženim očevidom obzirom na sadržaj Ugovora o ustupu
-da tužitelj nema tražbine spram tuženika ad1 i 2
-da tužitelj eventualno ima tražbinu spram obrta [obrt] no nije utvrđeno da bi isti uložio novčani iznos u obrt svakako to nije dokumentirano pa tako ni visina ni način uplate
- dolazak u obuhvat tuženik ad2 ,treba biti najavljen odnosno dozvoljen je ovlaštenim osobama uz uporabu elektronskih kartica, riječ o luci posebne namjene koja podliježe posebnim propisima pa je stroži nadzor ulaska i izlaska, stoga, činjenica postojanja pravomoćnog rješenja o smetanju posjeda koje uostalom obrt nikada nije ovršio, ne nalazi se bitnim za ocjenu prava na posjed odnosno prava na ulazak u škverski obuhvat ovo jer je pravna osnov dozvoljenog ulaska obrtu otpala otkazom ugovora o zakupu a ni nikakav naknadni dolazak nisu najavili.
-da su tuženici pošteni posjednici kuhinje .
38. Do naprijed navedenih zaključaka ovaj sud došao je pažljivom analizom materijalne dokumentacije te personalnih dokaza .
39. Iako iz sadržaja ugovora o cesiji ne stoji ni izrijekom pristanak cesionara kojim potvrđuje prihvat takvog ustupa i prijenosa, kako je tijekom postupka, sam tužitelj pozivao se na navedeni ugovor, time dao i potvrdu da je potpisnik istog time i prihvatitelj ustupa pa time ovaj sud smatra da nedostatak prihvata, izrijekom navedenog sadržajem, ne utječe na valjanost isto čime je otklonjen i prigovor tuženika, da ugovor nema formu ovjere javnog bilježnika.
40. Dakle, tužitelji i saslušani svjedoci, suvlasnici [obrt] potvrdili su da su potpisnici Ugovora o ustupu, stoga je u potrebno je osnovanost utuženog potraživanja razmotriti i s tog aspekta, tj. ocijeniti točan sadržaj i doseg ugovora o ustupu i to polazeći od tumačenja koje daje tužitelj prema kojemu je ugovor osnov njegovog potraživanja prema tuženicima jer mu je to potraživanje preneseno od obrta kao pravnog prednika i ugovora o zakupu koji je obrt imao s tuženikom ad2, dakle bitnim se nalazi ispitati je li uopće takvim ugovorom, iz kojega možda uopće izravno ne proizlazi potraživanje obrta [obrt] spram tuženika, moguće utvrditi postojanje obveze tuženika prema tužitelju .
41. Čitanjem sadržaja ugovora o ustupu utvrdilo se dakle koju je to tražbinu iz ugovora o zakupu cedent prenio na cesionara. Naime iz predmetnog Ugovora o ustupu proizlazi da je istim na tužitelja prenesena (samo) novčane tražbine, a za pravovaljanost ustupa tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o ustupanju stoga da tuženik prethodno i nije bio obaviješten o ustupanju potraživanja, to ne utječe na valjanost samog ustupa potraživanja.
42. U okolnostima konkretnog slučaja, pokretanje parničnog postupka protiv tuženika, radi prisilne naplate predmetnog potraživanja može se smatrati obavještavanjem dužnika o ustupanju tražbine, odnosno to bi koincidiralo s utuženjem u predmetu Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-11027/2015, kako to proizlazi iz sadržaja tog spis pročitanog i pregledano u sklopu prikupljanja dokazne građe u ovom postupku.
43. Sadržaj ugovora o ustupu potvrđuje i da tužitelj nije postao nositelj svih prava i obveza iz Ugovora o zakupu s tuženikom ad2. u smislu odredbe članka 127. stavka 1. ZOO-a kojom je propisano da svaka ugovorna strana može, ako na to pristane druga strana, prenijeti ugovor na neku treću osobu koja time postaje nositelj svih njezinih prava i obveza iz toga ugovora. Prema odredbi tog članka prijenos ugovora je po svojoj pravnoj naravi pravni posao kojim se cjelokupni pravni položaj jedne ugovorne strane (glede svih prava i obveza) prenosi na treću osobu no to ovdje prema sadržaju cesije, nije konkretan slučaj.
