REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-1708/2025-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Iris Juzbašić Gabron, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Lane Krečić kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog ĐČ, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu (dalje u tekstu: OKDO Zagreb) broj KO-DO-1363/2025 od 18. rujna 2025., nakon održane javne rasprave 16. listopada 2025., 4. studenog 2025., 11. ožujka 2026. i 1. srpnja 2026., u prisutnosti zamjenice OKDO Zagreb IČ, optuženog i njegovog branitelja, odvjetnika Mate Beusa, dana 1. srpnja 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi ĐČ, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Đ i I rođene Š, rođen **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, pismenog sa završenom VSS, kriminalist, zaposlen u World Security na mjestu istražitelja s plaćom od 2.500,00 eura, bez imovine, oženjen, no u postupku razvoda braka, otac jednog malodobnog djeteta, bez čina i odlikovanja, ne vodi se drugi kazneni postupak, osuđivan,

k r i v  j e

što je:

-09. kolovoza 2025. u vremenu od 14,30 do 18,00 sati u [adresa] u automat klubu "Gogs", vrijeđao djelatnicu kluba ŠČ, zbog čega je ista zatražila pomoć voditelja kluba MČ i djelatnika zaštitarske službe, da bi se, nakon što su ga isti udaljili iz kluba, ponovno tamo vratio oko 17,40 sati, gurnuo ŠČ i od nje tražio da mu pozove voditelja MČ, a kada mu je rekla da istog nema u klubu, rekao joj: "pozovi ga da mu izvadim želudac i slomim kičmu", što je odbila, pa joj je rekao: "ne moraš zvati murjake, trebam voditelja i redare da dobiju što ih ide", a nakon što je od njega zatražila da izađe van, u nakani da je ustraši, rekao joj da ima dvije ručne bombe i pištolj te joj je rekao: "ubit ću te, jebat ću te bez kondoma i bez da pljunem" te na nju vikao, uslijed čega se ustrašila i stisnula gumb za paniku nakon čega su tamo pristupili djelatnici policije, u nazočnosti kojih je nastavio vikati, a na nju je vikao i u službenim prostorijama IV PP Zagreb, što je sve kod nje izazvalo osjećaj uznemirenosti i straha za vlastiti život i sigurnost,

- dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti,

- čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom, opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. KZ-a.

II. Temeljem članka 139. stavak 2. KZ-a optuženi ĐČ se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE i 2 (DVA) MJESECA.

III. Temeljem članka 57. KZ-a optuženom se

i z r i č e

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

tako da se od kazne na koju je osuđen ima izvršiti 7 (sedam) mjeseci, dok se preostali dio kazne u trajanju od 7 (sedam) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženi u roku od 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo s time da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.

IV. Temeljem članka 70. KZ-a optuženom se izriče sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana, koja će se za vrijeme neuvjetovanog dijela kazne zatvora izvršavati unutar zatvorskog sustava, a za vrijeme uvjetovanog dijela kazne će se izvršavati izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju, s time da ista može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje 2 (dvije) godine.

V. Temeljem članka 58. stavak 5. KZ-a sud može opozvati djelomičnu uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora optuženom koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz djelomičnu uvjetnu osudu.

VI. Temeljem članka 54. KZ-e optuženom se u neuvjetovani dio kazne zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 9. kolovoza 2025. do 9. studenog 2025.

VII. Temeljem članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu: ZKP) optuženi je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 (tristo) eura te troškove psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 1.020,35 eura (tisuću dvadeset eura i trideset pet centi), koje troškove je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude, kao i troškove branitelja po službenoj dužnosti, a kojoj visini će biti odlučeno posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. OKDO Zagreb podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. KZ-a.

2. Optuženi pozvan da se očituje o optužbi izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret.

3. U svojoj obrani, koju je iznio na kraju dokaznog postupka, optuženi ĐČ, rekao je kako se ne smatra krivim za počinjenje predmetnog kaznenog djela i da optužba nije nedvojbeno dokazala što se dogodilo predmetnog dana , tako da nema prostora za donošenje osuđujuće presude. Surađivao je s tijelima progona te se ponašao dostojno te je zbog toga zaslužio donošenje oslobađajuće presude, no u slučaju ako bi bila donesena osuđujuća presuda, molim da sud uzme u obzir olakotne okolnosti koje je naveo.

3.1. Na upit branitelja odgovorio je da se na raspravi ispričao žrtvi iz razloga jer je ista prilikom davanja iskaza na sudu djelovala rastreseno pa mu je bilo žao što ju vidi u takvom stanju te da je to isključivo razlog zašto je naveo da mu je žao, dok on nije uzrok tog stanja jer ju nije mogao svojim ponašanjem dovesti u takvo stanje. Naveo je kako uzdržava malodobno dijete i daje novac supruzi, s kojom je u procesu rastave, te brine o bolesnoj majci.

