Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1889/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić, predsjednice vijeća, Marijana Vugića, suca izvjestitelja i člana vijeća i Renate Đaković Vranković, članice vijeća, u pravnoj stvari prvotužiteljice-protutuženice TB OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužiteljice- protutuženice EB OIB: [osobni identifikacijski broj], obje iz Zagreba, Tijardovićeva 8, koje oboje zastupa Luka Antunović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Župan, Babić & Antunović d.o.o. u Zagrebu protiv tuženice-protutužiteljice ŠB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Senka Paškalin Urumović, odvjetnica u [adresa], radi utvrđenja, odlučujući o žalbi 1 i 2 tužitelja-protutuženika protiv dijela presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3338/2025-14 od 11. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 30. lipnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba 1. i 2. tužitelja-protutuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3338/2025-14 od 11. ožujka 2026. pod točkama I, II i IV izreke.

II Odbijaju se stranke sa zahtjevom za naknadu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja TB i EB koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je potraživanje tuženice ŠB prema drugotužiteljici EB koje proizlazi iz Sporazuma o ispunjenju obveze korisnika kredita od strane jamca i prijelazu kreditorovih prava i osiguranja na jamca od 16.02.2022. sklopljenog između Zagrebačke banke d.d., Zagreb, vezano uz Ugovor o kreditu br. [broj kredita] od 20.02.1996. sklopljenog između tužiteljice EB i Zagrebačke banke d.d., Zagreb, prestalo.

2. Nalaže se tuženici ŠB da u roku od 15 dana prvotužitelju TB izda brisovno očitovanje radi brisanja založnog prava na nekretnini u vlasništvu prvotužitelja, upisanoj u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], suvlasnički dio Rbr. 49. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E- 49), u naravi stan broj 66 na VI (šestom) katu lijevo koji se sastoji od tri sobe i ostalih prostorija u površini od 77.87 čm s pripadajućim spremištem u podrumu, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, upisanog pod brojem Z- 19404/2022, a u suprotnom će takvo brisovno očitovanje zamijeniti ova presuda.

3. Nalaže se tuženici ŠB da prvotužitelju TB i drugotužiteljici EB nadoknadi trošak ovog parničnog postupka zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2025., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, tekućom od dana donošenja presude pa do isplate, u roku od 15 dana.“.

II. Tužitelj-protutuženik TB dužan je trpjeti namirenje tražbine tuženice-protutužiteljice ŠB u iznosu od 4.242,23 eura sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tužitelja-protutuženika TB upisane u zemljišne knjiga Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to:

- 49. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E -49) stan broj 66 na VI (šestom) katu lijevo koji se sastoji od tri sobe i ostalih prostorija u površini od 77.87 čm sa pripadajućim spremištem u podrumu, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, i to nekretnine z.k. č. br. [katastarska čestica], [adresa] površine 1143m2, od toga Stambena zgrada, [adresa], 8 površine 1143 m2, te namirenjem tuženice--protutužiteljice ŠB iz postignute kupoprodajne cijene.

III. Odbija se protutužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„Tužitelj-protutuženik TB dužan je trpjeti namirenje tražbine tuženice - protutužiteljice ŠB sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tužitelja-protutuženika TB upisane u zemljišne knjiga Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to:

- 49. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E -49) stan broj 66 na VI (šestom) katu lijevo koji se sastoji od tri sobe i ostalih prostorija u površini od 77.87 čm sa pripadajućim spremištem u podrumu, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, i to nekretnine z.k. č. br. [katastarska čestica], [adresa] površine 1143m2, od toga Stambena zgrada, [adresa], 8 površine 1143 m2, te namirenjem tuženice--protutužiteljice ŠB iz postignute kupoprodajne cijene, i to za iznos zakonske zatezne kamate:

- na iznos od 313/12 eura / 2.359,22 kn od 15.01.2001.

- na iznos od 317/70 eura / 2.393,78 kn od 13.02.2001.

- na iznos od 316,75 eura / 2.386,59 kn od 14.03.2001.

- na iznos od 316,58 eura / 2.385,25 kn od 12.04.2021.

- na iznos od 309,25 eura / 2.330,10 kn od 15.05.2001.

- na iznos od 301,73 eura / 2.273,39 kn od 13.06.2001.

- na iznos od 301,85 eura / 2.274,35 kn od 10.07.2001.

- na iznos od 408,68 eura / 3.079,25 kn od 15.03.2005.