44. Nadalje, kod odgovora na pitanje koju to novčanu tražbinu ustupom prenosi obrt na tužitelja sagledala se materijalna dokumentacija u predstečajnom postupku otvorenim nad tuženikom ad 2, ali i ponašanje obrta [obrt] koji nije prijavio svoje potraživanje niti je to uradio tužitelj, pri čemu je vrednovana i okolnost da je i obrt [obrt] i u stečajnom postupku St-189/2013 Trgovačkog suda u Splitu i izjavi KB suvlasnika stečajnog dužnika, ovjerenoj po javnom bilježniku Petru Žanku Ov-4135/15 od 27.05.2015., dao očitovanje da nije vlasnik nikakve pokretne niti nepokretne imovine te očitovanja stečajnog upravitelja od 10.prosinca 2015, s izvještajnog ročišta od 25. svibnja 2015., prema kojoj stečajni dužnik nema nikakve imovine u svom vlasništvu te da imovina prikazana u bruto bilanci za 2010. ne postoji,( a riječ je o postupku koji vremenski odgovara datumu sastavljanju ugovora o ustupu), stoga proizlazi da utuženog potraživanja spram tuženika nema, odnosno da je obrt [obrt] bez imovine te da nikakvog potraživanja spram tuženika nema.
45. Ugovorom o ustupu nije specificirano koji bi to bio novčani iznos koji je prenesen na tužitelja, a koji bi [obrt] imao prema tuženiku ad2. a niti iz činjenica utvrđenih u postupku kako je to naprijed navedeno, ne proizlazi osnovanost takve tražbine.
46. Također iz sadržaja tog ugovora također ne proizlazi s kojim bi to novčanim iznosom to tužitelj financirao obrt [obrt] kod otvaranja i rada, niti iz dokazne građe proizlazi dokaz da je uplata i izvršena u ime i za račun obrta [obrt]. Pod pretpostavkom da je tužitelj predstavljao obrt i radio po ugovoru o djelu (usmeno sklopljenom) onda svako svoje potraživanje koje je ili ulog ili zarada imao bi spram obrta.
47. Sagledavajući iskaze svjedoka uočava se da su svi svjedoci, izuzev ĆB, potvrdili da je obrt [obrt] suvlasništvo FB i ZĐ s kojim je Brodotrogir imao ugovorni odnos zakupa i isporuke skuhanih i hladnih jela radnicima dok svjedokinja BBLR izrijekom iskazuju da tužitelj nije bio djelatnik obrta [obrt] . Uostalom da nije djelatnikom tog obrta proizlazi i iz iskaza samog DB tužiteljevo sina odnosno rođaka ZĐ koji su u bitnom iskazali da je B u to doba imala 10 zaposlenika , no ugovor s tužiteljem o radnog odnosa obrt i tužitelja, nije imao čime se pobija navod svjedoka ĆB o tom da je tužiteljeva B .Stoga ocjenjuje se i postupanje u smislu dogovora i razgovora tužitelja koje je on vodio s IĐ i ĐB ocjenjuje se kao dobra volja imenovanih ovo posebno jer je ĐB bio član uprave tuženika ad2 s kojim je obrt poslovao i koji nije ni poznavao suvlasnike obrta no jest tužitelja od djetinjstva zbog kojeg kako to proizlazi iz iskaza zz tuženika ad2 je isti i kontaktirao predsjednika uprave Credo banke radi informacije o ishođenju kredita za projekt kuhinje s obrtom [obrt] i upravo taj dio iskaza potvrđuje dodatni napor ili volju predstavnika tuženika ad2 da se upravo projekt s D realizira, za koji se zalagao tužitelj. Zalaganje tužitelja pri tom se ocjenjuje u interesu poslovanja djeteta i rođaka što je ujedno i životno razumljivo, no novčana ulaganja u obrt koje je prema iskazu tužitelja i svjedoka suvlasnika F ovaj izvršio , nije dokazano u ovom predmetu. Uostalom kao novčano potraživanje ukoliko bi ono i postojalo, tada je za nasloviti prema obrtu [obrt] . No ističe se da ugovor o ustupu koincidira u isto vrijeme kad je obrt upao u financijske probleme i time je jasno da obrt nije mogao vratiti uloženo, ni pokriti dugovanja svog poslovanja.