3.2. Nakon što mu je predočena obrana dana ranije u postupku kada je naveo: „Toga dana je htio u klubu podići nešto novaca, no djelatnica mu je rekla da mora igrati ako će dizati novac. Popio je nekoliko piva, no zbog lijekova koje pije, alkohol na njega djeluje malo žustrije. Nije primijetio da bi ikome smetao, niti da bi narušavao red. Djelatnica također nije pokazala da joj nešto smeta. Odigrao je i unovčio dobitak te je izašao van. Tamo su ga dočekala dva muškarca u civilu te nije znao da su oni zaštitari. Prišli su mu i pitali kakve probleme pravi, nakon čega ga je jedan šakom udario u lice. Odgurali su ga natrag u klub, još ga nekoliko puta udarali i tražili da se ne vraća te mu prijetili. Uzeli su mu 2.000,00 eura koje je imao od prije. Tada su ga izgurali van i pljuskali. Zvao je djelatnike policije koji su obavili razgovor s njim i sa djelatnicom, nakon čega su otišli i nisu htjeli zaprimiti njegovu kaznenu prijavu. To je u njemu izazvalo bijes te je izgubio kontrolu jer nisu reagirali na njegovu prijavu. Ušao je u klub i tražio od djelatnice da pozove voditelja da s njim razgovara. Ona to nije htjela, a točnog tijeka razgovora se ne sjeća. Vjerojatno je bio neugodan, ne sjeća se da li je rekao to što piše u pouci o pravima, ali moguće je da je taj bijes iz njega izašao. Žao mu je te cure jer ona nema veze s tim događajem. Tada su ponovno došli policajci i to isti oni koji nisu htjeli zaprimiti njegovu kaznenu prijavu. Tada je u njemu proradio gnjev i prema njima je bio neugodan. Oružje ne posjeduje, što je potvrdila i pretraga. Nije nikoga napao, vjerojatno je izvrijeđao ljude i zbog toga mu je žao. Pije lijekove za tlak, Q-pin od 150 mg, Misar od 1mg i po potrebi Normabel od 10 mg. Liječi se od ovisnosti od alkohola u KBC Dubrava kod dr. M. Budući da apstinira od alkohola, vjerojatno je toga puta alkohol zato tako jako na njega djelovao. Upitan da li je konzumirao još kakve supstance, naveo je da je djelatnica kluba vidjela da uzima lijek protiv bolova u prahu kojega je utrljao u zub pa je ona vjerojatno pomislila da se radi o drogi. Vlasnika kluba ne poznaje od ranije te mu je samo htio postaviti pitanje tko su uopće ljudi koji su ga sačekali pred klubom jer misli da oni uopće nisu zaštitari. Zbog svega mu je jako žao i nema namjeru nikoga ugroziti.“, rekao je kako je točno sve što je tada naveo, s time da više nema problema s alkoholom niti pije, a u odnosu na situaciju kada je na raspravu došao pod utjecajem alkohola rastumačio je da se taj dan posvađao sa curom te je popio isključivo zato što ga je to psihički i emotivno pogodilo. Točno je da su ga inkriminiranog dana zaštitari napali da je prema njemu počinjeno ozbiljno kazneno djelo razbojništva, a policija nije htjela zaprimiti kaznenu prijavu. Ne vidi zašto bi agresiju usmjerio prema RČ, dok dopušta mogućnost da je psovao, no ne nju i nije rekao da će ikoga jebati, no nije htio otići dok ne dođe policija i to iz razloga kako je naveo jer je bio žrtva razbojništva. Moguće je da je u tom revoltu bio neugodan, no ne vjeruje da je spominjao bilo kakve bombe jer ručnu bombu nikada u životu nije držao u ruci i isto tako ne vjeruje da je spominjao spolni odnos da bi tamo htio imati s bilo kime od prisutnih. Više se ne liječi kod doktorice M jer za to nema potrebe, a i nije narkoman jer je bivši policajac, a predmetnog dana je uzeo lijekove za bolove. Žao mu je što je došlo do tih komplikacija i što njegova prijava nije uvažena. Na kraju je napomenuo kako je apsurdno da bi imao tenzije prema RČ jer joj je inkriminiranog dana ostavio napojnicu od 100 eura.

4. Tijekom dokaznog postupka ispitana je žrtva ŠČ, svjedok JČ i sudski vještak prof. dr. sc. Darko Marčinko, te je uz suglasnost stranaka pročitano i pregledano: službena zabilješka o dojavi s pratećim izvješćem od 9. kolovoza 2025. (list 8 do 9a spisa), specijalistički nalaz i medicinska dokumentacija na ime ŠČ (list 12 do 14 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta 9. kolovoza 2025. (list 19 spisa), izvješće IV PP Zagreb, PUZ od 10. kolovoza 2025. o pregledu audio-video snimke sa DVD-om na kojem se nalazi snimka (list 20 spisa), zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora od 10. kolovoza 2025. (list 24 do 26 spisa), iskaz ŠČ s raspravnog zapisnika od 16. listopada 2025. (list 123-125 spisa), nalaz i mišljenje vještaka psihijatra prof. dr. Marčinka od 3. studenog 2025. (list 131-135 spisa), iskaz svjedoka JČ s raspravnog zapisnika od 11. ožujka 2026. (list 186-187 spisa), nalaz i mišljenja prof. dr. Marčinka s raspravnog zapisnika od 11. ožujka 2026. (list 185 - 186 spisa), te mail TČ od 12. lipnja 2026. (list 210 spisa) , a na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženog (list 199-203 spisa).

