Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7 , 51000 RIJEKA

Poslovni broj : Kž-328/2026-5

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Županijski sud u Rijeci , u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Saše Cvijetića kao predsjednika vijeća te Srebrenke Šantić i Gordane Denona-Kusijanović kao članova vijeća , uz sudjelovanje Sare Brnčić kao zapisničara , u kaznenom predmetu protiv 1- okr. JĆi dr. zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – ispravak, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25- dalje: KZ/11) odlučujući o žalbama državnog odvjetnika , 1- okr. VĆi 2- okr. JĆGizjavljenih protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovnog broja K-95/2026-32 od 26. ožujka 2026. , u sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2026. ,

pretpostavljam da je

Žalbe državnog odvjetnika , 1- okr. VĆi 2- okr. JĆGodbijaju se kao neosnovane te se potvrđuje presuda suda prvog stupnja.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu proglašeni su krivima 1- okr. VĆi 2- okr. VĆGzbog kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj , drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz članka 326. stavka 1. KZ/11 pa su 1- okr. VĆi 2- okr. VĆGna temelju članka 326. stavak 1. KZ/11 osuđeni svaki na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci pa im je na temelju članka 57. stavka 1. i 2. KZ/11 izrečena svaka djelomična uvjetna osuda tako da neuvjetovani dio kazne zatvora iznosi 8 (osam) mjeseci, a preostalih 10 (deset) mjeseci uvjetovanog dijela kazne zatvora neće se izvršiti kao okrivljenici u roku 3 (tri) godine po pravomoćnosti presude ne počinje novo kazneno djelo.

1.1. Na temelju članka 54. KZ/11 1- okr. VĆi 2- okr. HĆGse u izrečeni neuvjetovani dio kazne zatvora uračunava vrijeme oduzimanja slobode počevši od 6. studenog 2025. godine u 03:00 sata, kada su uhićeni pa nadalje.

1.2. Na temelju članka 79. KZ/11 od 1- okr. VĆoduzima se mobilni uređaj marke Motorola , razbijenog ekrana, IMEI brojeva [IMEI broj], sa SIM karticom pozivnog broja [broj SIM kartice]oduzetom potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave brodsko-posavske , Postaje granične policije Stara Gradiška , serijski broj: [serijski broj]od 6. studenog 2025. godine , a koji će se po pravomoćnosti presude uništiti.

1.3. Na temelju članka 79. KZ/11 od 2- okr. JĆG, oduzima se mobilni uređaj marke Samsung , IMEI broja [IMEI broj], oduzet potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave brodsko-posavske , Postaje granične policije Stara Gradiška , serijski broj: [serijski broj]od 6. studenog 2025. godine , a koji će se po pravomoćnosti presude uništiti.

1.4. Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 125/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 114/23, 36/24, 72/25 i 13/26- dalje u tekstu: ZKP/08) 1- okr. VĆi 2- okr. VĆGse u cijelosti oslobađaju obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 1. do 6. ZKP/08 , te nagrade i nužnih izdataka postavljenih branitelja po službenoj dužnosti .

2. Protiv ove presude žalbu je izjavio državni odvjetnik zbog odluke o kazni, kao prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači u odluci o kazni te 1- okr. VĆi 2- okr. HĆGizrekne strogu zatvorsku kaznu.

3. Žalbu je izjavio 1- okr. VĆpo branitelju Miji Kladariću , odvjetniku iz Slavonskog Broda zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona, kao prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se donese oslobađajuća presuda .

4. Žalbu je podnio i 2- okr. VĆGpo branitelju Josipu Bitunjcu , odvjetniku iz Slavonskog Broda zbog bitnih povreda odredba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o kazni, kao prijedlogom da se usvoji žalba, prvostupanjska presuda preinači na način da se okrivljenika oslobodi od krivnje ili podredno donese odluka kojom se ukida prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. suđenje i odluku.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci .

7. Žalbe državnog odvjetnika te 1- okr. VĆi 2- okr. JĆGnisu osnovane.