48. Tu je za kazati kako ugovor o ustupu je prijenos novčanog potraživanja ne i stvarnog prava vlasništva pokretnina kuhinje za koje u spisu postoji podatak (koji stranke nisu ni sporile) da je kupljena od obrta [obrt] i nikada obrt dalje s njom nije raspolagao u smislu darovanja tužitelju, niti je ustupom došlo do prijenosa obveznopravnog odnosa iz ugovora o zakupu s tuženikom ad2 p teko predaju stvari imaju pravo tražiti vlasnici odnosno pravni slijednici ugašenog obrta . Naime taj odnos je ostao inertan između obrta i tuženika ad2 odnosno posljedice raskida tiču se isključivo ugovornih strana zakupa.
49. Nadalje za kazati je kako niti iz dokazne građe time ni iz utvrđenih činjenica ne proizlazi da obrt nikada zatražio povrat i predaju kuhinje iako je to i bila njegova ugovorna obveza kod prestanka zakupnog odnosa, da oslobodi prostor od ovih stvari, ( čl. 46. ugovora o zakupu) a ni po pozivu tuženika ad2, ni od strane tužitelja kojeg je tuženik ad1 pozvao u prethodnoj parnici, na preuzimanje kuhinje . Stoga pravomoćna odluka o smetanju posjeda nije rješidba ugovorne obveze iz članka 46. ugovora o zakupu koja obveza je preuzimanje stvari iz prostora Brodotrogira tuženika ad2, a nenajavljeno i bez osnove dolazak u trenutku kad je ugovor o zakupu otkazan, iako je rezultirao pravomoćnom presudom zbog smetanja posjeda je prema ugovornoj obveza neovlašteni pokušaj ulaska u prostorije tuženik ad2 koji podliježe posebni striktnim ograničenjima ulaska i izlazak trećih osoba ,koje su otkazom ugovora postali upravo djelatnici suvlasnik obrta [obrt] i tužitelj koji je oduvijek imao status gosta kako je to uostalom iskazao i svjedok Zoran Butić .
50. Tu je za ocijeniti i sadržaj ugovora o zakupu prema kojem istekom istog proizlazi obveza zakupnika- dakle obrta [obrt] osloboditi od stvari prostor zakupodavca ovdje tuženika 2. Kako tu ugovornu obvezu obrt nije izvršio nakon prestanka ugovora, a pozivan je na isto te upozoravan da se u slučaj oglušivanja, stvari skladište i nakon određenog roka, tuženik se istekom roka oslobađa odgovornosti.
51. Ponašanje tuženika ad1 i 2 stoga ocjenjuje se ponašanje dobrog gospodarstvenika odnosno da su s većim stupnjem profesionalne pažnje odnosili su se u odnosu na predmetnu kuhinju za koju nikada nisu ni polagali prava sto više, tuženik ad 2 nakon otkaza ugovora želio ju je izvan svojih prostorija jer mu je ometala poslovanje, ali nitko ju nije htio preuzeti ni po pozivu upućenom obrtu i punomoćniku odvjetniku .Stoga su angažirali javnog bilježnika vještaka, djelatnike Komis-a, tu istu tvrtku koja je vršila i montažu kuhinje, kako bi se maksimalnom pažnjom svi elementi i pomični kuhinjski pribor pravilno popisao, dokumentirao skladištio što je uostalom i prema zakonitostima javnog bilježništva ispravno i valjano izvršeno te ju je tuženik ad2 i skladištio u svom prostoru, ponašao se u skladu s odredbama čl. 730 ZOO-a, ali i odredbe članka 164. st 1 ZV-a .
52. Tuženik ad2 čuvao ju je uredno od 2011 do 2015 što posebno potvrđuje svjedok GB s dugogodišnjim iskustvom skladištenja robe, kada je bio prinuđen zbog poslovnih obveza i potrebe za skladišnim prostorom osloboditi isti od kuhinje te ju je tuženik ad2, što je ugovorom o ostavi i popraćeno, predana na čuvanje kod tuženika ad1. što je ocijenjeno da je u skladu s odredbi članka 712 ZOO-a. Sam sadržaj ugovora između tuženika ad 2 i tuženika ad1 dokaz je da nikakvo korištenje kuhinje nije bilo ugovoreno niti iz spisa proizlazi dokazanim da je baš predmetnu kuhinju raspakirao i koristio tuženik ad1 za svoje potrebe, što iskazom potvrđuje ZB koji je potvrdio da se kuhinja čuvala u skladišnom prostoru i da je svoju kuhinju imao Hotel Medena, pri tom detaljno opisujući kakvu je to tuženik ad1 kuhinju imalo, iskazom iznosi EB.
