Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Stalna služba u Ogulinu
Bernardina Frankopana 1
47300 Ogulin
Poslovni broj: Ovr-555/2026-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Milki Keleuva - Ivošević, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB:39901919995, protiv ovršenika AI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punom. Nadi Magdić, odvjetnici u Ogulinu, radi ovrhe, 1. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se ovršenik AI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijedlogom radi odgode ovrhe od 12. svibnja 2026. koji glasi:
"Nalaže se Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj K-479/2023-48 od 29. travnja 2024., presude Županijskog suda u Vukovaru broj Kž-452/2024-14 od 17. veljače 2025. godine i rješenja Županijskog suda u Vukovaru broj Kž-452/2024-13 od 05. svibnja 2025. godine."
Obrazloženje
1.Dana od 12. svibnja 2026. ovršenik AI je podnio prijedlog za odgodu ovrhe u kojem je naveo da je ovrhovoditelj temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj K-479/2023-48, presude Županijskog suda u Vukovaru broj Kž-452/2024-14 od 17. veljače 2025. godine i rješenja Županijskog suda u Vukovaru broj Kž-452/2024-13 od 05. svibnja 2025. godine protiv ovršenika podnio zahtjev za izravnu naplatu iznosa od 10.395,24 eura sa zateznim kamatama od 05. ožujka 2025. godine.
Ovršenik je protiv označene pravomoćne presude podnio zahtjev za obnovu kaznenog postupka s očekivanjem da taj sud ovršenika i LI oslobodi od optužbe. S obzirom da je ovršenik AI, a što ima utjecaja i na suoptuženika LI, podnio zahtjev za obnovu kaznenog postupka o kojem još nije donijeta sudska odluka, ovim prijedlogom isti predlažu da se ovrha odgodi do donošenja odluke Općinskog suda u Karlovcu.
Naime, ovršenik smatra da imovinskopravni zahtjev nije nesporno utvrđen s obzirom na postojanje dviju presuda vezanih uz isto kazneno djelo u kojima je iznos imovinskopravnog zahtjeva različit, a osim toga pitanje je i kaznenopravne odgovornosti ovršenika i LI, o čemu Općinski sud u Karlovcu kao prvostupanjski sud treba odlučiti povodom podnijetog zahtjeva za obnovu kaznenog postupka.
Provedbom ovrhe temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu za ovršenika bi nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta.
Ovršenik predlaže da sud donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno da donese rješenje kojim se ovrha odgađa temeljem članka 65. stavak 1. točka 1. Ovršnog zakona.
2.Prijedlog ovršenika radi odgode ovrhe je dostavljen ovrhovoditelju radi očitovanja.
3.Ovrhovoditelj se protivi prijedlogu za odgodu ovrhe kao neosnovanom. Prema članku 65. stavku 1. točki 1. Ovršnog zakona, sud može na prijedlog ovršenika, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, pod uvjetom da je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavio pravni lijek.
Iz citirane zakonske odredbe jasno proizlazi da izjavljivanje pravnog lijeka protiv ovršne isprave, samo po sebi ne predstavlja dovoljan zakonski razlog za odgodu ovrhe. Naime, institut odgode ovrhe predstavlja iznimku od načela hitnosti i učinkovitosti ovršnog postupka, zbog čega ovršenik mora kumulativno učiniti vjerojatnim postojanje zakonom propisanih pretpostavki.
U svom prijedlogu za odgodu ovrhe, ovršenik nije naveo niti jednu konkretnu činjenicu niti je dostavio bilo kakve dokaze iz kojih bi proizlazilo da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, u smislu naprijed citirane odredbe Ovršnog zakona. Također, ovršenik nije učinio vjerojatnim niti da bi provedba ovrhe mogla dovesti do nasilja, odnosno da postoje bilo kakve izvanredne okolnosti koje bi opravdale odgodu postupka. Samo puko pozivanje ovršenika na podnošenje izvanrednog pravnog lijeka ne može predstavljati dostatan razlog za odgodu ovrhe. Slijedom naprijed navedenog, ovrhovoditelj predlaže da sud odbije prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe te nastavi s provođenjem ovrhe, u smislu članka 65. stavka 7. Ovršnog zakona.
4.Prijedlog ovršenika radi odgode ovrhe nije osnovan.
5.Odredbom članka 65. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22) je propisano (1) na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunos ti ili djelomice odgoditi ovrhu:
1.ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2.ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojem je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,
3.ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,
4.ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5.ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članka 52. ili 55. ovog Zakona,
6.ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,
7.ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtjeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,
8.ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,
9.ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,
10.ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,
11.ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju od 30 dana.
6.Člankom 65. stavak 7. Ovršnog zakona je propisano ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud će nastaviti s ovrhom i prije pravomoćnosti rješenja kojim je odbijen prijedlog.
7.Slijedom navedenih utvrđenja, ovaj sud smatra da nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 65. Ovršnog zakona radi odgode ovrhe na prijedlog ovršenika budući da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, s obzirom da se u tom smislu niti ne poziva na bilo kakvu utemeljenu argumentaciju, a pozivanje ovršenika na podnošenja izvanrednog pravnog lijeka ne može predstavljati samo po sebi dostatan razlog za odgodu ovrhe.
8.Valjalo je stoga riješiti kao u izreci.
U Ogulinu 1. srpnja 2026.
Sudac
Milka Keleuva-Ivošević
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa rješenja, putem ovog suda na županijski sud, pisano, u tri primjerka.
Dostaviti
1.HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12
2.Odvjetnica Nada Magdić, Ogulin