- na iznos od 408,68 eura / 3.079,25 kn od 12.04.2005.

- na iznos od 408,68 eura / 3.079,25 kn od 12.05.2005.

- na iznos od 408,68 eura / 3.079,25 kn od 16.06.2005.

- na iznos od 408,68 eura / 3.079,25 kn od 14.07.2005., sve do isplate.“.

IV. Nalaže se tužitelju-protutuženiku TB i tužiteljici-protutuženici EB da u 15 dana naknade tuženici-protutužiteljici ŠB parnični trošak od 1.177,74 eura sa zateznom kamatom od 12. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine."

2. Protiv ove presude u dijelu pod točkama I, II i IV izreke žale se 1 i 2 tužitelji- protutuženi (dalje: tužitelji) iz žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22.- dalje ZPP) s prijedlogom da se u pobijanom dijelu prvostupanjska presuda preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3 U odgovoru na tužbu tužena-protutužiteljica (dalje: tužena) osporava osnovanost navoda žalbe te predlaže da se odbije kao neosnovana uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno navodima žalbe prvostupanjski sud nije počinio one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ukazuje žalba. Pobijana presuda u svemu je sačinjena sukladno čl. 338. st. 4. ZPP pa nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

6. Prvostupanjski sud u bitnom navodi slijedeće:

"Nije sporno, a proizlazi i iz dokumentacije u spisu:

- da je tužiteljica EB sa Zagrebačkom bankom sklopila 20.2.1996. ugovor o kreditu

- da je tuženica ŠB bila jamac tužiteljici i da je na ime otplate kredita otplatila ukupno 4.242,23 eura

- da je sredstvo osiguranja kredita bila i hipoteka na nekretnini koja je sada u vlasništvu prvotužitelja

- da je kredit otplaćen i da je banka izdala brisovno očitovanje

- da je tuženica 16.2.2022. sa Zagrebačkom bankom sklopila Sporazum o ispunjenju obveze korisnika kredita od strane jamca i prijelazu kreditorovih prava i osiguranja na jamca

- da je tuženica na temelju toga Sporazuma uknjižila na svoje ime ustupanje založnog prava prijenosom hipotekarne tražbine koja je osigurana tim založnim pravom.

U konkretnom slučaju, tražbina tuženice prema drugotužiteljici osigurana je hipotekom upisanom u zemljišne knjige. Riječ je o dobrovoljnom založnom pravu iz čl. 304. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Tuženica je podnijela hipotekarnu tužbu u smislu čl. 336. st. 3. ZV, prema kojem založni vjerovnik ima pravo od svagdašnjeg vlasnika založene stvari, a i svakoga trećega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, ako nije što drugo određeno. Po čl. 368. ZOO/91, kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čije je potraživanje osigurano zalogom ili hipotekom može se namiriti iz opterećene stvari ako je drži u rukama ili je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. Javnom se knjigom u smislu navedene odredbe smatra i zemljišna knjiga u koju je upisana hipoteka u korist tuženice. Drugim riječima, zbog činjenice da je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi, tuženica -protutužiteljica može se namiriti iz založene nekretnine, odnosno da nije zastarjelo njezino pravo da hipotekarnom tužbom od hipotekarnog dužnika zahtijeva trpljenje namirenja tražbine osigurane založnim pravom.

14. S druge strane, nesporna je činjenica da je tuženica na ime otplate kredita tužiteljice EB isplatila ukupno 4.242,23 eura, i to prema dinamici koja je također nesporna, a proizlazi i iz očitovanja Zagrebačke banke na listu 25 koje su tužitelji dostavili u spis.

S obzirom da tražbina tuženici-protutužiteljici nije namirena, ona je ovlaštena ostvarivati svoje pravo na namirenje te tražbine po čl. 336. st. 1. ZV. Prigovori tužitelja koji se odnose na uknjižbu visine založnog prava na puni iznos kredita (105.000,00 DEM) neodlučni su jer će protutužiteljica moći prisilno naplatiti samo iznos vlastite tražbine prema prvotužiteljici-protutuženici. Po čl. 301. ZV, naime, založno pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga određene tražbine kao cjeline, pa se opterećenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem tražbine, ako nije što drugo zakonom određeno. Prema tome, neopstojnost čitave tražbine osigurane zalogom ne utječe na založno pravo i iz njega izvedeno pravo na namirenje."