53. Stoga kad se svi iskazi svjedoka BBLR, ZB, EB ĐB dovedu jedan s drugim u međusobnu svezu u pogledu bitnih utvrđenja za ovaj postupka također se ocjenjuje kako dijelovi iskaza koji su suprotni istima, a riječ je o iskazima DB tužiteljevog sina i rođaka ZĐ, suvlasnika obrt [obrt], dokazuju kako su ovo dvoje nastojali iskazivati u korist tužitelja, no ni oni pak nisu mogli podržati tužiteljevu tezu da je on vlasnik kuhinje kada nisu kao suvlasnici obrta [obrt] koji je kupio kuhinju, na upit u ovom postupku, znali objasniti zašto je onda B naznačena u računima kao kupac kuhinje, ne i tužitelj koji nije jedan od deset prijavljenih djelatnika obrta niti su znali objasniti zašto kod novčanog ulaganja kako su kazali da su postojali, da ih je tužitelj izvršio u obrt jer pozajmice obrtu ili priznanice nema ovo posebno kad se ni na koji način ulaganje nije evidentiralo kao imovina obrta
54. Stoga na strani tužitelja osnovan je prigovor nedostatka aktivne legitimacije za predaju kuhinje, kuhinjskih elemenata i posuđa jer ugovorom o ustupu isto nije preneseno, dok on sam drugih ugovora s obrtom a koji bi potvrdio prijenos vlasništva kuhinje na tužitelja, nije imao. Dokumentacija u spisu dokazuje da je obrt kupac kuhinje, iskazao svoju volju da se odrekne svog prava vlasništva na stvari s obzirom da nije tražio predaju iste, odnosno oglušio se na pozive za preuzimanje.
55. U odnosu na činjenične navode iz tužbe te tužbeni zahtjev za naknadu štete protupravne koristi tu je za kazati kako konkretno na strani tuženika nije dokazano postojanje elemenata iz članka čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21- dalje: ZOO). Što više tu bi se našao i osnovani sam prigovor pogrešne pasivne legitimacije tuženika ad1 i ad2 prema kojem je u pogledu pitanja pasivne legitimacije bitno utvrditi tko je u konačnici stekao predmetnu nekretninu, no stekao ju nije ni tuženik ad1 ni ad2 što uostalom potvrđuje ugovor o ostavi odnosno skladištenju a dokazano je i iskazima svjedoka Butić, GB, BBLR, Tramontana. Svakako, za dodati je da članak 1111. ZOO- a propisuje da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Ovdje u okolnostima konkretnog slučaja uopće ne proizlazi da je baš predmetna kuhinja fikcionalno korištena od strane tuženika prešla u njihovu imovinu.
56. Dakle, kako su tuženici nađeni pošteni nisu obvezni pod pretpostavkom vraćanja vlasniku kuhinje i isplatiti mu koristi ukoliko su iste ostvarene, koje ovdje takvim kao osnovanim potraživanjem nisu nađene da bi čuvanjem i skladištenjem kuhinje tuženici ostvarili izuzev troškova pohrane skladištenja iste, ali ti troškovi nisu zatraženi protutužbenim zahtjevom time nisu ni bili predmetom raspravljanja ovog postupka. Stoga konkretna činjenična utvrđenja imaju podlogu za primjenu odredbe članka 164 ZV -a.
57. Iako neodlučno za ishod postupka, s obzirom na utvrđenja da tražbina tužitelja prema tuženicima ne postoji, ipak treba sagledati ovo pozivom na činjenice iz tužbe i postavljeni tužbeni petit, svaku moguću pravnu osnov potraživanja pa tako i kroz institut naknade štete i članak 1045. st. 1. ZOO prema kojoj cit: „Tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.“ te prema osnovama odštetne odgovornosti prema kojima, da bi postojala odgovornost tuženika za utuženu štetu, morale bi postojati i opće pretpostavke te odgovornosti - štetna radnja i protupravnost štetne radnje (uz subjekta obveznog odnosa odgovornosti za štetu te uzročne veze između štetne radnje i štete).