4.1. Odbijeni su dokazni prijedlozi obrane za provođenjem psihijatrijskog vještačenja žrtve na okolnost epileptičnog napadaja nakon počinjenja djela, a kako bi se utvrdile njene sposobnosti prije eventualnog počinjenja djela, kao i da li je uzimanje lijeka u trajanju od tri tjedna prije inkriminiranog događaja moglo utjecati da se žrtva ne sjeća onoga što se dogodilo, to jest da li je uzimanje tog lijeka moglo utjecati na sam njezin iskaz, kako onaj pred policijom tako i na iskaz na raspravi, i to sve temeljem članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP-a, odnosno kao odugovlačeći dokazni prijedlozi, s time da će o istome više biti u nastavku presude. Jednako tako, odbijen je prijedlog obrane za ponovnim ispitivanjem žrtve RČ i to iz razloga jer se također radi o odugovlačećem dokaznom prijedlogu, budući da je ista ispitana na raspravi u prisutnosti optuženog i branitelja koji su joj postavljali pitanja, a u odnosu na navod obrane da je kontradiktorno iskazivala, bit će riječi u nastavku presude kod analize njezinog iskaza. Također branitelj je predložio i suočavanje žrtve i svjedoka JČ, obzirom na različitosti u iskazivanju poglavito u dijelu vezanom za postupanje zaštitara prema optuženom te na okolnost tko je zvao policiju, kao i pribavljanja izviješća VČ o postupanju prema optuženom navedenog dana, no i to je odbijeno kao odugovlačeće, iz razloga jer postupanje zaštitarske firme nije vezano uz predmetno kazneno djelo, već u odnosu na eventualno kazneno djelo počinjeno od strane zaštitara prema optuženom, a eventualna različitost u iskazivanju žrtve i svjedoka bit će uzeta u obzir prilikom ocjenjivanja vjerodostojnosti njihovih iskaza.

5. Obzirom na obranu optuženog proizlazi da su sve okolnosti događaja sporne, osim da je inkriminiranog dana u terećeno vrijeme bio u spomenutom Automat klubu Gogs i da je razgovarao s djelatnicom te da je vjerojatno bio neugodan.

6. Proanaliziravši i ocijenivši sve izvedene dokaze, kako pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti te dovodeći iste u međusobnu svezu te u svezu s obranom optuženog, ovaj sud je utvrdilo da je optuženi počinio kazneno djelo protiv osobne slobode, prijetnju iz članka 139. stavak 2. KZ-a i to upravo na način kako mu je stavljeno na teret citiranom optužnicom OKDO Zagreb.

7. Naime, žrtva ŠČ, navela je kako je taj dan došla u smjenu i misli da je optuženi već bio u klubu i to pod utjecajem alkohola. Ona mu je isto dala nekoliko limenki Heinekena te se sjeća da je imao par isplata, no isto tako dosta je izgubio negdje oko 800,00 eura. Problem je nastao kada mu je rekla da ne smije pušiti u nepušačkom dijelu kluba, no unatoč tome zapalio je cigaretu, a nakon čega je htio šmrkati drogu na ruletu te je počeo vaditi i pokazivati nekakvu karticu sindikata policije. Rekla mu je da ju to ne zanima i da ju treba poslušati u vezi nepušenja i ne drogiranja, što ga je iznerviralo, no do tada nije bio agresivan , već je samo vikao i psovao, na što se nije obazirala. Nakon toga, kada je izgubio novac rekao joj je da zove voditelja, na što ga je zamolila da napusti klub, no to je odbio te je onda kontaktirala voditelja JČ, koji je onda kontaktirao zaštitare kluba, a optuženi i dalje nije htio napustiti klub. Tada je rekao da ima pištolj i ručnu bombu, na što mu je rekla, obzirom je prostor pod videonadzorom, da neka isto pokaže, no to nije htio, već je rekao da ide prodati bijelo, misleći pri tome na drogu, a da se može vratiti igrati. Mislila je da je tada sve ok i da se više neće vratiti, no na to su došli zaštitari te su optuženog uveli unutra, s time da optuženom ti zaštitari nisu ništa radili niti su mu ikakav novac oduzeli, a onda su došli i policajci koji su uzeli izjavu od nje i JČ te je optuženi s policijom napustio klub. Nakon nekih sat vremena optuženi se vratio u klub te ju je tražio upaljač, ponovo je htio pušiti u nepušačkom dijelu, više nije znala kako „da hendla“ tu situaciju, a optuženi je otišao u pušački dio te je tamo sjeo i rekao joj da će ju silovati bez da pljune, kao i da će ju silovati bez kondoma. Tražio je da JČ izađe, no procijenila je da za to nema potrebe, a isto tako je govorio da će JČ slomiti kičmu i želudac, a nakon čega je stisnula gumb za paniku te je vrlo brzo nakon nekih dvije minute stigla policija. Sjeća se da su došla dva policijska službenika kojima se opirao, tako da ga je onda udaljilo nekih šest do sedam policijskih službenika, a nakon čega ga je onda vidjela u policijskoj postaji, gdje je glavom udarao u ćeliji, i od tada više ga nije vidjela.