7. Ova odluka suda prvog stupnja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.

8. Na opširne navode žalbe treba reći da u vrijeme kada je tužena kao jamac jamčila za obveze 2 tužiteljice kao korisnice kredita, i koji kredit koji je bio osiguran hipotekom na nekretnini 1 tužitelja, bio je na snazi ranije važeći Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91….88/01.- dalje ZOO/91) koji je u čl. 1003. propisivao da na jamca koji je namirio vjerovnikovo potraživanje prelazi to potraživanje sa svim sporednim pravima i garancijama njegovog ispunjenja s tim da je u sada važećem Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 - dalje ZOO), i to čl. 110. je propisano da na jamca koji je namirio vjerovnikovu tražbinu prelazi ta tražbina sa svim sporednim pravima i osiguranjima njezina ispunjenja.

9. Dakle, na jamca koji je namirio vjerovnikovu tražbinu prelaze sva ona prava koje je imao vjerovnik, uključujući i pravo namirenje iz hipoteke koja je upisana u njegovu korist, te on može ostvarivati prava iz te hipoteke kao novi vjerovnik.

10. Pri tom sintagma "prelazi ta tražbina" podrazumijeva onu tražbinu koju je jamac ispunio vjerovniku umjesto glavnog dužnika.

11. Međutim, prijenos hipoteke od banke na jamca koji je ispunio obvezu glavnog dužnika nije automatski jer, a kada jamac isplati dug glavnog dužnika, jamac stječe zakonsku subrogaciju odnosno pravo da potražuje od dužnika ono što je platio vjerovniku, međutim, to ne znači da jamac automatski postaje hipotekarni vjerovnik nego se prijenos hipoteke na jamca može ostvariti ugovorom o ustupanju tražbine (one koju je umjesto glavnog dužnika jamac ispunio vjerovniku) i prijenosu hipoteke a što zahtijeva upis u zemljišnu-knjigu, a kao što iz stanja spisa proizlazi, a među strankama nije ni sporno, tužena se je upisala kao ovlaštenik hipoteke a između nje i banke je sklopila sporazum o ispunjenju obveza korisnika kredita od strane jamca i prijelazu kreditorovih prava i osiguranja na jamca dana 16. veljače 2022.

12. Odgovaraju navodi žalbe da, a to utvrđuje i prvostupanjski sud, jer je prvotužena ispunila banci kao vjerovniku svoju obvezu iz ugovora o kreditu te da je u vezi toga Zagrebačka banka njoj izdala brisovno očitovanje dana 14. lipnja 2011., a među strankama nije prijeporno, a to i proizlazi iz stanja spisa , da 2. tužiteljica na temelju tog brisovnog očitovanja nije brisala hipoteku koja je glasila na Zagrebačku banku radi osiguranja povrata tražbine temeljem ugovora o kreditu.

13. Treba navesti da hipoteka ne prestaje samo ispunjenjem tražbine vjerovnika, već prestaje brisanjem iz zemljišne knjige. Naime, prema čl. 347. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 9/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP), a koji je bio na snazi u vrijeme izdavanja brisovnog očitovanja i upisa hipoteke u korist tužene, založno pravo na nekretnini (hipoteka) prestaje brisanjem iz zemljišne knjige, iako tražbina koju je osiguravala može biti već ispunjena, dakle, dok se hipoteka ne izbriše, smatra se da postoji, te stoga nije bilo zapreke za sklapanjem gore navedenog sporazuma između Zagrebačke banke i tužene i upisa hipoteke u korist tužene radi osiguranja vraćanja tražbine koju je ona kao jamac ispunila Zagrebačkoj banci umjesto glavnog dužnika.

14. Vezano uz navode tužitelja istaknutih u tijeku postupka, sukladno čl. 222. ZOO, kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti iz opterećene stvari ako je drž i u rukama ili ako je njegovo pravo upisan u javnoj knjizi, a što u ovom slučaju jeste jer se javnom knjigom u smislu navedene odredbe smatra i zemljišna knjiga u koju je upisana hipoteka u korist tužene te se stoga tužena može namiriti iz založene nekretnine u visini svoje tražbine koju ima prema drugo tužiteljici čiju obvezu je isplatila kao jamac u visini od 4.242,33 eura. I odluka o trošku je pravilna i zakonita (čl. 154. st. 1. ZPP).

15. Zbog navedenog, a kako ovaj sud nije našao da su počinjene i druge bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP, to je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci (točka I).

16. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP (točka II).

U Zagrebu 30. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Jasenka Grgić