REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] H 5

Poslovni broj: Us I-436/2025-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužitelja Vinodolske općine (OIB: 98133635529), Bribir, Bribir 34, kojeg zastupaju opunomoćenici u Odvjetničkom društvu Vukić & partneri d.o.o. (OIB: 01394705384), Rijeka, Nikole Tesle 9, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (OIB: 02958272670), Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, kojeg zastupaju službene osobe HBU, HB i ĆB, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ŽB (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], kojeg zastupa Matteo Manarin (OIB: [osobni identifikacijski broj]), odvjetnik u Odvjetničkom uredu Boris Gregović, ČB, Matteo Manarin, VB i RB, u [adresa], radi prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu, 1. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/24-01/843, URBROJ: 338-01- 06-05-25-02 od 11. ožujka 2025. godine.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora u iznosu od 6.930,00 (šest tisuća devet stotina trideset) eura, PDV uključen.

III. Nalaže se tužitelju Vinodolskoj općini, Bribir da zainteresiranoj osobi ŽB nadoknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 5.000,00 (pet tisuća) eura, PDV uključen, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne odluke o troškovima ovog upravnog spora. Ako tužitelj u ostavljenom roku zainteresiranoj osobi ne nadoknadi troškove spora, zainteresiranoj osobi pripadaju i zatezne kamate, koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate.

IV. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova spora u preostalom iznosu od 1.250,00 (tisuću dvjesto pedeset) eura, PDV uključen.

Obrazloženje

1. Točkama I. i III. prvostupanjskog rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka, KLASA: UP/I-502-03/24-02/1575, URBROJ: 338-08-02-01-24-9 od 19. studenoga 2024., tužitelju su ozljedom na radu kod ovdje tužitelja kao poslodavca priznati ozljeda od 24. siječnja 2024. i dijagnoze šifri prema MKB-u S06.8 (ostale intrakranijalne ozljede), S06.4 (epidrualno krvarenje desno temporalno), S06.6 (traumatsko subduralno krvarenje desno temporalno), S02.7 (višestruki prijelomi kosti i lica), S02.4 (fraktura prednje trećine luka d. zigomatične kosti) i S06.3 (fokalna ozljeda mozga), uz priznavanje pripadajućih prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu. Točkom II. navedenog rješenja odbijen je zahtjev tužitelja za priznavanje dijagnoze šifre S06.9 (intrakranijalna ozljeda, nespecificirana) ozljedom na radu, dok je točkom IV. rješenja utvrđeno da žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Do ozljeđivanja je došlo u radno vrijeme osiguranika (oko 14 sati), uslijed pada s ljestava, prilikom popravljanja prometnog zrcala oštećenog od bure.

2. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-502-03/24-01/843, URBROJ: 338-01-06- 05-25-02 od 11. ožujka 2025. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja.

3. Tužitelj osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, sljedeće. Razlozi izneseni u drugostupanjskom rješenju kontradiktorni su. Inspektor zaštite na radu utvrdio je da prilikom spornog događaja ljestve nisu bile ispravno postavljene, što čini zapreku za priznavanje ozljede na radu. Predmetna ozljeda nije u uzročno- posljedičnoj vezi s izvršenjem radnih zadataka radnog mjesta na koje je zainteresirana osoba raspoređena (viši referent - komunalni redar), niti ih je ona obavljala po nalogu tužitelja kao poslodavca, niti ih je obavljala sredstvima rada poslodavca, već je zamjenu zrcala zainteresirana osoba obavljala u svojstvu člana dobrovoljnog vatrogasnog društva (DVD). Riječ je o radovima čije je obavljanje obuhvaćeno javnom nabavom, što je zainteresiranoj osobi bilo poznato. Tužitelju, za razliku od tuženika, nije na očitovanje dostavljen podnesak zainteresirane osobe s viber komunikacijom između zainteresirane osobe i DB. Tuženik je postupio protivno načelu utvrđivanja materijalne istine. Tužitelj predlaže da Sud poništi drugostupanjsko rješenje. Traži i naknadu troškova spora, u ukupnom iznosu od 6.930,00 eura (PDV uključen).

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda osporenog rješenja te ističe, u bitnome, sljedeće. Inspektor zaštite na radu utvrdio je da je zainteresirana osoba na dan nastanka ozljede i u prethodnom dužem razdoblju od nekoliko godina obavljala poslove otklanjanja žurnih neispravnosti sigurnosti na javnim prometnicama, nerazvrstanim cestama i javnim prometnicama, uključujući, primjerice, postavljanje prometnih znakova i zrcala. Pored izjava zainteresirane osobe i svjedoka, to proizlazi i iz snimki zaslona osiguranikovog mobitela o komunikaciji s općinskim načelnikom BB putem aplikacije Viber Messenger. U spisu predmeta nema dokaza da je poslodavac spomenuti radni angažman zainteresirane osobe bilo na koji način zabranjivao ili sankcionirao, pa se može zaključiti da je zainteresirana osoba, pored onoga što mu je određeno opisom poslova, ujedno obavljao i dodatne društveno korisne poslove poput hitnih intervencija važnih za sigurnost građana i svih sudionika cestovnog prometa na području Vinodolske općine. Na dan štetnog događaja zainteresirana osoba je prijašnjem predsjedniku Općinskog vijeća u 13:28 sati poslala fotografiju montiranih zrcala kod groblja u Grižanama, uoči postavljanja zrcala na lokaciji na kojoj je došlo do ozljeđivanja zainteresirane osobe. Posrijedi su, dakle, radnopravne aktivnosti zainteresirane osobe, na temelju kojih je ona bila osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju na temelju radnog odnosa kod tužitelja. Pritom za primjenu članka 66. točke 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju nije neophodno da je riječ o poslovima predviđenima sistematizacijom radnih mjesta, već je važno utvrditi poslovnu praksu postojeću kod dotičnog poslodavca u vrijeme nezgode, što je ovdje i dokazano. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Zainteresirana osoba ŽB u odgovoru na tužbu analizira dokazni materijal i navodi, u bitnome, sljedeće. Iz izjava svjedoka i viber komunikacije proizlazi da je radne aktivnosti zainteresirane poslove izvan opisa njezinih poslova tužitelj kao poslodavac ne samo odobravao, već ih je i nalagao. Zainteresirana osoba predlaže odbiti tužbeni zahtjev. Traži i naknadu troškova spora, u ukupnom iznosu od 6.250,00 eura (PDV uključen).

6. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora. Na prijedlog tužitelja, u ovome su sporu izvedeni dokazi sudsko-medicinskim vještačenjem (koje je povjereno Medicini rada, Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb), kao i saslušanjem svjedoka GB (očevica predmetne nesreće), te AB i ŠB (službenikâ Vinodolske općine). Na prijedlog zainteresirane osobe, izveden je i dokaz saslušanjem svjedokinje CB (supruge zainteresirane osobe). Zainteresirana osoba ŽB nije saslušan zbog teškog zdravstvenog stanja u kojem se on danas nalazi. K tomu, zainteresirana je osoba već saslušana u upravnom postupku. U skladu sa člankom 49. stavkom 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 i 39/26, u nastavku teksta: ZUS), ukupnost dokaznog materijala u ovome sporu čine dokazi izvedeni u upravnom postupku i dokazi izvedeni u upravnom sporu.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon provedene rasprave, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema članku 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13 i 137/13), ozljedom na radu, u smislu toga Zakona, smatra se: ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima (t. 1.); bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju (t. 2.); ozljeda nastala na način iz točke 1. navedenoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju (t. 3.); ozljeda, odnosno bolest iz točaka 1. i 2. toga članka koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima iz članka 16. navedenog Zakona (t. 4.).

9. Člankom 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da se ozljedom na radu, u smislu toga Zakona, ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog: skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.) (t. 1.); aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.) (t. 2.); namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti (t. 3.); atake kronične bolesti (t. 4.); urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest (t. 5.).

10. Mjerodavne su i odredbe Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti („Narodne novine“, broj 75/14, 154/14, 79/15, 139/15, 105/16, 40/17, 66/17, 109/17, 132/17, 119/18, 41/19, 22/20, 39/20, 2/22 i 3/23).

11. Sadržaj spisa predmeta upravnog postupka upućuje na zaključak da su prvostupanjsko tijelo i tuženik pravilno utvrdili da su ispunjene pretpostavke priznavanje konkretnog događaja ozljedom na radu. Povezano s time, javnopravna tijela pravilno su, precizno i cjelovito sagledala dokazni materijal nastao u upravnom postupku. U prilog pravilnosti osporavanih rješenja idu naročito (iako ne isključivo), sadržaj zapisnika inspekcije zaštite na radu (koji zapisnik ima svojstvo i pravnu snagu javne isprave, prema članku 70. stavku 6. Zakona o općem upravnom postupku, „Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, u nastavku teksta: ZUP, vezano uz članak 60. stavak 2. toga Zakona), komunikacija zainteresirane osobe s nadređenima putem Vibera, kao i činjenica da je zainteresirana osoba obavijestila DB o zamjeni zrcala koja je neposredno prethodila onoj zamjeni na kojoj je došlo do nesreće. Sud je u pogledu raščlambe dokaznog materijala nastalog u upravnom postupku suglasan s argumentacijom tuženika, koja argumentacija je poznata ostalim strankama. No, kako tužitelj u ovome sporu osporava i medicinski i radnopravni aspekt konkretnog priznavanja ozljede na radu, radi pružanja mogućnosti osporavanja pravilnosti utvrđivanja odlučnih činjenica u upravnom postupku i u svjetlu osiguravanja postupovne jednakosti tužitelja, Sud je prihvatio dokazne prijedloge tužitelja, kao i s time povezan dokazni prijedlog zainteresirane osobe, navedene u točki 6. ovog obrazloženja.

12. Sudsko-medicinsko vještačenje potvrdilo je postojanje stručno-medicinskog temelja za osporavane tuženikove odluke.

12.1. Zaključni dio pisanog nalaza i mišljenja ustanove vještačenja Medicine rada, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb glasi:

