Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj Pp-2649/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Sanji Crljen Mrvoš uz sudjelovanje Maje Lekić kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene RĆ, zbog prekršaja iz članka 5. stavka 2. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 dalje: ZOR) i drugih, u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata Područnog ureda u Rijeci Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja KLASA: 116-02//23-01/5948 od 01. srpnja 2024., nakon javne i glavne rasprave održane 30. lipnja 2026. u nazočnosti okrivljenice i njezina branitelja odvjetnice Laure Brajković, a u odsutnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 30. lipnja 2026. javno objavivši u odsutnosti stranaka i sudionika,

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljena RĆ kći FĆ i UĆ rođena R, rođena **.**.1964. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], po zanimanju cvjećar, vlasnica obrta, s mjesečnim primanjima u iznosu od 600,00 eura, trenutno na bolovanju, razvedena, majka jednog punoljetnog djeteta, prekršajno kažnjavana, protiv koje nije u tijeku drugi prekršajni postupak

na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

kriva je

što

okrivljena kao vlasnica obrta [obrt], [adresa] (tržnica Rijeka kiosk interni broj 22 i 23) u svojstvu poslodavca nije uredno vodila evidencije radnog vremena na propisani način, a čiji sadržaj i način vođenja evidencije je propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine broj 32/15, 97/15, 73/17 dalje Pravilnik) odnosno vodila ih je protivno odredbi članka 8. stavka 2. i članka 10. Pravilnika za radnicu Ivanka Luketić OIB [osobni identifikacijski broj] zaposlenu dana 14. studenog 2023. za poslove cvjećarice, budući da nije evidentirala posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom propisane člankom 8. stavkom 2. Pravilnika pa tako u evidenciji radnog vremena nije uopće evidentirala podatak o satima rada na dan 14. studeni 2023. godine i na dan 30. studeni 2023. godine, te nije posebno evidentirala sate naknade plaće na dan blagdana 4 sata na dan 18. studeni 2023. godine (Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje), te nije iskazala točan podatak o ukupnim satima rada u mjesecu studeni 2023. budući je evidentirala ukupno 48 sati, a iz obračuna plaće je vidljivo da je radnica ostvarila ukupno 56 sati redovitog rada i 4 sata državni blagdan

dakle, u svojstvu poslodavca nije uredno vodila evidencije radnog vremena na propisani način, a čiji sadržaj i način vođenja evidencije je propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima

čime je okrivljena RĆ počinila prekršaj iz članka 5. stavka 2. ZOR u svezi članak 8. stavka 1. i 2. te članka 9. Pravilnika, kažnjiv po članku 229. stavku 2. ZOR u svezi članka 229. stavka 1. točke 1. ZOR

pa joj se na temelju članka 229. stavka 2. ZOR u svezi članka 229. stavka 1. točke 1. ZOR uz primjenu odredbe članka 37. stavka 2. i 3. točke 1. u svezi članka 33. stavka 1. PZ

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 150,00 eura (stotinu pedeset eura i nula centi)

Na temelju odredbe članka 33. stavka 11. PZ okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenica se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne odnosno 100,00 eura (jednu stotinu eura i nula centi) smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju odredbe članka 139. stavka 6. PZ okrivljena se oslobađa obveze naknaditi troškove prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 1. do 4. PZ.

III. U odnosu na okrivljenicu RĆ s podacima kao u točki I izreke na temelju članka 181. točke 5. dalje

odbija se optužba

da je

protivno odredbi članka 112. stavak 1. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine broj 157/13, - 119/22) okrivljena u svojstvu poslodavca propustila radnicu ČĆ, rođena **.**.1982., OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem [adresa], koju je zaposlila dana 06. prosinca 2019. godine temeljem prijave na obvezno mirovinsko osiguranje na 4 sata dnevno (20 sati tjedno), a koja je započela s radom na poslovima cvjećarke u poslovnom prostoru cvjećarne na lokaciji Tržnica Rijeka, kiosk interni broj 22 i 23, kojim posluje okrivljena u svojstvu poslodavca, dana 01. travnja 2020. godine u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno, te koje poslove je obavljala u kontinuitetu u punom radnom vremenu do dana 03. kolovoza 2023. godine od ponedjeljka do subote od 06,30 sati do 14,30 sati, dakle u prosjeku 48 sati tjedno, prijaviti na obvezno mirovinsko osiguranje na odgovarajuće radno vrijeme od 40 sati tjedno, (8 sati dnevno), podnošenjem prijave o promjeni tijekom osiguranja u roku od 24 sata od nastale promjene na puno radno vrijeme od 8 sati dnevno, dakle, najkasnije dana 02. travnja 2020. godine, s datumom promjene 01. travnja 2020. godine, što nije učinila do dana podnošenja ovog optužnog prijedloga,

pa da bi time počinila prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/24, 119/22 dalje ZOMO)

IV. Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ u odnosu na prekršaj iz točke III. izreke troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Ovlašteni tužitelj podnio je 01. srpnja 2024. optužni prijedlog protiv okrivljenice zbog prekršaja činjenično opisanih u izreci s prijedlogom da se protiv iste provede prekršajni postupak te da se ista kazni sukladno zakonu.