7.1. Na upit zastupnice optužbe odgovorila je da taj drugi put kada su došla ta dva policijska službenika su htjeli prvo isključiti okolnost da li optuženi eventualno ima oružje, jer mu je ona prije toga rekla da ako ima da onda neka izvadi pištolj i puca, a tada je bila pod nekakvim adrenalinom jer u tom trenutku nije osjećala strah od svega što se događalo. Kada su došli policijski službenici stajala je na kliznim vratima i optuženi je ponovo počeo vikati na nju, no ne i prijetiti, već je vikao nešto „ne seri“, na što su joj onda policijski službenici rekli da izađe iz kluba. Pojasnila je da je optuženi u dva navrata spominjao pištolj i ručnu bombu , jednom kako je ranije navela kada je bio prvi put u klubu te onda drugi put prije nego što je stisnula gumb za paniku. Optuženi je prijetio da će ih ubiti, misleći pri tome valjda na JČ i nju odnosno pretpostavlja da se to odnosilo na JČ i nju, budući da su jedino ona i JČ bili u klubu, a to je bilo kada je bio u klubu taj dan prvi put, odnosno prije nego što je napustio klub i vratio se. U klubu nije bilo drugih igrača jer su svi otišli van kada su se ovi problemi počeli dešavati. Kada joj je radi djelomično različitog iskazivanja zastupnica optužbe nakon dopuštenja suda predočila dio iskaza danog pred IV PP Zagreb i to kada je navela: „Oko 17,40 sati ĐČ se ponovno vratio u klub te je bio agresivan i gurnuo ju je tražeći voditelja JČ. Kada mu je rekla da nije tu, iako je bio, rekao je "pozovi ga da mu izvadim želudac i slomim kičmu", a kada mu je rekla da ode iz kluba jer će pozvati policiju, rekao joj je "ne moraš zvat murjake, trebam voditelja i redare da dobiju što ih ide", pa ju je tražio upaljač, a ona mu je rekla da izađe van pušiti, što je odbio i rekao joj da ima dvije ručne bombe i pištolj, no na kraju je otišao u pušački dio i sjeo za rulet, zapalio cigaretu te joj zaprijetio "ubit ću te, jebat ću te bez kondoma i bez da pljunem", potom je izvadila mobitel i počela snimati razgovor tijekom kojeg je potvrdio da kod sebe ima dvije ručne bombe i pištolj.“, odgovorila je da je upravo to što je tada izjavila na policiji točno, da je bilo tako od riječi do riječi. Na daljnji upit zastupnice optužbe kada ju se pitalo kako je sve to djelovalo na nju odgovorila je da joj je bilo grozno čuti riječi prijetnje te da će biti silovana, a što se može vidjeti i danas na njoj, obzirom se zaledila kada ga je danas vidjela, s time da je negdje tri tjedna prije predmetnog događaja počela piti lijek Zonnotte, odnosno lijek za epilepsiju, a isti pije i danas kako bi uopće mogla funkcionirati nakon šoka koji je taj dan doživjela. Ovaj događaj njoj je bio još veći šok jer je ranije silovana, tako da je sve što je navela prilikom davanja iskaza u policiji u potpunosti točno (žrtva je prilikom iskazivanja plakala te se tresla). Na upit suda odgovorila je da prije inkriminiranog događaja nije imala nikakvih problema sa pamćenjem, dok nakon istog zna imati rupe u pamćenju. Na poseban upit branitelja da li joj se predmetne zgode optuženi činio izgubljenim, odgovorila je da ne, jer ju je gledao u oči, obraćao se direktno njoj, kao i onda kada je spominjao pištolj i bombu, te joj je rekao da neće isto izvaditi, pretpostavlja kako se ne bi doveo još u težu situaciju. Jednako tako kada je spominjao silovanje, gledao je nju i obraćao se njoj, a i nikoga drugoga nije bilo osim nje u tom prostoru. Ponovila je kako je lijek Zonnotte počela piti nekih dva do tri tjedna prije inkriminiranog događaja. Na poseban upit optuženog odgovorila je da joj je tog dana ostavio napojnicu misli u iznosu od 100,00 eura. Navela je da je imala osjećaj da je agresija optuženog uperena na nju i na JČ, obzirom na riječi koje je izrekao. Ne dopušta mogućnost da bi riječi koje se odnose na kondom bile usmjerene na nekog drugog, a ne na nju, a o istome postoje i snimke. Točno se sjeća trenutka kada je bilo postupanje zaštitara prema optuženom te je to bilo u trenutku kada joj je rekao da ide prodati bijelo, i tada je izlazio van iz kluba te se upravo na tim vratima mimoišao s jednim od zaštitara, na što je nju zaštitar pogledao te mu je očima dala do znanja da je to osoba zbog koje su pozvani, a nakon čega su ga onda zaštitari uveli natrag u klub. Pojasnila je da su ga zaštitari uveli natrag u klub kako bi utvrdili što se dogodilo, odnosno da nju pitaju što je bilo, nakon čega je optuženi izveden van, s time da je taj razgovor sa zaštitarima trajao kratko, te je čitavo vrijeme bila prisutna dok su zaštitari pričali s optuženim i nikakvog kontakta, osim što je zaštitar pridržavao optuženog da ne krene na nju, nije bilo, odnosno ništa optuženi nije davao zaštitarima niti su nešto zaštitari davali njemu. Taj razgovor sa zaštitarima je bio u blizini izlaznih vrata u nepušačkom dijelu, to jest ispred sefova u prostoru koji zovu balistika, s time da je cijeli klub pod kamerama, no ne zna da li se i taj prostor snima. Zaštitari su bili u civilnoj odjeći, a ne u uniformama, obzirom njihovi zaštitari nose civilnu odjeću. Pojasnila je da nakon što je drugi puta došao u klub je na kraju došao samo jedan zaštitar i to u uniformi iz R te je pitao da li je sve riješeno i da prije nije mogao doći, s time da misli da tog zaštitara optuženi nije vidio jer je već odveden po policiji. Rekla je da zaštitari apsolutno nisu bili niti agresivni niti nasilni prema optuženom tada kada su ga uveli natrag u klub i kada je trajao taj kratki razgovor o kojem je govorila. Kasnije je čula da je optuženi rekao da su mu zaštitari slomili rebra i oduzeli 2.000,00 eura, što misli da nije bilo tako jer je valjda pregledan nakon uhićenja. Ponovila je da je čitavo vrijeme bila prisutna i gledala i razgovor i postupanje zaštitara prema optuženom. Na poseban upit suda navela je da je u policiji nakon događaja imala epileptični napadaj.