„Opisane ozljede glave i mozga prijavljene su tuženiku kao ozljede na radu 31.1.2024.g. pod dijagnozama Teška ozljeda mozga S06.9, ICH (moždano krvarenje) desno temporalno (postranično) S06.8, Epiduralno krvarenje (krvarenje iznad tvrde moždane ovojnice) desno temporalno (postranično) S06.4, Traumatsko subduralno krvarenje (krvarenje ispod tvrde moždane ovojnice) desno temporalno (postranično) S06.5, Pad sa ljestava (5m) W11. Tuženik priznaje gosp. ŽB u prvostupanjskom postupku od 19.4.2024.g. ozljede na radu pod dijagnozama MKB-10 šifri: S06.8- ostale intrakranijalne ozljede, S06.4- Epiduralno krvarenje desno temporalno, S06.5- Traumatsko subduralno krvarenje desno temporalno, S06.6- Traumatsko subarahnoidalno krvarenje desno temporalno, S02.7- Višestruki prijelomi lubanje i kosti lica, S02.4- Fraktura prednje trećine luka desne zigomatične kosti, S06.3 Fokalna ozljeda mozga. Na ovo rješenje tužitelj ulaže žalbu koju tuženik prihvaća i vraća predmet na ponovni prvostupanjski postupak zbog nedovoljno razjašnjenih činjenica i okolnosti slučaja pada i ozljeđivanja. U studenom 2024.g. tuženik donosi novo prvostupanjsko rješenje u kojem potvrđuje raniju ocjenu, tj. priznaje ozljede na radu pod ranijim dijagnozama jer je utvrđeno da su uvidom u predmetne izjave osiguranika, svjedoka i poslodavca, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru i nalaz i mišljenje Liječničkog povjerenstva tuženika ispunjeni kriteriji za priznavanje predmetne ozljede ozljedom na radu. Ova ocjena je potvrđena u novom žalbenom postupku rješenjem tuženika od 11.3.2025.g. na koje tužitelj ustaje sa predmetnom tužbom. Tuženik u drugostupanjskom rješenju zaključno obrazlaže svoje mišljenje time da je gosp. ŽB zadobio ozljedu u obavljanju poslova koje je običavao raditi u svojstvu komunalnog redara, o čemu je poslodavac imao saznanja, te je isti poslodavac bio dužan voditi brigu o tome da je radnik propisno educiran za siguran rad na istim poslovima, da ima osiguranu potrebnu radnu opremu i pisane upute za rad sa razrađenom tehnologijom rada, sukladno Zakonu o zaštiti na radu. Prema svemu navedenom može se zaključiti da je gosp. ŽB dana 24.1.2024.g. zadobio teške tjelesne ozljede glave i mozga u vidu prijeloma čeone i desne lične kosti, krvarenja u moždane ovojnice i moždano tkivo s desne strane glave. Ozljede su zadobivene prilikom pada sa ljestvi na kojima je gosp. ŽB u radno vrijeme obavljao posao zamjene razbijenog prometnog ogledala. Radilo se o poslu kakav je gosp. ŽB povremeno obavljao zadnjih oko 3 godine svog radnog staža na poslovima komunalnog redara Vinodolske općine, a koji nije sukladan opisu niti važećoj procjeni rizika njegovog radnog mjesta. Iste i slične poslove gosp. ŽB je obavljao po nalogu nadređenih osoba ili u hitnoći bez naloga nadređenih osoba kada bi nadređene obavijestio o obavljenom poslu. Dakle, gosp. ŽB je poslove održavanja prometnica povremeno obavljao mimo opisa poslova i bez provođenja propisanih mjera zaštite na radu uz znanje poslodavca. Njegovi poslodavci su sa obavljanjem i načinom obavljanja ovih poslova bili upoznati, ali iste poslove nisu nikada zabranili, niti proveli reviziju sistematizacije i procjene rizika radnog mjesta komunalnog redara kako bi opisane poslove uklopili u opis poslova i procjenu rizika radnog mjesta komunalnog redara, te proveli adekvatne mjere zaštite na radu. Stoga zaključujem da je nalaz i mišljenje Liječničkog povjerenstva Zavoda od 18.4.2024. stručno-medicinski opravdan u smislu odredbi čl. 66. i 67. Zakona o obveznom osiguranju (Narodne novine broj 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23), tj. da je način ozljeđivanja gosp. ŽB dana 24.1.2024.g. sukladan čl. 66. st. 1. ovog Zakona jer se radi o ozljedi izazvanoj padom kao neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim djelovanjem a uzročno je vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju. Obavljanje ovih poslova prilikom ozljeđivanja nije provedeno na način sukladan sistematizaciji i procjeni rizika njegovog radnog mjesta te propisima zaštite na radu zbog izostanka odgovarajućeg postupanja njegovog poslodavca.“