8. Žalba 1- okr. VĆnominalno je podnesena zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, ali su žalbi ova žalbena osnova ne obrazlaže. U žalbi 2- okr. JĆGse ne precizira o kojoj bitnoj postupovnoj povredi smatra da se radilo, a navodi da je žalitelj „deklaratorno“ priznao početak djela te se tvrdi da je imao znatnih problema u razumijevanju i komunikaciji sa sudom. Pored toga se navodi da su prekršena prava obrane iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz razloga što sud nije na raspravi proveo dokaze neposrednim ispitivanjem svjedoka te ponovnog vještačenja sadržaja mobitela okrivljenika . Time se žalbom 2- okr. JĆGukazuje na bitnu postupovnu povredu iz članka 468. stavak 1. točka 3. ZKP/08 o uskrati prava služenja svojim jezikom okrivljeniku te da na svojem jeziku prati tijek rasprave sve po članku 8. ZKP/08 , kao io bitnoj postupovnoj povredi iz članka 468. stavka 2. ZKP/08 u smislu povrede prava na pravo suđenje.

9. Međutim, razmatrajući predmetne žalbe navode ovaj sud je ustanovio da je u zapisniku o prvom ispitivanju 2- okr. JĆG( list 95 spisa ) pred državnim odvjetnikom utvrđeno je da mu je okrivljenik državljanin Afganistana materinji jezik urdu, o čemu je okrivljenik izričito upitan te je ispitivanju bila prisutna Lolita Marić tumač za urdu jezik. Na raspravi pred prvostupanjskim sudom 26. ožujka 2026. također je konstatirano da prevođenje na urdu jezik i engleski jezik vrši tumač Lolita Marić , a niti na zapisnik rasprave, kao uostalom niti tijekom postupka nije stavljena primjedba žalitelja ili njegova branitelja o tome da okrivljenik zbog jezičnih problema ne može pratiti tijek rasprave ili sudjelovati u raspravi. Iz navedenih razloga te obzirom na prisutnog tumača za jezik kojim se služi žalitelj , drugostupanjski sud nije utvrdio da bi bila počinjena predmetna bitna postupovna povreda.

10. Što se pak tiče pozivanja na načelo pravičnog suđenja i jednakosti oružja, povezano s člankom 29. stavak 2. podstavak 6. („ Narodne novine “, broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10., i 5/14. - dalje u tekstu: Ustav) i člankom 6. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava prava i temeljnih sloboda („ Narodne novine - međunarodni ugovori “, broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10. - dalje u tekstu: EKLJP ) protivno mišljenju okrivljenika , nije odlučno što okrivljenik nije imao mogućnost ostvariti svoje pravo na sučeljavanje na raspravi jer žalitelj ispušta iz vida da se konfrontacijska klauzula promatra kroz cjelokupni kazneni postupak, a ne samo u odnosu na pojedino radnje ispitivanja svjedoka . Naime, u prethodnom postupku provedena su dokazna ročišta pred sucem istrage Županijskog suda u Slavonskom Brodu 7. studenog 2025. ( list 107-110 spisa ) te su svjedoci HĆi ŽĆispitani uz nazočnost 1- okr. VĆi 2- okr. JĆGte branitelja drugookrivljenika , koji su štoviše postavljali pitanja svjedocima pa je time konzumirano pravo obrane da ispituje ove svjedoke već u toj fazi kaznenog postupka, zbog čega nije ostvarena citirana povreda prava okrivljenika . Ujedno odbijanje dokaznog prijedloga obrane za provođenje vještačenja sadržaja mobitela također ne predstavlja predmetnu postupovnu povredu. Prema standardima utvrđenim u više odluka Europskog suda za ljudska prava do povrede načela pravičnosti koja obuhvaća i načelo jednakosti oružja i kontradiktornosti može doći samo ako su dokazni prijedlozi dovoljno obrazloženi, ako su važni za predmet, ako mogu pojačati poziciju obrane ili čak dovesti do oslobođenja te ako njihovo odbijanje sud nije dostatno obrazložio. U konkretnom slučaju najprije valja istaknuti da su se okrivljenici na početku rasprave u prisutnosti branitelja izjasnili da se smatraju krivima, a potom je sud pregledao sadržaj pretrage mobitela okrivljenika i obrazložio u presudi ukratko njihov sadržaj kao i svoje stajalište zašto odbija dokazni prijedlog vještačenja mobitela, dok obrazloženje dokaznog prijedloga obrane da točne podatke mobitela treba stručno vještačiti iz razloga jer ih dovodi u pitanje žalitelja. , ali bez uvjerljivog i logičnog obrazloženja zašto ih se smatra netočnima, doista ne dovodi u pitanje odluku suda kao uostalom ni pravičnost postupka.

11. U tom smislu nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne postupovne povrede na način na koji se poziva 2- okr. VĆGu razlozima svoje žalbe, dok je žalba 1- okr. VĆsamo nominalno podnesena zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka.