7.2. Optuženi je nakon davanja iskaza žrtve rekao kako joj se želi ispričati i da mu je žao što je istu uplašio te da njegova agresija nije bila usmjerena prema njoj. Ponovio je da mu je stvarno i iskreno žao. Jednako tako zahvalio joj je što je skupila snagu doći na sud. U svojoj obrani na kraju postupka optuženi se onda referirao na ove navode, pokušavajući isto prikazati na način da mu je samo bilo žao što je prilikom iskazivanja na raspravi bila tako uznemirena, dok da nije on uzrok takvog njezinog stanja.

8. Svjedok JČ naveo je da se više ne sjeća datuma kada je događaj bio, no kada je iskazivao kod policije tada mu je bilo sve friško. Dotični gospodin bio je kod njih u automat klubu te ga je djelatnica nazvala da ima problema s njim, da je jako na drogiran, a na upit da li je agresivan djelatnica mu je odgovorila da nije pa joj ja onda rekao neka ga onda pusti da igra pa da vidi što će biti dalje. Nakon toga otvorio je neku posudicu te je na stolu za rulet šmrkao drogu na što mu je djelatn ica rekla da to ne smije raditi, a on je rekao da ga baš briga, da radi u policiji 15 godina, a nakon čega je onda zvao osiguranje. U klub je došao kada je taj gospodin već otišao, a čuo je da je imao neke razmirice s osiguranjem koje je došlo. Nakon toga gospodin ĐČ se vratio u klub s policijom jer je navodno pretučen i da su mu ukrali novac, na što je policiju upozorio da je isti pre očito na drogiran, i onda ih je policija ispitivala i to dugo, a ne zna kako su onda oni riješili tu prijavu protiv njih. Nakon nekog vremena optuženi se ponovno vratio u klub te je ušao te je tada njemu i kolegici rekao da će dobiti otkaz, ponovio je 15 puta da radi u policiji, pokušao ga je smiriti te ga je optuženi čak u jednom trenutku i dotaknuo na što mu je rekao da to ne može raditi i to ozbiljnim glasom na što ga je optuženi pitao da li zna tko je on. Htio je da optuženi izađe jer im je prijetio, na što je optuženi pitao, nakon što su si čak u jednom trenutku dali pet sa šakama, da li može dalje igrati, no rekao mu je da ne može kada ih je prethodno optužio za krađu novca. Potom je ponovno ušao, s time da ne zna zašto ga je djelatnica ponovno pustila unutra, a tada je bio unutar blagajne koja je blindirana tako da njega optuženi nije mogao vidjeti, čuo je kako je rekao djelatnici i to s vrata "gdje je mali, da mu izvadim utrobu", a tada mu je djelatnica poslala poruku da ne izlazi iz te blindirane blagajne. Optuženi je postajao sve agresivniji te je djelatnici govorio vulgarne stvari, s time da se više ne sjeća točnih riječi, a nakon čega se djelatnica počela tresti i išle su joj suze te je ponavljao svoje prijetnje da on sada ne ide nigdje i da će čekati policiju. Tada je izašao iz te blagajne te je pozvao policiju da se vrati i da ga odvedu kako god znaju , a optuženi se nakon toga raspravljao s policijom.

8.1. Na upit zastupnika optužbe odgovorio je da je na svoje uši čuo kako je optuženi rekao onaj dio da će mu izvaditi utrobu. Na posebno pitanje branitelja zašto je izašao iz blagajne odgovorio je da zato što je situacija izmakla kontroli i jer kolegica nje imala iskustva te je ušla s njim u raspravu radi koje je situacija eskalirala pa je onda izašao, iako je ista njega pokušavala spasiti od optuženog, no kada je vidio da se trese i plaće onda je izašao. Pojasnio je da je izašao jer je kolegica bila u stanju šoka te je nije mogao u takvom stanju ostaviti. Na upit optuženog rekao je da je čuo da je osiguranje s optuženim razgovaralo ispred ulaza pod kamerama. Policija nije provjeravala igranje optuženog od predmetnog dana, kao što niti isto nije naknadno tražilo OKDO Zagreb. Nije osjećao strah za svoj život u predmetnom događaju niti u jednom trenutku. Na upit da li je nešto poduzimano po prijavi optuženog da je pretučen prilikom predmetnog događaja rekao je da je pregledao video nadzor te je vidio samo da je optuženi razgovarao sa zaštitarima na samom ulazu u klub , kao onda malo izvan kluba, s time da su zaštitari onda ušli u klub kako bi s djelatnicom provjerili da li se radi upravo o toj osobi sa kojom je bilo problema, a nakon čega su zaštitari pitali optuženog da li je što govorio djelatnici ili radio , na što je optuženi odgovorio da nije. Rekao je da nije bio prisutan kada su bili zaštitari i ne sjeća se kako su isti bili odjeveni. Svjedoku je radi ne sjećanja i djelomično različitog iskazivanja predočen iskaz dan pred IV PP kada je naveo: „da je voditelj automat kluba "Gogs", da ga je ŠČ telefonski obavijestila o problemima koje radi gost kluba, a koji mu je zaprijetio nakon policijske intervencije koju je tražio taj gost navevši da su mu ukradeni novci od strane osiguranja rekavši mu da će svi završiti dugo u zatvoru i da je on policajac i da ne znaju s kim imaju posla, nakon čega je taj gost otišao iz kluba, pa se vratio nakon 20-ak minuta te ŠČ pitao "di je onaj da mu izvadim utrobu", misleći na njega, dok se on nalazio u zatvorenom prostoru u blagajni pa ga taj gost nije mogao vidjeti. Preko kamera je vidio da se ŠČ počela tresti, da je ponašanje tog gosta eskaliralo, a kasnije mu je rekla da je isti spominjao bombe i pištolj i da se uplašila, a na kameri je vidio njegov prijeteći položaj u odnosu na ŠČ te je pozvana policija, a taj igrač je nastavio spominjati te bombe i pištolj i pred policijom.“, a nakon čega je rekao da je sve točno što je rekao na policiji i da se točno tako dogodilo, a razlike su iz razloga jer je prošlo dosta vremena pa se više nije svega sjećao.