12.2. Predstavnica ustanove vještačenja prim. dr. sc. Jelena Macan, dr. med., stalna sudska vještakinja medicine rada i sporta na raspravi dodaje, u bitnome, sljedeće. Na upit tužitelja odgovara da je zaključila da je zainteresirana osoba pri zamjeni zrcala stradala u obavljanju svog posla na temelju radne dokumentacije poslodavca koju je citirala u pisanom nalazu i mišljenju te na zapisniku Državnog inspektorata i na dodatnim očitovanjima zainteresirane osobe koja su zatražena od strane tuženika i citirana u tuženikovim rješenjima. Na daljnji upit kako je utvrdila da je posao pri kojem je stradala zainteresirana osoba obavljala po nalogu svojih pretpostavljenih odgovara da to nije tako napisano. Okolnost je li zainteresirana osoba koristila sredstva rada poslodavca nije od utjecaja na zaključak o stručnoj-medicinskoj osnovanosti nalaza i mišljenja ocjene stručnog povjerenstva. Nije utjecala ni na zaključak vještakinje o postojanju uzročno-posljedične veze između obavljanja poslova i konkretne ozljede. Dodaje da je do predmetne ozljede došlo u srijedu oko 14:00 sati, što je prema evidenciji radno vrijeme poslodavca zainteresirane osobe. Na nalaz i mišljenje ustanove vještačenja nije utjecalo to što je pri spornom ozljeđivanju zainteresiranoj osobi pomagala osoba koja nije zaposlenik poslodavca, a iz toga se može zaključiti da sam poslodavac nije osigurao adekvatnu pomoć pri radu zainteresiranoj osobi. Od utjecaja na nalaz i mišljenje o konkretnoj ozljedi nije okolnost što je poslodavac za spomenute poslove proveo postupak javne nabave, a očito je postojalo konkretno zrcalo bez postupka javne nabave. Ne smatra da je svojim nalazom i mišljenjem izašla iz medicinske struke, iako je to u specijalizaciji medicine rada ponekad teško razgraničiti, pri čemu se moraju uzeti u obzir i okolnosti radnog procesa. Ne može se izričito i nedvosmisleno izjasniti o tome koje bi ovdje bile granice između medicinskog nalaza i pravne interpretacije. Ne smatra da je za pravilnost nalaza i mišljenja ovdje bilo nužno i neposredno pregledati zainteresiranu osobu, ne samo zato što to nije određeno zadaćom vještačenja, nego i zato što su od spornog događaja prošle dvije godine, pa današnji medicinski status zainteresirane osobe ne bi bio relevantan za provedbu ovog vještačenja. Uz to izjava zainteresirane osobe dana je 14. ožujka 2024. odmah po otpustu iz bolnice, pri čemu je navedeno da je ona tada bila urednog kliničko neurološkog statusa, pa nije imala razloga sumnjati u tu izjavu. Na upit zainteresirane osobe potvrđuje da su ispravne dijagnoze navedene u osporavanim odlukama tuženika, uz promjenu u jednoj dijagnozi u odnosu na prijavu ozljede na radu. Na upit Suda postoji li, pod pretpostavkom da je zainteresirana osoba stradala u okviru radnog procesa, išta što stručno medicinski dovodi u sumnju nalaz, mišljenje i ocjenu tuženikova Povjerenstva odgovara da ne postoji, budući da je u tom pogledu ovdje situacija vrlo jasna. Vezano uz pisane primjedbe, tužiteljica precizira da u završnom odlomku pisanog nalaza i mišljenja treba stajati „nadređeni zainteresirane osobe ili poslodavac zainteresirane osobe.

12.3. Tuženik i zainteresirana osoba nisu imali primjedbi na nalaz i mišljenje ustanove vještačenja. Tužitelj prigovara nalazu i mišljenju zato što se on ne odnosi samo na medicinski, već i na radnopravni aspekt spornog ozljeđivanja, te nalaz i mišljenje ocjenjuje paušalnim, proizvoljnim, neosnovanim i neutemeljenim. Prigovara i tome da je nalaz i mišljenje sastavljen bez pregleda zainteresirane osobe. Tužitelj nije dostavio dodatno pisano izjašnjenje na nalaz i mišljenje ustanove vještačenja, premda je tužitelj na ročištu za raspravu održanom 22. travnja 2026. najavio da će to učiniti.

12.4. Sud, ponajprije, naglašava da svoju odluku u dijelu koji se tiče radnopravnog aspekta konkretnog ozljeđivanja ne temelji na nalazu i mišljenju ustanove vještačenja. Stoga s time povezane primjedbe tužitelja nisu od utjecaja na rješavanje spora. U pogledu izostanka neposrednog pregleda zainteresirane osobe, Sud upućuje na zadaću vještačenja sadržanu u točki III. izvanraspravnog rješenja od 10. studenoga 2025. (uključujući uputu Suda: „… nije potreban neposredan pregled zainteresirane osobe“). K tomu, predstavnica ustanove vještačenja na raspravi je uvjerljivo odgovorila na tu primjedbu (podtočka 12.2. ovog obrazloženja). Naposljetku, Sud utvrđuje da je nalaz i mišljenje ustanove vještačenja u stručno-medicinskom pogledu sveobuhvatan, logičan i uvjerljiv, te da može činiti valjanu podlogu za zaključak Suda da se, u medicinskom segmentu, tuženik pravilno oslonio na nalaz, mišljenje i ocjenu institucionalnog tijela vještačenja, tj. da je u predmetnom slučaju postojala ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma (u smislu članka 66. točke 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju).