12. U žalbi 1- okr. VĆse navodi da u postupku ne postoji dokaz o tome da je početkom djela ostvario korist, koja je obilježje istog, što da ne proizlazi ni iz iskaza svjedoka CĆte se ističe da je žalitelj žrtva kaznenog djela, a ne počinitelj istog te nije organizirao vođenje ilegalnih migranata i za to primio nagradu kao i da je druga osoba po imenu Jkoristila njegov mobitel. 2- okr. VĆGtakođer u žalbi tvrdi da je bio samo migrant te da ima brata u Irskoj do kojeg je pokušao doći, a pretragom mobitela nije utvrđeno da bi komunicirao s drugim osobama, već je samo putem aplikacije pokušao utvrditi svoju lokaciju da bi shvatio gdje se nalazi te je u stvari žrtva kaznenog djela, a ne počinitelj .

13. Ne, ovaj sud drugog stupnja prije svega ističe da predmetni žalbeni navodi predstavljaju činjenična osporavanja prvostupanjske presude s time da su se 1- okr. VĆi 2- okr. VĆGna raspravi obojica uz prisutnost njihovih branitelja , izjasnili su da se smatraju kaznenim djelom za kaznena djela koja im se stavljaju na teret.

14. Stoga se navodi da očitovanje o krivnji predstavlja posebnu postupovnu izjavu okrivljenika koja štoviše nije u cijelosti izjednačena s cjelovitim ili djelomičnim priznanjem djela u obrani okrivljenika . Naime, upravo načinom izjašnjavanja o krivnji okrivljenik predodređuje određena daljnja postupanja jedan od njih je trenutak ispitivanja optuženika na raspravi jer ako se okrivljenik očitovao o optužbi na način da se smatra krivim, on se, prema odredbi članka 417. a stavka 1. ZKP/08 , ispituje na početku dokaznog postupka, a ako se o optužbi očitovao na način da se ne smatra krivim, ispituje se, prema stavku 5. navedenog članka, na završetku dokaznog postupka, osim ako on ne zahtijeva drugačije, drugi je određivanje sadržaja pisane presude jer prema članku 459. stavku 7. ZKP/08 ., ako se okrivljenik o svim točkama optužbe očitovao na način da se smatra krivim, obrazloženje presude sadržavat će samo podatke iz stavka 6. tog članka, dakle, obrazloženje kaznenih sankcija, a treće je ograničeno pravo na podnošenje žalbe jer je odredbom članka 464. stavka 7. ZKP/08 . propisano da okrivljenik u odnosu na točku optužbe za koju se izjasnio da se smatra krivim ne može podnijeti žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pri čemu su propisane i određene iznimke od ovog ograničenja, o kojima se u konkretnom slučaju nije radilo.

15. Obzirom da ZKP/08 . okrivljenikovom pozitivnom očitovanju o krivnji pripisuje učinke koji u suštini, isključuju mogućnost da ishodi preispitivanje pravilnosti činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda u žalbenom postupku, i to neovisno o tome predstavlja li njegov iskaz početka kaznenog djela ili ne, a upravo zbog navedenog potpunog ograničenja njegovog prava na žalbu suvišno je, kod takvog očitovanja o krivnji , obrazlaganje tih utvrđenja – osim u odnosu na kaznu i druge mjere – u prvostupanjskoj presudi. Zbog iznesenog, kad se optuženik o optužbi očituje na način da se smatra krivim, prvostupanjski sud u pisanoj presudi, kad okrivljenika proglasi krivim za kazneno djelo kako mu je ono optužbom i stavljeno na teret, nije dužan sačiniti obrazloženje prema odredbi stavka 5. članka 459. ZKP/08 ., već je, prema stavku 7. tog članka, dužan obrazložiti samo kaznu i druge mjere navedene u stavku. 6. tog članka. Svakako da se sud u pisanoj presudi može iznijeti razloge o onim važnim okolnostima za koje je ocijenjeno da ih je korisno obrazložiti, ali ta utvrđenja okrivljenici , kako je već izneseno, žalbom se ne mogu osporavati. U tom pogledu je iu ovome predmetu prvostupanjski sud ocijenjen potrebnim obrazložiti otklanjanje dijela iskaza 1- okr. VĆi 2- okr. JĆGu kojem su tvrdili da je skupinu migranata u stvari vodila osoba po imenu J, a oni da su mu samo pomogli u kratkom dijelu puta, au tim razlozima, koji sadrže dostatne i jasne razloge utvrđenja o dokazima koje je sud prvog stupnja razmotrio, između ostalog upravo svjedočke iskaze CĆi NĆte podatke s oduzetih i pretraženih mobitela okrivljenika , nema nikakvih nejasnoća niti proturječja, kako se to tvrdi u žalbi 2- okr. JĆG.