1.1. Nakon počinjenja ovdje optuženog prekršaja na snagu je stupio novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (Narodne novine 55/2024) pri čemu članak 8. ranijeg Pravilnika ima kontinuitet u članku 13. novog Pravilnika, a članak 9. ranijeg Pravilnika u članku 15. novog Pravilnika uslijed čega je pravni kontinuitet očuvan. Međutim, obzirom da navedeni podzakonski akt nije blaži za okrivljenicu, sud je primjenom članka 3. PZ primijenio propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja.

1.2. Također, sud je po službenoj dužnosti izmijenio pravnu kvalifikaciju prekršaja pod točkom I. izreke koja je u optužnom aktu naznačena kao prekršaj iz članka 5. stavka 2. ZOR u svezi članka 8. stavka 2. i članka 10. Pravilnika dok bi, s obzirom na činjenični opis prekršaja, ispravno trebalo biti naznačeno "u svezi članka 8. stavka 1. i 2. i članka 9. Pravilnika". Obzirom da Sud nije vezan pravnom kvalifikacijom prekršaja kako je ona označena po ovlaštenom tužitelju, ista je po službenoj dužnosti izmijenjena u skladu sa ispravnom zakonskom normom te činjeničnim opisom, a čime nije došlo do prekoračenja optužbe.

2. U povodu optužnog prijedloga određena je glavna rasprava.

3. Okrivljenica je obranu iznijela na raspravi.

3.1. Ne smatra se krivom za optuženi prekršaj. ČĆ je kod nje čitavo vrijeme radila na četiri sata i prestala je raditi 03. kolovoza 2023., dok SĆ i dalje radi u njezinom obrtu s time da je sada zaposlena na osam sati. Što se tiče evidencija radnog vremena može reći da je omaškom upisano da je radnica SĆ radila 18. studenog 2023. jer se radi o državnom prazniku na oni ne rade. Na evidenciji radnog vremena je ispravno upisano za studeni 2023. da SĆ nije radila 18. studenog 2023. što je bio blagdan, niti 19. studenog 2023., a to je bila nedjelja, dok ne zna zašto je obračunat rad na državni blagdan prilikom isplate plaće, ali smatra da time nije nikoga oštetila. Po njezinoj knjizi prometa vidi se da na državne blagdane ne radi, a neke nedjelje su znali biti otvoreni, ali onda bi radila ona sama, s time da u zadnje vrijeme to ne može zbog bolesti. Što se tiče ukupnog zbroja sati za studeni 2023. za SĆ može reći da je to čista omaška i da je jednostavno zaboravila upisati broj sati za 14. studeni 2023. i 30. studeni 2023. pa kada se zbrajalo, izostalo je tih osam sati, ali je na obračunskoj ispravi sve točno obračunato. Što se tiče ČĆ i dalje izričito ističe kako su evidencije vođene na ispravan način jer je navedena radnica svo vrijeme dok je bila zaposlena u njezinom obrtu radila četiri sata dnevno, a ne osam sati, zbog čega su i smjene evidentirane dnevno po četiri sata. Sve navedeno odnosi se na rad cvjećarnice na tržnici Rijeka. Što se tiče njezinih osobnih prilika ističe kako je na bolovanju od rujna 2025. te se liječi od karcinoma. Živi u zajedničkom kućanstvu sa svojom majkom, sinom i njegovom djevojkom, majka ostvaruje mirovinu, sin radi te svi zajedno sudjeluju u troškovima kućanstva. Naknada za bolovanje joj iznosi 600,00 eura mjesečno, obrt je i dalje otvoren na način da je u njemu zaposlena SĆ te ona obavlja sve poslove vezane uz cvjećarnicu.