13. U odnosu na radnopravni aspekt sporne ozljede na radu, svjedoci saslušani u ovome sporu iskazali su sljedeće.

13.1. Svjedokinja CB: O tome gdje je moj suprug konkretnog dana išao i što raditi doznala sam tek kad su mi javili za nesreću, a prije toga mi nije spominjao što mu je u planu raditi toga dana. Suprug mi je prije toga običavao prepričavati posao od konkretnog dana ponekad s povratka s posla, a ponekad i unaprijed. Suprug je bio raspoređen na radno mjesto komunalnog redara, ali je u stvari bio tzv. Ć za sve ili metla za sve. Primjerice obavljao je i domarske poslove kao što su popravak kvake ili struje u Domu kulture u Bribiru, postavljanje zastave na kulu kod manifestacija. Naloge za obavljanje takvih poslova suprugu su davali pročelnik AB, općinski načelnik OB te općinski vijećnik KB. Na pitanja tužitelja odgovara sljedeće. Suprug je obavljao i poslove Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bribir, što je uključivalo određivanje rasporeda rada, organizaciju manifestacija i slično, te je poslove obavljao po potrebi u različita doba dana ujutro i popodne. Ne može se točno sjetiti datuma kada je suprug posljednji put postavio zastavu na kulu, ali je to činio uoči događaja kada se zastava postavljala. Potvrđuje da osobno poznaje pročelnika AB iz viđenja ali nije u kontaktu s njim. Na upit zainteresirane osobe odgovara slijedeće. Konkretni dan je suprugu bio radni dan i to nije bilo prvi put da je mijenjao zrcala na prometnim znakovima, već je to činio barem u razdoblju od tri godine prije toga kada bi zrcala bila oštećena uslijed bure ili drugih nepogoda. Više puta bila sam prisutna kada bi suprug kod kuće primio SMS poruku ili telefonski poziv s nalogom što je potrebno učiniti. Tada su to bili nalozi načelnika OB i pročelnika AB. Naloge je primao putem jedinog mobitela koji je imao, jer nije htio imati dva mobitela privatni i poslovni. Koliko zna, mobitel je kupila Općina Vinodolska. Suprug je obavljao i poslove registriranja općinskih službenih vozila kao i njihova odvoženja na popravak. Obavljao je i uključivanje te isključivanje centralnog grijanja u vrijeme održavanja maškara u Domu kulture. Vinodolska općina imala je domara, ali je nakon njegova odlaska, te poslove preuzeo suprug, što je trajalo približno 3-4 godine na 4 lokacije u [adresa] i [adresa]. Na daljnje upite tužitelja odgovara slijedeće. Zamjenska prometna zrcala bila su uskladištena kao i stupovi u prostoru DVD-a Bribir. Suprug je uglavnom koristio službeno vozilo DVD-a pri obavljanju radnih zadataka, kojim se odvezao i onog dana kada je stradao. Nisam svjedočila razgovoru u kojem je suprug primio nalog za obavljanje posla pri kojem je stradao, ali sam kasnije vidjela poruke u njegovom mobitelu, a inače je suprug putem mobitela fotografski dokumentirao poslove koje je obavio i to slao poslodavcu. Suprug kao komunalni redar nije imao službenu odoru, pa je u svojoj osobnoj odjeći otišao i onog dana kada je stradao. Na daljnji upit zainteresirane osobe odgovara sljedeće. Nekoliko dana uoči nesreće suprug mi je rekao da treba ići postaviti to zrcalo jer se sprema Noć muzeja u Grižanama. Riječ je o onome što mi je suprug prepričao, a ne o onome čemu sam svjedočila. Ujedno mi je rekao da mu za to nema tko pomoći. Tek nakon nesreće čula sam da mu je pri tome pomagao gospodin GB, koji mu je i inače ponekad pomagao. Nije sigurna je li u vrijeme nesreće gospodin GB bio angažiran na javnim radovima u Vinodolskoj općini, ali pretpostavlja da nije jer je obično bio angažiran preko ljeta, a ovo je bio siječanj. Nesreća se dogodila oko 14:00 sati, ali obavijest o tome nisam primila od suprugovog poslodavca, nego od gospodina GB oko 16:30 sati. Prvo raspitivanje od strane poslodavca bilo je navečer od gospodina OB koji mi je odmah tom prigodom rekao da supruga nitko nije poslao da to radi nego da je to činio na svoju ruku. Još je pitao gdje se nalazi suprugov mobitel.

13.2. Svjedok GB: Na dan kada je ŽB stradao telefonom me je nazvao oko 11:00 sati i pitao me možemo li se naći u 12:00 sati u vatrogasnom domu budući da sam i sam dugogodišnji dobrovoljni vatrogasac. Tamo me pitao bi li išao s njim kombijem DVD-a odnijeti tri protupožarna aparata u Dom u Triblju na što sam pristao. Kada smo to obavili, otišli smo postaviti prometno zrcalo prije ulaza u Drivenik, a zrcala su već bila spremna u kombiju. Potom smo se uputili u Grižane radi postavljanja manjeg prometnog zrcala na visini od približno 3 metra kojom prigodom je gosp. ŽB pao i stradao. U tom vremenu koje smo proveli zajedno prije njegova stradavanja nije mi rekao tko mu je dao nalog za spomenute poslove. To je bilo prvi put da sam mu pomagao na poslovima zamjene zrcala. Inače sam mu znao pomagati kada bih sezonski radio javne radove za Općinu poput rezanja grana i slično, a pomagao sam i u ostalim poslovima u okviru DVD-a. Na upit tužitelja odgovara sljedeće. Poslovi DVD-a su obuhvaćali primjerice i ispumpavanje vode, uklanjanja grana i slično. Nakon što je ŽB pao, ležao je potrbuške, a jedan od dvojice radnika koji su se zatekli u blizini okrenuo ga je na leđa. Hitna pomoć je došla brzo, za oko 5 min i za vrijeme njihove intervencije ŽB je progledao te je mobitelom nazvao JB, zapovjednika DVD-a da dođe po kombi, nakon čega je nazvao i službenicu koji znam po nadimku Ž u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Bribir. Nakon toga ga je hitna pomoć odvela na hitnu u Rijeku. Bio je odjeven u civilnu odjeću, a i inače nije imao odoru komunalnog redara, nego je samo po potrebi koristio vatrogasnu odoru. U tom razdoblju nisam bio u radnom odnosu s Vinodolskom općinom. Na upit zainteresirane osobe odgovara sljedeće. Od 25. veljače ove godine zaposlen sam na poslovima održavanja groblja u ustanovi Murvica, Crikvenica. Potom opunomoćenik zainteresirane osobe čita svjedoku njegov iskaz koji započinje na stranici 8 zapisnika inspekcije rada od 28. ožujka 2024., gdje između ostalog svjedok navodi da je u prethodnom razdoblju pomogao ŽB zamijeniti barem 50 zrcala. Svjedok na to navodi da je prilikom njegova stradavanja prvi put baš s ŽB išao zamijeniti zrcala, dok je prethodno to činio kao dio ekipe radnika kojoj je naloge za takve intervencije davao ŽB. Osporava da je inspekciji rada iskazao da je upute o zamjeni zrcala ŽB davao AB i KB. Osporava da se Miklićeva kuća nalazi u neposrednoj blizini zrcala spomenutog u zapisniku. Odgovara da mu nije poznato ništa na fotografiji snimljenoj u okviru aplikacije Viber sa satom 16:09, naslovom Miklić. Odgovara da u vezi sa ovim sporom nije razgovarao ni s kim iz Vinodolske općine.