9. Stalni sudski vještak prof. dr. sc. Darko Marčinko izjavio je da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja koji je izradio. U istom je napisao kako je kod optuženog utvrdio ovisnost o alkoholu, emocionalno nestabilnu ličnost te da je predmetnog dana pokazivao i znakove štetne uporabe alkohola radi čega je mišljenja da je u trenutku počinjenja djela imao pogoršanje psihičkog stanja te je bio smanjeno ubrojiv u manjoj mjeri, odnosno da je njegova sposobnost za rasuđivanje i shvaćanje, tempore criminis, bila u kategoriji smanjene ubrojivosti, u manjoj mjeri. Smatra da su ispunjeni uvjeti za mjeru kontinuiranog obveznog psihosocijalnog tretmana, pod nadzorom, jer da se samo tako može smanjiti rizik da u budućnosti ne počini neko od težih kaznenih djela, s time da je istaknuo kako je pohvalna činjenica da je optuženi vještaku naveo kako ima jaku motivaciju za nastavkom ambulantnog psihijatrijskog liječenja jer smatra kako mu to može značajno pomoći.

9.1. Na upit branitelja vještak je na raspravi naveo kako misli da bi ta mjera psihosocijalnog tretmana optuženom mogla omogućiti da osnaži svoje psihičke potencijale i implementira bolje mehanizme nošenja sa stresom. Procijenio je tijekom vještačenja da optuženi ima potencijale ličnosti koji se mogu dodatno osnažiti, a pri tome je iznimno bitno nošenje sa stresnim situacijama.

10. Iz službene zabilješke o dojavi od 9. kolovoza 2025. u 17,44 sati proizlazi da je iz Casina Gogs, na adresi [adresa], javljeno od R o pritisku alarma.

11. Iz specijalističkog nalaza KBC Dubrava od 9. kolovoza 2025. za žrtvu ŠČ proizlazi da je 9. kolovoza 2025. imala epileptični napad nakon što je na poslu doživjela izrazito stresnu situaciju (prijetnje), a kasnije bila i u policijskoj postaji gdje je doživjela stresnu situaciju kada je ugledala počinitelja.

12. Na prijedlog obrane poslan je upit Automat clubu Gogs da li posjeduju snimku video nadzora od 9. kolovoza 2025. u vremenu od 14:30 do 18:00 sati te je zaprimljen njihov odgovor kako nažalost ne posjeduju snimke jer prema Zakonu o novčarskim institucijama su iste obvezni minimalno čuvati sedam dana.

13. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz žrtve kao vjerodostojan, istinit, dosljedan i vrlo uvjerljiv, obzirom je na jasan način opisala svoje iskustvo i komunikaciju s optuženim inkriminiranog dana, i to kako ponašanje optuženog tako i riječi koje joj je optuženi uputio. Naime, iskaz žrtve potvrđen je i materijalnim dokazima u spisu, snimkom dijela razgovora između njih, kao i iskazom svjedoka JČ, koji je u jednom dijelu i očevidac samog događaja. Imajući na umu da do inkriminiranog događaja žrtva nije poznavala optuženog, sud ne vidi razloga zašto bi ista neistinito iskazivala i teretila optuženog da se događaj nije odvio onako kako je to vrlo jasno i detaljno opisala u svom iskazu. Valja napomenuti kako žrtva niti u jednom trenutku svoj iskaz nije dovela u pitanje, tako da okolnost epileptičkog napadaja nakon događaja ne utječe na vjerodostojnost samog iskaza niti isti na bilo koji način umanjuje, budući da postoji i snimka navoda optuženog, a i iskaz svjedoka koji je prijetnje čuo kao i vidio i svjedočio ponašanju optuženog. Dodatno valja istaknuti kako je normalno da osoba koja proizlazi kroz ovako stresnu situaciju se ne sjeća svih detalja ili točnog redoslijeda stvari i događanja, no u konkretnom slučaju ŠČ je unatoč svemu vrlo precizno, koncizno i uvjerljivo prepričala što se dogodilo te sud nema nikakve dvojbe da je upravo tako i bilo, a okolnost što pije lijekove za epilepsiju onda takav iskaz samo po sebi ne umanjuje niti bi zbog uzimanja lijeka bilo dovedeno u pitanje njezino sjećanje na ono što se dogodilo. Isto tako žrtva je opisala kako se osjećala zbog ponašanja optuženog kao i strah koji je osjetila, a i sam optuženi je nakon njezinog iskazivanja očito imao potrebu istoj se ispričati, iako poriče počinjenje djela.