58. U okolnostima konkretnog slučaja nije nađeno ni protupravno postupanje ni jednog od tuženika u smislu izvan ugovorne odgovornost istih kao štetnika prema tužitelju kao oštećeniku niti štetna radnja niti uročno-posljedična sveza, ovo u smislu ispunjenja pretpostavki prema općoj odredbi o odgovornosti za štetu .
59. Naposljetku za osvrnuti se je i na prigovor zastare. Odredbom članka 214. ZOO/05 propisano je kako zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze.
60. U stvarnopravnim parnicama vlasničko pravni zahtjev ne zastarijeva . Zastara kod obveznopravnog zahtjeva podliježe rokovima pa tako primjerice kod potraživanja naknade štete predviđeno je da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i osobu koja je štetu učinila, a u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. I prema odredbi članka 1111 ZOO-a kod stjecanja bez pravne osnove, zastarni rok iznosi pet godina. Kad bi se sagledavalo tu samo po sebi je li isplata pravovremeno zatražena, kod izvan ugovornog pravnog odnosa upotrebe tuđe stvari u svoju korist tražbina zastarijeva u općem zastarnom roku, s tim da se u vrijeme zastare računa i vrijeme koje je proteklo u korist dužnikovih prednika. Stoga kod ocjene zastare zahtjeva na isplatu (ovo pod pretpostavkom da je aktivno tužitelj legitimiran), a sagledavajući da je ugovor o zakupu iz 2007 i da je raskid istog uslijedio 2011, te obzirom da je utuženje iz 2022., za zaključiti je, da je protekao petogodišnji rok i da je zastara nastupila prije utuženja.
61. Naposljetku odredbom članka 68. SZ-a, propisano je da danom otvaranja predstečajnog postupka nastupa prekid parničnih i arbitražnih postupaka, kao i zabrana pokretanja novih parničnih i arbitražnih postupaka protiv dužnika u svezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe Tražbine koje su nastale prije otvaranja predstečajnog postupka neovisno o tom jesu li ili ne bile dospjele, iste su trebale biti prijavljene nakon što je otvoren predstečajni postupak nad dužnikom, a o kojem otvaranju je tužitelj mogao i morao imati spoznaju. Za napomenuti je da je tijekom postupka tužitelj dao očitovanje da nije prijavio tražbinu ni u predstečaju ni u stečaju a što i potvrđuje u spisu priložena dokumentacija. S obzirom na to da je zahtjev za potraživanje isplate tražbine nastale do vremena otvaranja predstečajnog postupka, dakle trebalo zatražiti u predstečajnom postupku (Isti je pravni stav izražen u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev x- 256/2018 od 30. svibnja 2018. te u Zaključcima sa sastanaka Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima Građanskih odjela županijskih sudova poslovni broj: Su-IV-204/17 od 2. lipnja 2017.), proizlazi da – ako je vjerovnik propustio prijaviti tražbinu, a dužnik tu tražbinu ne navede u izvješću, vjerovnik više ne može ostvariti svoju tražbinu u parničnom niti bilo kojem drugom postupku u tom dijelu je tužbu kao nedopuštenu trebalo odbaciti.
62. Ipak, uvažavajući Konvencijske smjernice (koje su po pravnoj snazi iznad nacionalnog prava), a u sklopu prava na pošteno suđenje, koji se sastoji od postupovnih jamstava kojima se osigurava pravičnost postupa, tim i obveza sudova da tim jamstvima provedu pravičan postupak, u okolnostima konkretnog slučaja, a sve kako bi se tužitelju pružilo puno jamstvo poštenog suđenja iz čl 6 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine 18/97) ovo jer tužitelj nije posebno upućen na prijavu tražbine u predstečaju, nije došlo do odbačaja tužbe, već se nastavilo s raspravljanjem i donijela odluka, koja je povoljnija od procesnog odbačaja za stranke postupka u smislu rješidbe spornog odnosa te je u konačnici odlučeno kao u izreci, ovo jer iz dokaznog postupka proizlazi utvrđenje da tužitelj nije aktivno legitimiran na predaju kuhinje, niti je dokazao ispunjenje zakonskih pretpostavki za isplatu naknade na ime neosnovanog korištenja.