3.2. U nazočnosti okrivljenice i njezine braniteljice pročitana je dokumentacija dostavljena uz optužni akt.

3.3. Iz zapisnika Državnog inspektorata od 11. prosinca 2023. slijedi da je započet inspekcijski nadzor u obrtu [obrt] (Tržnica Rijeka kiosk interni broj 22 i 23) u vlasništvu RĆ radi nadzora primjene zakona i drugih propisa iz područja radnih odnosa, gdje su neposrednim zapažanjem zatečene radnice SĆ i RĆ. Utvrđeno je i da vlasnica obrta osim sebe u radnom odnosu ima još dvije radnice, SĆ i DĆ, obje prijavljene na nepuno radno vrijeme. Od vlasnice obrta zatražena je dostava radno pravne dokumentacije za radnice SĆ i ČĆ za 2023. godinu.

3.4. Iz zapisnika o nastavku inspekcijskog nadzora Državnog inspektorata od 23. travnja 2024. slijedi kako je u nazočnosti okrivljenice izvršen uvid u dostavljenu dokumentaciju za radnice ČĆ i SĆ.

3.5. Iz ugovor o radu na određeno vrijeme za ČĆ slijedi da je isti zaključen 05. prosinca 2019. za radno mjesto cvjećar, iz prijave o prestanku osiguranja na HZMO za ČĆ od 03. kolovoza 2023. slijedi da je evidentirana prijavom od 06. prosinca 2019. do 03. kolovoza 2023., na nepuno radno vrijeme četiri sata dnevno, iz odluke o otkazu za radnicu ČĆ od 03. srpnja 2023. slijedi da je radnica zatražila prestanak radnog odnosa, te su pročitane evidencije radnog vremena za radnicu ČĆ za mjesece svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz 2023. uz obračunske liste za navedeno razdoblje.

3.6. Iz ugovora o radu na neodređeno vrijeme za radnicu SĆ slijedi da je isti zaključen 14. studenog 2023. za poslove pomoćnika u cvjećarnici za nepuno radno vrijeme od 20 sati tjedno.

3.7. Iz evidencije o radnom vremenu za radnicu SĆ za mjesec studeni 2023. slijedi da je ista ispunjena za period od 14. studenog 2023. do 30. studenog 2023. Pored datuma za dane 14. studeni 2023. do 17. studeni 2023., 20. studeni 2023. do 25. studeni 2023. te 27. studeni 2023. do 30. studeni 2023. upisano je radno vrijeme 8-12, dok je za datume 18. studeni 2023., 19. studeni 2023. i 26. studeni 2023. stavljena oznaka – uz navod blagdan i nedjelja. U odnosu na datume 14. studeni 2023. i 30. studeni 2023. nedostaje upisan broj sati odrađen u danu te su navedene rubrike prazne dok je kod ostalih datuma u rubrici broj sati (osim onih evidentiranih kao blagdan ili nedjelja) upisana brojka 4. Posljednje, u rubrici koja se odnosu na ukupan broj sati upisan je broj 48.

3.8. Iz obračunske isprave (obrazac OP) za radnicu SĆ za mjesec studeni 2023. slijedi da je istoj obračunato 56 sati kao redovan rad te 4 sata kao rad na državni blagdan, odnosno ukupno 60 sati, na temelju kojeg fonda sati je radnici obračunata plaća.

3.9.Okrivljenica i braniteljica okrivljenice nisu imale primjedbi na pročitane dokaze.

3.10. Okrivljenica i braniteljica okrivljenice nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga te je braniteljica okrivljenice navela kako ne predlaže izvođenje bilo kakvih personalnih dokaza odnosno predlaže da se završi dokazni postupak sve s obzirom na zdravstveno stanje okrivljenice kojoj svaki dolazak na sud predstavlja stresnu situaciju.