14. Sud je isto tako u potpunosti prihvatio iskaz svjedoka JČ kao istinit i vjerodostojan, budući da je isti također iskazivao uvjerljivo i uglavnom dosljedno, a isti je kako je već navedeno potvrdio iskaz žrtve u potpunosti te je također vrlo jasno opisao ponašanje optuženog predmetne zgode. Iako obrana smatra da su žrtva i svjedok kontradiktorno to jest različito iskazivali, sud nije takvog mišljenja, budući da su upravo o odlučnim činjenicama važnim za ovaj postupak identično iskazivali, tako da za njihovim suočavanjem nije bilo potrebe, a i ponovno traumatiziranje žrtve se svakako treba izbjeći. U kakvom je stanju žrtva bila potvrdio je i ovaj svjedok, budući da je naveo kako je izašao iz blagajne obzirom je žrtva bila u stanju šoka.

15. U potpunosti je prihvaćena i materijalna dokumentacija pročitana tijekom dokaznog postupka, obzirom ista nije ničim dovedena u pitanje, kao i nalaz i mišljenja liječnika vještaka kao i iskaz istog, obzirom je dan od strane stručne osobe, nezainteresirane za ishod ovog kaznenog postupka.

16. Nasuprot tome, sud je prihvatio obranu optuženog samo u dijelu da je inkriminiranog dana konzumirao alkohol, da je bio neugodan, da je bijes izašao iz njega i da je psovao, obzirom su ti dijelovi obrane u suglasju s iskazima žrtve i svjedoka te materijalnom dokumentacijom. Ostatak obrane sud ne prihvaća, to jest ne vjeruje optuženom da nikome nije smetao, da nije narušavao red, da nije spominjao oružje, te da nije prijetio, budući da je takva obrana suprotna iskazu žrtve, koji iskaz sud u cijelosti prihvaća, te iskazu svjedoka i materijalnoj dokumentaciji. Jednako tako sud nije prihvatio dio obrane da je bio bijesan jer su ga zaštitari udarili i oduzeli mu novac, jer isto nije ničim potvrđeno, već upravo suprotno sud vjeruje žrtvi da zaštitari optuženom nisu ništa napravili niti da su mu oduzeli novac, obzirom na navode da nisu bili agresivni niti nasilni, za razliku od njega. Optuženi je tako pokušao uvjeriti sud kako je njegovo ponašanje rezultat ogorčenja ponašanjem zaštitara, no u tome nije uspio budući da su i žrtva i svjedok isto decidirano otklonili u svojim iskazima. Dakle, iznesena obrana optuženog ocijenjena je isključivo usmjerenom k otklanjanju kaznene odgovornosti, budući da je ista u suprotnosti svim izvedenim dokazima, pomoću kojih je sud ipak nedvojbeno utvrdio što se dogodilo predmetnog dana, a okolnost što je inkriminiranog dana žrtvi ostavio napojnicu ne znači da isto nije počinio, već govori u prilog njegovog ponašanja i stanja u kojem se nalazio. Optuženi je izjavio kako više ne pije alkohol, no niti to nije istina, budući da je na jednu od rasprava došao u vidno alkoholiziranom stanju.

17. Da se u konkretnom slučaju radilo o ozbiljnim prijetnjama proizlazi iz riječi koje je optuženi uputio žrtvi, da će ju ubiti, jebati bez kondoma i bez da pljune, uz spominjanje oružja koje ima kod sebe. Ozbiljnost prijetnje se ocjenjuje ne samo na temelju izgovorenih riječi, već iz okolnosti i konteksta cijelog događaja. Tako izgovorene riječi uz sve što je istima prethodilo, u svakom slučaju predstavljaju ozbiljnu prijetnju žrtvi. Radi se o ozbiljnoj prijetnji koja je po svom karakteru i obzirom na okolnosti objektivno prikladna da kod osobe kojoj je upućena izazove osjećaj straha za život i sigurnost, a što se konkretno i dogodilo jer je upravo radi upućenih riječi prijetećeg sadržaja žrtva stisnula gumb za paniku, a kako bi došla policija i prekinula ponašanje optuženog.

18. Ovaj sud je tako našao nesporno utvrđenim da su se u radnjama optuženog koji žrtvi upućuje inkriminirane riječi stekla sva objektivna obilježja kaznenog djela prijetnje, upravo na način kako mu je to činjeničnim opisom i stavljeno na teret, zbog čega ga je ovaj sud i oglasio krivim, a optuženi je postupao s oblikom krivnje koji se u pravu naziva izravna namjera, što znači da je bio svjestan svoga djela, te da je htio radnju počinjenja istog, vršeći i želeći predmetno djelo kao takvo i kao svoje. Naime, sam optuženi je, s obzirom na svoju životnu dob i životno iskustvo bio svjestan da riječi koje upućuje žrtvi kod iste mogu izazvati osjećaj ugroženosti i straha za život, a radi se o riječima koje su i objektivno podobne izazvati osjećaj straha i ugroženosti, te je upravo optuženi i postupao s namjerom da ustraši djelatnicu kluba. Radi se o ciljanom i namjernom ponašanju usmjerenom na zastrašivanje adresata, a sve zbog osobnih nezadovoljstva.

19. Svijest o protupravnosti u vrijeme počinjenja djela nije dovedena u pitanje, a na temelju nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je optuženi, iako smanjeno ubrojiv, u manjoj mjeri, upravo svojim ponašanjem ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ -a za koje je oglašen krivim.

20. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na optuženog ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti.

21. Kao olakotne okolnosti na strani optuženog sud je cijenio očinstvo malodobnog djeteta, dok je otegotno cijenio kaznenu i prekršajnu osuđivanost.

