Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž R-349/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, ĆŠ, izvjestiteljice i članice, VŠ, članice, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje /OIB: 02958272670/ sa sjedištem u [adresa], kojeg zastupaju zaposlenici dipl. iur. ČŠ i JŠ, protiv prvotuženice MŠ /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], koju zastupa Nataša Lisac i Mitar Knežić, odvjetnici iz Dugog Sela i drugotuženika RŠ /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], radi utvrđenja, odlučujući o žalbi prvotuženice MŠ protiv presude zbog ogluhe Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1929/2025-5 od 9. prosinca 2025., u sjednici održanoj 1. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba prvotuženice MŠ i potvrđuje presuda zbog ogluhe Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1929/2025- 5 od 9. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Presudom zbog ogluhe Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 1929/2025-5 od 9. prosinca 2025. utvrđen je ništetnim ugovor o radu kojeg su sklopili prvotuženica MŠ i drugotuženik ŽŠ, za razdoblje od 17. do 22. rujna 2020.

2. Protiv presude žali se prvotuženica MŠ pozivom na sve dopuštene žalbene razloge (članak 353. stavak 2. ZPP-a[1] ). Predlaže ukidanje prvostupanjske presude i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a)

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev na utvrđenje ništetnim Ugovora o radu sklopljenog između prvotuženice MŠ i drugotuženika RŠ za razdoblje od 17. do 22. rujna 2020., koji tužitelj temelji na navodima da je prvotuženica (registrirana kao kućanstvo), protivno ZOZO-a[2] prijavila 49 radnika od kojih i drugotuženika u cilju da mu bez stvarnog radno pravnog odnosa (nije predavala zakonom propisanu dokumentaciju za radnike niti je bilo poslovnih aktivnosti) omogući ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja, i u prilog dostavlja dokaze Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o prijavama, među kojima je i prijava za drugotuženika, zapisnik o kontroli podataka i ispis iz službene evidencije.

6. Iz sadržaja prvostupanjskog predmeta proizlazi da je rješenjem od 6. listopada 2025. razdvojen postupak u odnosu na ostale tuženike (list 86.), da drugotuženik nije osporio tužbu, koja mu je dostavljena prije razdvajanja postupka, niti pristupio ročištu zakazanom za 9. prosinac 2025. (list 90.), da je prvotuženica u odgovoru na tužbu prije razdvajanja postupka navela da se ne protivi da se ugovor proglasi ništetnim i predložila sudu da se u odnosu na nju prihvati tužbeni zahtjev (list 116.) i da tu izjavu nije opozvala, odnosno da su se s obzirom na postupak koji je prethodio u odnosu na drugotuženika ispunile pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe (članak 331. b stavak 1. točka 1. - 4. ZPP-a), a u odnosu na prvotuženicu presuda na temelju priznanja (članak 331. stavak 1. ZPP-a).

7. Materijalno pravo je pravilno primijenjeno.

8. Naime, općim propisima obveznog prava sadržanim u ZOO-a[3] , koji se prema odredbi članka 8. stavku 4. ZR-a[4] primjenjuju na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, a koje nije uređeno tim ili drugim zakonom, je propisano da je ništetan ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenim slučaju ne propisuje što drugo (članak 322. stavak 1.), da na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i da se na nju može pozivati svaka zainteresirana osoba (članak 327.), da se pravo na isticanje ništetnosti ne gasi (članak 328.), da će ugovor biti bez učinka ako je nedopuštena pobuda bitno utjecaja na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati (članak 273. stavak 2.), da se odredbe o nedopuštenosti činidbe primjenjuju i na pobudu za sklapanje ugovora (članak 273. stavak 4.), da je ugovor ništetan ako je činidba nemoguća, nedopuštena, neodređenja ili neodrediva (članak 270. stavak 1.) i da je činidba nedopuštena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva (članak 271.).

2 Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj: 80/2013., 137/2013., 98/2019., 33/2023.)

3 Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZOO-a)

4 Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/2014., 127/2017., 98/2019., 151/2022., 46/2023., 64/2023. , u daljnjem tekstu: ZR-a)

9. Iz navedenih odredbi proizlazi da je nedopuštena pobuda (subjektivni pristup pri sklapanju ugovora) za koju su znale obje ugovorne strane protivna moralu, a time i ugovor ništetan u smislu odredbe članka 322. stavka 1. ZOO -a, da na razloge ništetnosti sud pazi po službenoj dužnosti i da se na nju može pozivati svaka zainteresirana stranka, te da se pravo na isticanje ništetnosti ne gasi.

10. Prema tome, kako je svrha sklapanje Ugovora o radu između prvo i drugo tuženika bila ostvarivanje ne pripadajućih prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja za drugotuženika, uz istovremeno svjesnu zloupotrebu pravila radnog odnosa, što su obje ugovorne strane znale, posljedice koje se reflektiraju na tužitelja na način da formalno prijavljenim radnicima, među kojima je drugotuženik priznaje ne pripadajuća prava iz zdravstvenog osiguranja na teret tužitelja i državnog proračuna, to kao jedini objektivni zaključak ostaje da se u okolnostima konkretnog slučaja radi o nedopuštenoj pobudi (činidbi koja je protivna prisilnim propisima /članak 10. ZR-a/ i moralu), odnosno da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kad je prihvatio tužbeni zahtjev i da donošenjem pobijane presude zbog ogluhe nije povrijeđeno niti jedno postupovno pravo žaliteljice - pravna pozicija prvotuženice s obzirom na postupak koji je prethodio je ista neovisno o vrsti donesene presude (u oba slučaja se tužbeni zahtjev prihvaća).

11. Stoga je neodrživ stav žaliteljice u kojem sama sebe potire, pogrešno se pozivajući na odredbu članka 251 b stavak 1. - 3. ZPP-a - da nije preuzela tužbu radi davanja odgovora, a u prilog dostavlja odgovor na tužbu koji je podnesen prije razdvajanja postupka (list 113. - 117.). Osim toga, žaliteljica očito ispušta iz vida da samom činjenicom razdvajanja postupka (odlukom o upravljanju parnicom) radnje stranaka poduzete prije razdvajanja, u kojima iskazuju svoju procesno pravno relevantnu volju ne gube svoj učinak.

12. Zaključno, ispitivanjem presude zbog ogluhe Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1926/2025-5 od 9. prosinca 2025. nisu utvrđeni razlozi pobijanja po prvotuženici MŠ, niti razlazi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a), zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP-a).

U Zagrebu 1. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Nika Grospić Ivasović