16. Ujedno je od strane suda prvog stupnja ispravno primijenjen kazneni zakon kada su obojica okrivljenika proglašeni krivim kao u izreci prvostupanjske presude.

17. Žaleći se zbog odluke o kazni državni odvjetnik smatra da prvostupanjski sud prilikom određivanja kazni nije u dovoljnoj mjeri cijenio način početka kaznenog djela te precijenio značaj olakotne okolnosti na strani obojice okrivljenika . U tom pogledu ističe da se radilo o formalnom priznanju kako bi dobili blažu sankciju, ali osim priznanja postoji dovoljno dokaza za donošenje osuđujuće presude posebno jer su o inkriminiranom događaju ispitana dva svjedoka te su od okrivljenika oduzeti mobilni uređaji koji su sadržavali određene podatke. Ujedno smatra da neosuđivanost okrivljenika nema značajne okolnosti jer se radi o standardu ponašanja svakog građanina, a okrivljenici su se kroz duže vremensko razdoblje bavili prebacivanjem migranata preko granice što ukazuje na njihovu upornost u činjenju kaznenog djela. 1- okr. VĆje žalbu zbog odluke o kazni podnio nominalno, a istu žalbenu osnovu ne obrazlaže, dok 2- okr. VĆGnije podnio žalbu zbog odluke o kazni.

18. Kod donošenja odluke o kazni sud je na strani obojice okrivljenika olakotnim cijenio da su neosuđivane osobe, potom olakotnim je kod obojice cijenio priznanje djela kojima je pridonijelo ubrzanje kaznenog postupka, izraženo žaljenje i kajanje iz čega je vidljivo kako su vlastito ponašanje spoznali kao društveno i moralno neprihvatljivo te njihovo loše imovinsko stanje, dok otegotnih okolnosti nije utvrdio.

19. Razmatrajući žalbene navode i prvostupanjsku odluku u dijelu odluke o kaznenoj sankciji ovaj drugostupanjski sud nalazi da su okolnosti o kojima ovisi vrsta i mjera kazne u odnosu na obojicu okrivljenika primjereno vrednovane, kako one u olakotnom tako i izostanak onih u otegotnom smislu. Istaknute okolnosti u žalbi državnog odvjetnika kao otegotne, u smislu upornosti u početku djela jer se radilo o dužem vremenskom razdoblju početka djela te u moguće više navrata, nisu dokazano utvrđene, niti prihvatljive jer se okrivljenicima stavlja na teret jedna radnja početka djela, u jednom danu, a broj osoba migranata o kojima se radilo nije precizno označen u samoj optužnici, pa niti u izreci presude. Uz utvrđene okolnosti koje sud ocjenjuje olakotnim, u smislu ranijeg života okrivljenika te navodi o njihovoj neosuđivanosti, au pozitivnom smislu pravilno uzima u obzir i njihovo izjašnjavanje u kaznenom postupku o kaznenom djelu, što sve po mišljenju ovog suda ne opravdava strože kažnjavanje. Zato su po ocjeni ovog drugostupanjskog suda izrečene kazne odgovarajuće stupnjeve krivnje i pogibeljnosti djela o kojem se radi te će se izrečenim kaznama zatvora kod obojica okrivljenika koje će se u jednom dijelu izvršiti kao i, potom izrečenih djelomičnih uvjeta osude, u dijelu uvjetovati budućim ponašanjima okrivljenika , ostvariti i sve svrhe kažnjavanja iz članka 41. ZKP/08 koje se sastoje kako o društvenoj osudi zbog počinjenih kaznenih djela tako i utjecajem na počinitelje da se ubuduće ne čine kaznena djela te utjecajem na sve ostale da ne čine kaznena djela i da se primjenom propisanih kazni utječe na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja.

20. Slijedom svega navedenog te kako ovaj sud nije utvrdio povredu postupka i zakona na koje je dužan paziti po službenoj dužnosti u opsegu članka 476. stavka 1. ZKP/08 , žalbe državnog odvjetnika i okrivljenika valjalo je odbiti kao neosnovane i na temelju članka 482. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci ove presude.

Rijeka , 1. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća

Saša Cvijetić