Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-243/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sudaca Emira Čustovića, predsjednika vijeća, Marije Bušković, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Noemi Butorac, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PDEG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnik Dražen Ivanić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika PD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Mizana Mekić, odvjetnica iz Zagreba, radi namirenja tražbine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-1418/2019-14 od 4. siječnja 2023., na sjednici održanoj 1. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-1418/2019-14 od 4. siječnja 2023.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-1418/2019-14 od 4. siječnja 2023. odlučeno je:
¨I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
„ Nalaže se tuženiku trpjeti namirenje tražbine tužiteljice u iznosu od 5.112,92 Eur uvećanom za zatezne kamate tekuće od 01. srpnja 1996. do namirenja sve po ugovorenoj stopi od 3 posto mjesečno, sudskom prodajom založene nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda Sesvete, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća kbr. 10, dvije zgrade, dvorište, i oranica u [adresa] površine 222 čhv (798m2)."
II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 663,61Eur / 5.000,00 kn po tečaju 1Eur = 7,53450 sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 04. siječnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, u roku od 15 dana. ¨.
2. Tužiteljica žalbom pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti i to zbog bitne povrede odredaba Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., u nastavku: ZPP-a), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači, podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Tuženik nije odgovorio na žalbu tužiteljice.
4. Žalba tužiteljica je neosnovana.
5. Predmet spora je namirenje tražbine tužiteljice u iznosu od 5.112,92 eura za zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. srpnja 1996. do isplate prodajom založene nekretnine tuženika oznake k. č. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
6.1. Iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je prvostupanjski sud odluku utemeljio na slijedećim utvrđenjima:
- da je prednik tužiteljice RD kao zajmodavac **.**.1996. zaključio Ugovor o zajmu sa DD i TD kao zajmoprimcima, ovjeren kod Bojana Štimca, javnog bilježnika u Varaždinu, 22. kolovoza 1996. pod poslovnim brojem OV-2863/96,
- da je ugovoren zajam u iznosu od 10.000,00 DEM s mjesečnom kamatom od 3 %, uz osiguranje tražbine uknjižbom založnog prava na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da založno pravo (hipoteka) nije upisano u zemljišne knjige,
- da je temeljem navedenog ugovora o zajmu pod poslovnim brojem Z-1854/96 iz rujna 1996. zabilježena molba za uknjižbu zajma na predmetnoj nekretnini,
- da je u izvršnom postupku koji se vodio kod istog suda pod poslovnim brojem I-629/97 doneseno rješenje o ovrsi poslovni broj I-610/94 od 30. lipnja 1994., a koje je zabilježeno pod poslovnim brojem Z-2320/95,
- da je tijekom navedenog izvršnog postupka ovrhovoditelj ... prestao postojati, da je UD umro i da je postupak nastavljen u odnosu na ovršenicu TD, dok je na mjesto ovrhovoditelja stupio PD i to temeljem ugovora o prodaji potraživanja i ustupu sporednih potraživanja od 24. siječnja 2006. koji je isti sklopio sa Županijskom bankom d.d.,
- da je u ovršnom postupku ovrhovoditelja PD protiv ovršenice TD predmetna nekretnina dosuđena PD kao najboljem ponuđaču te je zaključkom poslovni broj Ovrn-1653/05 od 2. siječnja 2008. predana ovrhovoditelju uz upis njegovog prava vlasništva,
- da založno pravo nije bilo upisano u zemljišne knjige u trenutku upisa vlasništva ovdje tuženika niti je isti znao za takvo pravo u korist treće osobe.
6.2. Temeljem navedenih činjenica, prvostupanjski sud zaključuje da tužiteljica nije stekla založno pravo na nekretnini tuženika jer nikada nije došlo do upisa istog u zemljišne knjige, a što je modus stjecanja takvog prava.
7. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Nadalje, ocjenjuje se da je prvostupanjski sud pravilno na temelju provedenih dokaza utvrdio odlučne činjenice u ovoj pravnoj stvari i na iste pravilno primijenio materijalno pravo.
9. Uzimajući u obzir da je predmetni ugovor o zajmu, a kojim je ugovoreno i osnivanje založnog prava na predmetnoj nekretnini, sklopljen 22. kolovoza 1996. te da je sporni upis u zemljišnim knjigama proveden s prvenstvenim redom od 23. rujna 1996. (dan zaprimanja prijedloga), za samo stjecanje založnog prava i učinke upisa u zemljišnu knjigu odlučne su odredbe čl. 63. i 64. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/80., 36/90., "Narodne novine" br. 53/91., 91/96., u nastavku ZOVO) te Zakona o zemljišnim knjigama ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije" br. 146/30., "Službeni list FNRJ" br. 86/46.).
10. Pri tome se ukazuje da je zemljišnoknjižni postupak strogo formalni postupak u kojem se na temelju i u okviru prijedloga stranke provode upisi u zemljišne knjige ukoliko su zadovoljeni formalni uvjeti za takav upis – valjana isprava i stanje zemljišne knjige u trenutku predaje prijedloga (molbe) za upis (knjižni prednik/provedivost upisa).
