REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-419/2026-6

(raniji poslovni broj: R1-489/2025)

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja ZM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Juraju Blažičku, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranke ČM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivani Luetić Mihoci, odvjetnici u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasništva, bez održavanja ročišta, 1. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

1. Prekida se izvanparnični postupak u ovoj pravnoj stvari.

2. Upućuju se protustranka ČM iz [adresa] , u roku 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, pokrenuti parnični postupak protiv predlagatelja ZM iz [adresa], radi utvrđenja suvlasničkih udjela na sljedećim nekretninama:

– nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], Obiteljska stambena zgrada, oranica i dvorište, površine 235 čhv, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

3. Prekid postupka u ovoj pravnoj stvari, u odnosu na nekretninu iz toč.2. Rješenja, traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka iz toč.2. Rješenja na koji je stranka upućena.

4. Nalaže se stranci iz toč.2. Rješenja, u roku 15 dana od pokretanja parničnog postupka na koji je upućena, dokaz o tome (primjerak tužbe) dostaviti sudu.

5. Ako stranka iz toč.2. Rješenja ne pokrene parnični postupak u roku određenom ovim rješenjem izvanparnični postupak u ovoj pravnoj stvari će se nastaviti i dovršiti kao da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je stranka upućena na parnicu.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 22.07.2025. podnio ovom sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasništva prodajom nekretnina na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba.

2. Podnescima od 21.10.2025. i 10.06.2026. protustranka je osporila suvlasničke udjele na jednoj od nekretnina (opisanoj u izreci ovog rješenja) navodeći da je njen suvlasnički udio veći od onog upisanog u zemljišnoj knjizi. Protustranka naime tvrdi da njen suvlasnički udio iznosi 3/4 dijela, a ne 2/4 dijela kako je to upisano u zemljišnoj knjizi. Protustranka ističe da se radi o nekretnini na kojoj se nalazi zgrada – obiteljska kuća te da je uz suglasnost pravnog prednika stranaka – EM (oca protustranke / djeda predlagatelja) vlastitim sredstvima i sredstvima kredita na postojećoj prizemnici nadogradio kat i potkrovlje sa stubištem čime je nastala nova stvar te da je taj nadograđeni dio kuće u njegovom isključivom vlasništvu. Protustranka nadalje ističe da mu je Franjo Prišlin 1982. darovao 1/10 predmetne nekretnine.

2.1. Protustranka se protivi prijedlogu predlagatelja za razvrgnuće i predlaže sudu, nakon utvrđenja točnih suvlasničkih omjera (na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica]), razvrgnuti suvlasništvo uspostavom vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine – dioba etažiranjem. U odnosu na ostale nekretnine koje su prijedlog razvrgnuća protustranka predlaže suvlasništvo razvrgnuti geometrijskom diobom budući da se radi i građevinskom zemljištu ili diobom po ekvivalentu.

3. Predlagatelj se protivi činjeničnim tvrdnjama protustranke da su suvlasnički udjeli na predmetnoj nekretnini različiti od onih upisnih u zemljišnoj knjizi.

4. Zakon o izvanparničnom postupku u čl.27.st.1. (Narodne novine broj: 59/2023 – ZIP) propisuje da ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom.

4.1. Ako dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, a sve se stranke s time suglase, sud može spor riješiti u izvanparničnom postupku utvrđivanjem spornih činjenica (čl.27.st.3. ZIP).

4.2. Ako među strankama nema spora o bitnim činjenicama, već o pravu koje se temelji na tim činjenicama, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti o spornom pravu (čl.27.st.4. ZIP).

5. Iz činjeničnih tvrdnji protustranke proizlazi da među strankama postoji spor suvlasničkim udjelima na predmetu razvrgnuća, tj. da postoji spor o bitnim činjenicama koje su od utjecaja na spor o pravu. Također, iz činjeničnih tvrdnji predlagatelja proizlazi da isti nije suglasan da se sporne bitne činjenice utvrđuju u ovom postupku. Posljedično, sud ne može o zahtjevu predlagatelja odlučiti u ovom izvanparničnom postupku (čl.27.st.4. ZIP).

5.1. S obzirom na navedeno sud ne može o zahtjevu predlagatelja odlučiti u ovom izvanparničnom postupku (čl.27.st.4. ZIP).

6. Budući da je protustranka osporila stanje stvari (suvlasničke udjele) kakvo je navedeno u javnoj ispravi – zemljišnoknjižnom izvatku, sud je ocijenio da je na parnicu potrebno uputiti osobu koja osporava istinitost onoga što se u javnoj ispravi potvrđuje ili određuje (čl.230.st.1. Zakona o parničnom postupku), tj. osobu koja pobija oborivu predmnijevu o istinitosti javne isprave (čl.230.st.3. Zakona o parničnom postupku).

7. U odnosu na prijedlog protustranke od 24.06.2026. da se postupak u ovoj pravnoj stvari prekine u cijelosti, tj. u odnosu na sve nekretnine koje su predmet razvrgnuća, takav prijedlog nije osnovan. Naime, nije u pravu protustranka kada navodi da će provođenje (nastavak) postupka u odnosu na ostale nekretnine koje su predmet razvrgnuća "praktički onemogućiti razdiobu po ekvivalentu". Upravo suprotno, sud smatra da će se utvrđenjem vrijednosti ostalih nekretnina i utvrđenjem je li moguća geometrijska dioba omogućiti sudu da odluči koji će prijedlog za razvrgnuće prihvatiti. Onaj predlagatelja ili protuprijedlog protustranke. Da bi se odlučilo o prijedlogu predlagatelja potrebno je prethodno (sukladno čl.50.st.4. ZVDSP) isključiti mogućnost geometrijske diobe. Nadalje, da bi se odlučilo o protuprijedlogu protustranke potrebno je utvrditi i vrijednost (svih) nekretnina uzimajući u obzir mogućnost da bi nadoplata razlike vrijednosti iz čl.52.st.3. ZVDSP – a mogla biti nužna. U tom smislu ne postoji zapreka da se u odnosu na ostale nekretnine koje su predmet razvrgnuća, u nastavku postupka, ne utvrde sve pravno odlučne činjenice potrebne da bi se odlučilo o prijedlozima stranaka.

7.1. S obzirom na navedeno sud je na temelju čl.27.st.2. ZIP – a prekinuo postupak u ovoj pravnoj stvari (u odnosu na navedenu nekretninu) i uputio protustranku na pokretanje parničnog postupka.

7.2. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u toč.1. i 2. izreke rješenja.

8. U slučaju iz čl.27.st.1. ZIP – a sud će odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim ZIP – om ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno (čl.27.st.2. ZIP).

8.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u toč.3. – 5. izreke rješenja.

U Zagrebu, 1. srpnja 2026.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju, po punomoćniku

2. Protustranci, po punomoćniku

3. U spis