13.3. Svjedok AB: Na upit tužitelja odgovara sljedeće. Nisam dao ni pisani ni usmeni nalog ŽB za zamjenu zrcala kojom prilikom je on stradao niti je to u opisu njegova radnog mjesta. Gosp. ŽB je obavljao poslove komunalnog redara u Općini. Ljestve sa kojih je imenovani pao nisu sredstvo rada općine niti općina posjeduje takvu opremu. Općina raspolaže službenim automobilima. Gosp. ŽB je bilo poznato da je za zamjenu spomenutog zrcala bila provedena javna nabava budući da je i sam sudjelovao u tom postupku predlažući pozicije na kojima je potrebno učiniti zamjenu. U to vrijeme nisam poznavao suprugu imenovanog. Na upit zainteresirane osobe odgovara sljedeće. Nije mu poznato da li se vezano uz sporni događaj protiv njega kao odgovorne osobe vodi kazneni postupak pred Općinskim sudom niti je li vezano uz to podignuta optužnica. Nije mu poznato da je ŽB prije konkretnog događaja obavljao poslove zamjene zrcala. Nije mu poznato da su ŽB naloge za obavljanje poslova davali općinski načelnik ili predsjednik općinskog vijeća. Ne može se sa sigurnošću izjasniti da li je u tom razdoblju postojala odora komunalnog redara, ali zna da ŽB nikada nije vidio u odori. Svjedok je u Općini od 2018., od tada u Općini nisu imali domara. Svi poslovi tekućeg održavanja i poslovi domara obavljaju se putem javne nabave i vanjskih usluga. Na dan stradavanja ŽB je došao na posao. Bio je predviđen za rad, ali je onda otišao bez da se javio. Prvonadređeni mu je voditelj odsjeka MB. Naloge mu može davati i općinski načelnik, kao što ih može davati i drugim službenicima. Kao pročelnik bio sam ovlašten izdavati naloge, ali to obično nisam činio. Nisam morao sudjelovati u postupku koji iniciraju stranke prema komunalnom redaru, a u tom je razdoblju gosp. ŽB bio jedini komunalni redar u Općini. U vrijeme stradavanja ŽB je zrcalo mijenjao na županijskoj cesti, ali je vezano uz nerazvrstanu cestu u nadležnosti Općine, pri čemu Općina za obavljanje tih poslova provodi javnu nabavu. Ne zna da je prije stradavanja već bilo postavljeno i zrcalo u Triblju. ŽB je imao službeni mobitel. Danas gosp. GB nije zaposlen u Vinodolskoj općini. Na ročište sam došao službenim vozilom uz kolegu ŠB, ne zna kako je doputovao gosp. GB. Na upit Suda može li ustvrditi da u razdoblju od 2018. ŽB ni jednom nije obavljao poslove izvan opisa poslova komunalnog redara, poput poslova koje imaju obilježja domara, odgovara da nije niti je za time postojala potreba. Da je nalog ŽB dao voditelj MB znao bi za to, ali mu ga nije dao. Na upit zainteresirane osobe odgovara sljedeće. Ponekad je službena vozila na registraciju vozio i ŽB, ali smatra da mu je to u opisu poslova, budući da je isto voziti auto na uviđaj ili na registraciju. Nije mu poznato je li ŽB palio i gasio centralno grijanje u Domu za maškare. Nije mu poznato da se na kulu dizala zastava, niti da je to činio ŽB. U ljetnoj sezoni komunalni redar zaprima obično između 50 i 60 prijava, a u ostalim mjesecima oko 30. Da mi je poznato da je netko od službenika u radno vrijeme radio nešto što mu nije posao, na to bih reagirao, ali za to nije bilo potrebe. Koliko znam, poslove vezane uz DVD Petrinović je obavljao izvan radnog vremena, a u radno vrijeme je teško potpuno kontrolirati kretanje komunalnog redara. Ne zna zašto su prometna zrcala bila u DVD-u, a poslovi postavljanja zrcala obavljaju se preko javne nabave, što obuhvaća i nabavu i postavljanje zrcala. Od kad sam došao u Općinu ti poslovi uvijek idu preko javne nabave. Ova vrsta javne nabave obično traje 15-20 dana. Dobava zrcala traje obično između 15 i 30 dana po dobavi materijala i obično još 7 dana za postavljanje kako se intervencije ne bi radile pojedinačno. Od raspisivanja javne nabave do postavljanja zrcala prođe mjesec do mjesec i pol. Čak i slučaju hitnih situacija čeka se provedba javne nabave. Ne naručuje se višak zrcala, nego točan onaj broj koji je planiran, što se čini jednom do dva puta godišnje. Nije mu poznato odakle ŽB zrcala koja je postavljao kada je stradao. Na upit tužitelja odgovara sljedeće. Nije mu poznato je li u vrijeme stradavanja ŽB gosp. DB bio predsjednik Općinskog vijeća, ali misli da je on to bilo u vrijeme kada je svjedok došao raditi u Općinu. Koliko zna, Noć muzeja se održava zimi.