11. U zemljišnu knjigu su dopuštene tri vrste upisa – predbilježba, uknjižba i zabilježba, a pri tome je uknjižba jedini upis kojim se stječu knjižna prava jer predbilježba predstavlja uvjetno stjecanje knjižnog prava, dok zabilježba predstavlja upis kojim se publicira postojanje određenih odnosa koji mogu biti od utjecaja na knjižna prava. Pri tome, svrha zabilježbe pravnog odnosa je u tome da se treće osobe ne mogu pozvati da nisu znale za isti, ali ne i osnivanje knjižnog prava.
12.1. Iz sadržaja predmetnog ugovora o zalogu je razvidno da je istim bilo ugovoreno i osnivanje založnog prava na predmetnoj nekretnini radi osiguranja tražbine povrata zajma te da su tadašnji vlasnici nekretnine ovlastili prednika tužiteljice da uknjiži založno pravo no, protivno tvrdnjama i shvaćanju tužiteljice, iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige te predmeta Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Z -1854/96 razvidno je da je njen prednik 23. rujna 1996. zatražio i ishodio zabilježbu ¨molbe uknjižbe zajma¨ na predmetnoj nekretnini i to temeljem nesporno sklopljenog ugovora o zajmu s tadašnjim vlasnicima nekretnine. Iz istih isprava je razvidno da prednik tužiteljice nije tražio, iako je nedvojbeno po ugovoru o zajmu ugovoreno, uknjižbu/predbilježbu založnog prava na nekretnini već isključivo zabilježbu ¨molbe uknjižbe zajma¨.
12.2. Prednik tužiteljice je time, usprkos izričitoj odredbi čl. 64. st. 1. ZOVO-a, a koja propisuje uknjižbu kao uvjet stjecanja zaloga na nekretnini temeljem pravnog posla, propustio zatražiti uknjižbu zaloga (stvarnog prava). Uz navedeno isti je izričito zahtijevao i ishodio zabilježbu zajma (obveznopravnog odnosa). Prednik tužiteljice pri tome nije pobijao rješenje kojim je takav upis dopušten temeljem njegovog prijedloga, što bi bio redoviti pravni put ukoliko je smatrao da je zemljišnoknjižni sud pogrešno cijenio njegov prijedlog i tako pogrešno zabilježio zajam umjesto uknjižbe zaloga.
13. Upisi u zemljišnu knjigu kao javni registar prava na nekretninama su jasno definirani samim upisom te nije dopušteno ekstenzivno i teleološko tumačenje takvih upisa jer zemljišna knjiga služi sigurnosti prometa nekretninama i stoga svaki upis mora biti tumačen gramatički i sukladno odredbama mjerodavnog Zakona o zemljišnim knjigama. Navedeno konkretno znači da zabilježba ne može imati učinke uknjižbe, a niti upis zajma može biti tumačen kao upis zaloga jer se radi o dva potpuno različita pravna odnosa i prava te dvije različite vrste upisa.
14.1. Slijedom navedenog, a obzirom niti prednik tužiteljice niti tužiteljica nisu temeljem predmetnog ugovora o zajmu uknjižili svoje založno pravo na predmetnoj nekretnini, tuženik kao sadašnji vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti namirenje tražbine tužiteljice iz vrijednosti predmetne nekretnine u smislu čl. 297. st. 1. a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. , 152/14., 81/15.).
14.2. Pri tome nije odlučno je li tuženik znao ili mogao znati za postojanje duga ranijeg vlasnika nekretnine prema tužiteljici odnosno njenom predniku jer samo postojanje duga ranijeg vlasnika nekretnine ne daje pravo njegovom vjerovniku da od treće osobe koja ne odgovara za dug, a niti je nekretninu stekla dobrovoljnim raspolaganjem ranijeg vlasnika, kao što je tuženik u konkretnom slučaju, zahtjeva namirenje tražbine iz vrijednosti nekretnine te treće osobe.
15. U odnosu na žalbene navode tužiteljice o tome da je tuženik zatajio da je tražio brisanje predmetnog upisa 2021. i da je s istim prijedlogom odbijen 2022., ukazuje se da tužiteljica ove tvrdnje iznosi tek u žalbi, a što nije dopušteno sukladno čl. 352. st. 1. ZPP-a. No, u kontekstu žalbenih navoda da bi sam sud smatrao da je na nekretnini tuženika upisano založno pravo u korist prednika tužiteljice, ukazuje se da i iz sadržaja predmeta Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Ovrn-150/08 (ranije Ovrn-26/08, Ovrn-1653/05 i I-629/97), a u kojem se od 23. travnja 1996. (time prije sklapanja predmetnog ugovora o zajmu i godinama nakon sklapanja istog) vodio ovršni postupak radi naplate tražbine založnih vjerovnika na predmetnoj nekretnini, jasno proizlazi da navedeni upis nije priznat kao upis zaloga na nekretnini niti je predmetna tražbina bila predmet namirenja iz vrijednosti prodaje ove nekretnine u ovršnom postupku.
16. Iz navedenih razloga utvrđeno je da tužiteljica neosnovano pobija odluku prvostupanjskog suda u pogledu glavne stvari, ali i u pogledu odluke o troškovima postupka jer je prvostupanjski sud o troškovima u cijelosti odlučio sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a, uz pravilnu primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22., 138/23., dalje u tekstu: OT).
Dubrovnik, 1. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća
Emir Čustović