63. Naposljetku, kako sud po službenoj dužnosti pazi na statusne izmjene na strani stranaka (stečaj, smrt ) kod odlučivanja, u e spisu koji podatke ažurira iz sudskog registra Trgovačkog suda odnosno za fizičke osobe iz jedinstvenog registra osoba MUP-a, uočeno je da je došlo na strani tuženika ad 2 izmjena na način da je od dioničkog društva preoblikovalo se u društvo s ograničenom odgovornošću, no istog osobnog identifikacijskog broja (dalje OIB) i matičnog broja subjekta. Kod takvog stanja stvari nije bilo mjesta za procesni prekid i nastavak postupka pozivom na članak 212 i 215 ZPP-a ovo jer je tuženik ad2 zadržao kontinuitet svog poslovanja s neprimijenjenim OIB-om pa je, po službenoj dužnosti na što je sud ovlašten odredbom članka 82. ZPP-a, izvršen ispravak u nazivu tuženika kako je to označeno uvodno.
64. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1 i 155 st.1.. ZPP,u svezi s člankom 164 st.1i 2. ZPP-a jer je tuženicima koji su uspjeli ju postupku, priznat trošak zastupanja po punomoćnicima, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora označeno u tužbi te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/2023, dalje OT) Tuženiku ad 1 priznat je zatraženi slijedeći trošak prema popisu troškova; sastav odgovora na tužbu od 670 b (Tbr 8.1. i Tbr 7.1.OT) te pristup ročištima od 24.4.2025., 2.6.2025.,9.9.2025.,17.10.2025.,15.12. 2025.,10.4.2026 i 21.5.2026 od po 670 b (Tbr 9.t.1. i Tbr 7.1. OZ), za ročišta od 30.3.2023.,23.1.2024.,16.1.2025. od po 335b ( procesna odgoda Tbt 9.z. 2. i Tbr 7.t.1. OZ),dakle ukupno 6365 b pomnoženo s 2,00 eur-a (Tbr 54 OT) daje iznos od 12.730,00 eur-a, dok je za više zatraženo zahtjev odbijen kao neosnovan ( do iznosa od 14.740,00 eur-a).
65. Tuženiku ad2 priznat je sastav odgovora na tužbu, od 670b (Tbr 8.t.1. i Tbr7.1.OT)
pristup
ročištima
24.4.2025.,
2.6.2025.,9.9.2025.,17.10.2025.,15.122025.,10.4.2026 i 21.5.2026 od po 670 b (Tbr 9.t.1. i Tbr 7.1. OZ), za ročišta od 30.3.2023.,23.1.2024.,16.1.2025. od po 335b ( procesna odgoda Tbt 9.z. 2. i Tbr 7.t.1. OZ), sastav podneska od 22.4.2025. koji je predan dva dana pred ročište koje je priznato za cijelo, nije priznat jer je riječ o podnesku koji je nepravodobno predan pred ročište i sadržaj istog je bilo moguće iskazati na ročištu, a čiji pristup je sud obistinio u ukupnosti popisanog traženja, dakle ukupno je priznato 6365 b pomnoženo s 2 ,00 eura /Tbr 54 OT) što daje iznos od 12.730,00 eur-a uvećano za trošak PDV-a od 25% (3.182,5) daje iznos od 15.912,5 eur-a dok je za više zatraženo zahtjev odbijen kao neosnovan ( do 16.071,60 eur-a).
66. U skladu s iznesenim, tužitelju je naloženo naknaditi parnični trošak tuženicima i to tuženiku ad1 iznos od 12.730,00 eur-a te tuženiku ad2 iznos od 15.912,5 eur-a dok je za više zatraženi trošak, zahtjev odbijen kao neosnovan kako je i odlučeno u točki II izreke.
Trogir,1. srpnja 2026.
S u d a c
Mirna Veža
PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi e komunikacijom (čl 106aZPPa) a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
. u spis