13.4. Svjedok ŠB: U vrijeme stradavanja ŽB bio sam voditelj Odjela za proračun i financije te nisam bio u hijerarhijskom odnosu prema ŽB, koji je bio raspoređen u drugom odjelu. Na upit tužitelja odgovara sljedeće. U Općini radim od 1994., te se zastava na kulu nije postavljala, osim 1994. i možda još pet godina nakon toga, kada se postavljala crna zastava kao obavijest o smrti. Član sam nekih od komisija za provedbu javne nabave, ali ne mogu se sjetiti jesam li bio i kod nabave prometnih zrcala. Uvijek sudjelujem u dijelu provjere jesu li za nabavu osigurana sredstva. Nije mu poznato je li KB bio predsjednik Općinskog vijeća u vrijeme stradavanja ŽB, ali se sjeća da je ukupno to bio u dva mandata, nakon čega nije ostao općinski vijećnik. Na upit zainteresirane osobe odgovara sljedeće. Nije mu poznato što je ŽB radio na dan svojeg stradavanja, niti su mu poznate okolnosti stradavanja. Nije mu poznato da je ŽB zamjenjivao zrcala, ali zna da je on obilazio teren i upozoravao na pozicije gdje zrcala treba zamijeniti. Nije mu poznato da je ŽB u više od 20 godina službe u Općini ikada obavio i jednu radnju koja bi izašla iz opisa poslova komunalnog redara, osim što je palio i gasio centralno grijanje za maškare budući da je imao certifikat potreban za to. Nije mu poznato da bi gospodin GB nešto radio s gosp. ŽB za Općinu, osim u djelu vatrogastva s obzirom da je i gosp. GB dobrovoljni vatrogasac.

14. Uoči zaključenja rasprave, tužitelj i zainteresirana osoba iznijeli su dodatne završne osvrte.

14.1. Prema tužitelju, iz cjelokupnog dokaznog postupka razvidno je da ŽB predmetni zadatak obavljao samoinicijativno, bez naloga nadređenih osoba, sa sredstvima rada koja nisu u vlasništvu niti predstavljaju sredstva rada tužitelja. Iz saslušanja sudske vještakinje nedvojbeno proizlazi da, s obzirom na gore izneseno, ne postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i rada zainteresirane osobe. To proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka da je zainteresirana osoba navedeni posao predmetnog dana obavljala kao predsjednik DVD-a Bribir. Slijedom navedenog, tužitelj drži da su navodi iz tužbe dokazani te da se ne radi o ozljedi na radu ŽB, te predlaže usvajanje i tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti.

14.2. Zainteresirana osoba ističe sljedeće. Osporavaju se navodi tužitelja da je zainteresirana osoba konkretan zadatak obavljala samoinicijativno i bez naloga djelatnika tužitelja. Takva tvrdnja u najmanju ruku je apsurdna, pa se može i postaviti pitanje tko upravlja Općinom kada djelatnici sami rade šta hoće bez provjere i kontrole nadređenih osoba. Zaista je teško povjeravati da bi se bilo koji radnik, pa tako i zainteresirana osoba, samoinicijativno penjao na visinu i obavljao posao koji čak i nije jednostavan, da takav nalog nije dobio od nadređene osobe. Ukazuje se i kako je posao komunalnog redara održavanje komunalnog reda te je zadužen za sigurnost mještana Vinodolske općine, pa opet nije teško za pretpostaviti da je zainteresirana osoba kao nalog dobila nešto čije izvršenje direktno utječe na sigurnost mještana. Ovdje to nije potrebno niti pretpostaviti, jer upravo to proizlazi iz Viber komunikacije rukovodećih osoba tužitelja sa zainteresiranom osobom, a tužitelj ni na koji način nije dokazao da bi takva Viber komunikacija na bilo koji način bila nevjerodostojna. Na te okolnosti tužitelj nije predložio saslušanje niti općinskog načelnika OB niti gospodina KB, a koji su, kao što to proizlazi iz komunikacije, davali naloge zainteresiranoj osobi za obavljanje poslova izvan opisa radnog mjesta. Također se ističe da vještakinja Jelena Macan ne utvrđuje uzročno-posljedičnu vezu štetnog događaja i rada, kako to navodi tužitelj, već je ona utvrdila ispravnost medicinskog aspekta pobijanog rješenja tuženika. Svjedoci za koje tužitelj navodi da su iskazivali u prilog njegovim tvrdnjama upravo i jesu njegovi djelatnici. Oni su iskazivali krajnje nevjerodostojno, u pojedinim dijelovima i smiješno. Posebno se ukazuje na iskaz svjedoka GB, koji je iskazivao u većem dijelu suprotno onome što je iskazao nakon štetnog događaja, pa se postavlja pitanje je li posao javnih radova na određeno vrijeme kod tužitelja zamijenio ugovorom o radu na neodređeno vrijeme u Komunalnom društvu „Eko Murvica“, čiji je član društva upravo tužitelj. Ocjena istinitosti iskaza svjedoka GB je na Sudu.