22. Odlučujući o vrsti i visini kazne, sud je uzeo u obzir i zapriječenu kaznu za kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. KZ-a, pri čemu je posebno cijenjeno postupanje optuženog, odnosno da je isti kazneno djelo počinio s najtežim stupnjem krivnje – izravnom namjerom, koja iako je sastavni element kaznenog djela ima biti uzeta u obzir prilikom odluke suda o kazni.

22.1. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kako one koje se tiču osobe počinitelja, tako i one koje se tiču počinjenja djela i okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, optuženog osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca. Za ovu kaznu na koju je optuženi osuđen sud smatra da ju nije potrebno neposredno u cijelosti i izvršiti te da će se ista svrha u vidu opće i specijalne prevencije postići i samo djelomičnim izvršenjem kazne zatvora i to u trajanju od sedam mjeseci, dok se preostali dio kazne u trajanju od sedam mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženi u roku od pet godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Sud smatra da će već i sama izdržana kazna zatvora u trajanju od sedam mjeseci te uvjetna osuda za preostali dio kazne utjecati na optuženog, ali i na sve ostale potencijalne počinitelje kaznenih djela da ista ne čine, odnosno da usklade svoje ponašanje s društveno priznatim normama, da će ovakvom kaznom biti zapravo posebno izražena društvena osuda optuženom za počinjeno djelo i jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te će se i jačati svijest optuženog, ali i ostalih potencijalnih počinitelja da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjena kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao na umu kaznenu osuđivanost na uvjetnu osudu 2021. zbog kaznenog djela protupravnog oduzimanja slobode, znači kaznenog djela s elementima nasilja, te prekršajnu osuđivanost u čak osam navrata unazad dvije godine, što ukazuje da dosadašnja kažnjavanost nije utjecala na optuženog da svoje ponašanje uskladi s opće prihvaćenim društvenim normama. Imajući na umu navedeno, no imajući na umu i utvrđenu smanjenu ubrojivost prilikom samog činjenja predmetnog kaznenog djela, odnosnu utvrđenu ovisnost po vještaku, ocjena je suda da uz nadzor postoji vjerojatnost da i bez izvršenja cijele kazne optuženi neće ubuduće činiti kaznena djela, odnosno da će vrijeme koje će provesti na izdržavanju kazne utjecati na optuženog da shvati svu ozbiljnost i nedopuštenost ovakvog načina postupanja. Ocjena je suda da je optuženog uslijed svega navedenog potrebno uputiti na izdržavanje dijela kazne zatvora, ali će mu u roku provjeravanja od pet godina i dalje ostati mogućnost da ipak ne izdrži cijelu kaznu zatvora na koju je osuđen, nego da pokaže da je izrečena djelomična uvjetna osuda i izdržani dio kazne na njega doista i utjecao u smislu specijalne prevencije uz spomenuti obvezni tretman. Odlučujući o duljini roka kušnje, sud je imao na umu sve već ranije navedene okolnosti na strani optuženog, ali i okolnosti vezane uz samo djelo i njegovo počinjenje, odnosno svijest i volju optuženog da postupa protivno zakonu, neovisno o pobudama koje su na njega u tom trenutku utjecale. Stoga sud smatra da je spomenuti maksimalni rok kušnje od pet godina, što u konkretnom slučaju znači da preostali dio kazne neće biti izvršen ukoliko u tom roku optuženi ne počini novo kazneno djelo, upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe, a u tom roku provjeravanja pod prijetnjom izvršenja preostalog dijela kazne isti će imati priliku pokazati da je ipak shvatio neprimjerenost ovakvog načina postupanja te će imati priliku opravdati ocjenu suda da i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela jer će mu se u protivnom uvjetovani dio kazne opozvati i kazna zatvora na koju je osuđen izvršiti u cijelosti.

23. Temeljem članka 54. KZ-a optuženom je u neuvjetovani dio kazne zatvora uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 9. kolovoza do 9. studenog 2025.

24. Imajući na umu spomenuti nalaz i mišljenje vještaka optuženom je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana iz članka 70. KZ-a, koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje dvije godine, budući da je utvrđeno kako je isto apsolutno potrebno da bi optuženi uskladio svoje ponašanje s općeprihvaćenim društvenim normama te kako se ovako nešto ne bi ponovilo.

24.1. Optuženi je posebno upozoren da ukoliko bez opravdanog razloga bude kršio obvezu iz izrečene sigurnosne mjere da će se djelomična uvjetna osuda opozvati i odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora.

25. Temeljem članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP-a optuženom je naloženo naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 eura razmjerno složenosti i trajanju postupka, te izvedenim dokazima, kao i troškove psihijatrijskog vještačenja od 1.020,35 eura, koje troškove je dužan platiti u roku od petnaest dana od dana pravomoćnosti ove presude, kao i troškove postavljenog branitelja po službenoj dužnosti. Ocjena je da plaćanjem navedenih iznosa neće biti dovedena u pitanje osnovna životna egzistencija optuženog i djeteta koje je dužan uzdržavati, imajući pri tome na umu plaću koju ostvaruje.

U Zagrebu 1. srpnja 2026.

Sutkinja:

Iris Juzbašić Gabron

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. OKDO Zagreb na broj KO-DO-1363/2025

2. optuženom ĐČ, [adresa]

3. branitelju optuženog, odvjetniku Mati Beusu

4. žrtvi RČ, [adresa] – nakon pravomoćnosti