15. Vraćajući se na napomene iznesene u točki 11. ovog obrazloženja, Sud utvrđuje da dokazi izvedeni u ovome sporu nisu doveli u pitanje pravilnost i potpunost činjeničnog stanja utvrđenog u upravnom postupku. Osnovano zainteresirana osoba naglašava da tužitelj nije dokazao nevjerodostojnost Viber poruka između zainteresirane osobe i nadređenih mu osoba, što je jedan od ključnih dokaza na kojima tuženik temelji osporavanu odluku. Iskaz svjedokinje UB suglasan je njezinom iskazu u upravnom postupku, u kojem je taj iskaz bio jedan od podupirućih dokaza za donošenje osporavane tuženikove odluke. Čak i kada bi se zanemario otklon svjedoka GB od vlastitog iskaza u upravnom postupku, koji iskaz je dan vremenski znatno bliže spornom ozljeđivanju zainteresirane osobe, Sud ne nalazi da, u svjetlu navedenog u točki 11. ovog obrazloženja, sadržaj iskaza navedenog svjedoka utječe na ukupnost ocjene dokaznog materijala. Iskaz svjedoka AB Sud ocjenjuje neuvjerljivim, ne samo zbog toga što se protiv njega vezano uz sporni događaj vodi kazneni postupak, nego i zbog sadržaja te načina njegova iskazivanja na raspravi pred Sudom. Na dio pitanja za koja je očito da mu odgovor treba biti poznat ovaj je svjedok odgovarao da mu to nije poznato, a na većinu pitanja, pa i na ona faktografski jednostavna, odugovlačio je s odgovorima, očito odvagujući što bi bilo oportuno odgovoriti. Na koncu, iskaz svjedoka ŠB ne sadržava ni jedan novi element koji bi mogao utjecati na rješavanje ovog predmeta.

16. Sud, stoga, ostaje pri stajalištu da su u upravnom postupku i u pogledu radnopravnog segmenta odlučne činjenice utvrđene pravilno i potpuno. Tuženik je osnovano utvrdio da je do konkretnog stradavanja zainteresirane osobe došlo u okviru aktivnosti koje je zainteresirana osoba, prema otprije ustaljenom obrascu, za tužitelja kao poslodavca obavljala izvan (povrh) službenog opisa poslova radnog mjesta na kojem je zainteresirana osoba bila raspoređena. Usto, pri potrebi hitnog otklanjanja oštećenja na komunalnoj infrastrukturi, nelogična je tvrdnja svjedoka AB da se i tada uvijek čeka provedba javne nabave. Povezano s time, tužitelj nije predložio izvođenje dokaza kojima bi bilo utvrđeno da sve prijave oštećenja rezultirale provedbom javne nabave i da su sva prijavljena oštećenja bila sanirana tek po provedbi javne nabave, što je moguće utvrditi uvidom u dokumentaciju o prijavama oštećenja, u dokumentaciju o provedbi javne nabave, te u dokumentaciju o poslovima obavljenima nakon odabira provedenog u postupku javne nabave. Uzgred, nije neuobičajeno da se u manjim jedinicama lokalne samouprave pri obavljanju pojedinih poslova iz nadležnosti javnog sektora koriste vozila i druga sredstva rada ostalih tijela ili pravnih osoba koje čine dio istog lokalnog javnog sektora. No, zamjena prometnih zrcala na cestama kojima upravlja tužitelj nesporno je zadaća tužitelja kao jedinice lokalne samouprave, a ne zadaća dobrovoljnog vatrogasnog društva. Tu je zadaću u konkretnom slučaju ispunila zainteresirana osoba kao tužiteljev službenik, iako izvan opisa poslova svojega radnog mjesta, ali u skladu s dotadašnjom praksom otklanjanja takvih i sličnih problema.

17. Naposljetku, čak i da je u upravnom postupku bilo nedostataka na koje upire tužitelj (što Sud nije utvrdio), stranka koja u upravnom sporu predloži izvođenje dodatnih dokaza, a rezultat tog dokazivanja ne ide u prilog njezinoj argumentaciji, ne može osnovano očekivati da će sud poništiti osporavano rješenje zbog procesnih manjkavosti u upravnom postupku ako analiza cjelokupnog dokaznog materijala, uključujući dodatno dokazivanje u upravnom sporu, ide u prilog zaključku da je izreka osporavanog rješenja zakonita (članak 116. stavak 2. ZUS-a, vezano uz članak 98. stavak 3. ZUP).

18. Sukladno prethodnom, Sud je osporavanu odluku tuženika ocijenio zakonitom, te je odbio tužbeni zahtjev, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a.

19. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj nije pozvan na plaćanje sudske pristojbe za tužbu i presudu, jer je oslobođen plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 16., u vezi sa člankom 22. stavkom 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

20. Odluka Suda o troškovima spora donesena je na temelju odredbi članaka 144. i 147. ZUS-a te Tbr. 27. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 38/23 i 107/25), u okviru troškovnika tužitelja i zainteresirane osobe podnesenih do zaključenja rasprave, polazeći od toga da je tužitelj u cijelosti izgubio spor, te da je zainteresirana osoba u cijelosti uspjela u sporu.

20.1. Pri odbijanju tužbenog zahtjeva u pogledu glavnog traženja, odbijen je i zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

20.2. Kao radnje u odnosu na koje zainteresirana osoba može ostvariti pravo na naknadu troškova zastupanja na teret tužitelja priznat je sastav odgovora na tužbu (1.000,00 eura), te pristup na tri ročišta za raspravu (po 1.000,00 eura za svako ročište), tj. sveukupno 4.000,00 eura, što uvećano za PDV iznosi ukupno 5.000,00 eura. Rok za isplatu naknade troškova određen je sukladno članku 151. stavku 2. ZUS- a.

20.3. Nije prihvaćen dio troškovnika zainteresirane osobe koji se odnosi na sastav podneska od 6. travnja 2026., budući da je sadržaj tog podneska mogao biti iznesen i na raspravi, za pristup na koju je zainteresiranoj osobi priznat trošak zastupanja.

U Rijeci 1. srpnja 2026.

S u d a c

dr. sc. Alen Rajko

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

Dostaviti:

- Odvjetniku Zoranu Vukiću, Rijeka, Nikole Tesle 9

- Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3

- Odvjetniku Matteu Manarinu, [adresa]