3.11. U završnoj riječi braniteljica okrivljenice navela je kako obrana prije svega ističe da se okrivljenoj po točkom I. optužnog prijedloga stavlja na teret propuštanje podnošenja prijave promjene u roku od 24,00 sata od nastale promjene te za isti prekršaj ističe prigovor zastare sve s obzirom na uloženu presudu Visokog prekršajnog suda RH te sukladno članku 13. Prekršajnog zakona sve obzirom da je četverogodišnji rok zastare u ovom konkretnom predmetu istekao 02. travnja 2024. te uslijed navedenog obrana predlaže da sud optužbu pod točkom I. optužnog prijedloga Državnog inspektorata odbije temeljem članka 181. stavka 1. točke 5. Prekršajnog zakona. Nadalje, obrana ističe da okrivljena nije počinila prekršaj za koji ju se tereti pod točkom II. optužnog prijedloga i to odnosu na radnicu ČĆ. Naime, u tom dijelu obrana navodi da je imenovana radnica radila četiri sata dnevno tako je i upisano u evidencije te isto tako izdana i obračunska isprava. S obzirom da u ovom postupku ne bi bilo dokazano drugačije, odnosno nema dokaza da bi imenovana radnica radila više sati nego li je to ugovoreno nema ni zakonske osnove da se predmetna evidencija radnih sati proglasi neurednom u tom dijelu. Stoga se predlaže u ovom dijelu donijeti oslobađajuću presudu. Što se tiče dijela prekršaja iz točke II. optužnog prijedloga, a koji se odnosi na radnicu SĆ obrana ističe da se radi o očitoj omašci prilikom vođenja evidencija. Naime, očigledno je broj radnih sati neispravno zbrojen, međutim, radi se o propustu koji je bio isključivo tehničke naravi te okrivljena nije imala nikakvu namjeru istu radnicu zakinuti, a što je opet i vidljivo iz obračunske isprave za istu radnicu. Očigledno proizlazi da navedeni slučajni propust okrivljene nije imao nikakvu štetnu posljedicu za navedenu radnicu pogotovo i stoga što je u obračunskoj ispravi naveden veći broj radnih sati nego li u evidenciji pri čemu je zapravo i najbitnije to da je radnici isplaćena pravilna plaća. Tako u konkretnom slučaju radi se o nenamjernom formalnom propustu bez ikakve materijalne štete za ikoga. Stoga u ovom dijelu obrana predlaže naslovnom sudu da primjeni članak 24. a Prekršajnog zakona, a kojim je propisan institut beznačajnog prekršaja, sve iz naprijed navedenih razloga, a posebice jer je stupanj ugrožavanja zaštićenih vrijednosti neznatan, a nema ni potrebe za kažnjavanje okrivljene kod koje je navedeni propust nastao bez namjere i u konačnici bez ikakve materijalne štete za radnicu SĆ. Podredno ukoliko sud ipak nađe okrivljenu krivom za prekršaj pod točkom II. optužnog prijedloga, iako ista negira počinjenje u odnosu na radnicu ČĆ tada ista predlaže sudu da prilikom odmjeravanja prekršajno pravne sankcije uzme u obzir sve olakotne okolnosti na strani okrivljene, posebice činjenicu da je ista ranije nije osuđivana za istovjetne prekršaje, da nikada nije kazneno osuđivana, da se protiv iste ne vodi ikakav drugi postupak, da je ista onkološki bolesnik te vlasnica malog obrta s ograničenim prihodima te činjenicu da je u potpunosti surađivala s ovlaštenim tužiteljem i ovim sudom. Stoga se prije svega sudu predlaže u tom slučaju da uzme u obzir i mogućnost instituta ublažavanja kazne koji je propisan člankom 37. Prekršajnog zakona te da se okrivljenoj ublaži kazna na najmanji zakonom dozvoljeni iznos budući se svrha kažnjavanja može postići i ublaženom kaznom, posebice kada se radi o osobi koja ranije nije kažnjavana za istovjetne prekršaje te se do danas za istu ne vodi nikakav novi postupak. Okrivljenica se u cijelosti pridružila navodima braniteljice.

4. U odnosu na točke I. i II. izreke presude.

5. Člankom 5. ZOR propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni te da evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Sadržaj i način vođenja evidencije propisan je Pravilnikom.

5.1. Člankom 229. stavkom 2. u svezi stavka 1. točke 1. ZOR popisano je da će se novčanom kaznom kazniti poslodavac fizička osoba ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.)

5.2. Sukladno članku 8. stavak 1. i 2. Pravilnika, evidencija o radnom vremenu sadrži najmanje podatke, između ostalog, o početku rada, završetku rada i ukupno radno vrijeme dok je poslodavac osim podataka iz stavka 1. Pravilnika dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom (rad u dane blagdana). Člankom 9. Pravilnika propisano je kako se navedena evidencija vodi za obračunsko razdoblje koje je utvrđeno za isplatu plaće.

6. Na temelju provedenog dokaznog postupka, sud smatra utvrđenim kako je okrivljenica počinila prekršaj iz članka 5. ZOR u svezi članka 8. i 9. Pravilnika odnosno kako nije na propisani način vodila evidenciju o radnom vremenu radnika i to konkretno SĆ.

6.1. Prvenstveno, radnica je kod okrivljenice kao poslodavca zaposlena temeljem ugovora o radu s danom početka rada 14. studeni 2023. Nadalje, kako to proizlazi iz evidencije o radnom vremenu za radnicu SĆ za mjesec studeni 2023. kod datuma 14. studeni 2023. i 30. studeni 2023. nedostaje upisan broj sati odrađen u danu te su navedene rubrike ostavljene prazne dok je ujedno u rubrici koja se odnosi na ukupan broj sati upisan je broj 48. Također, pored datuma 18. studeni 2023. u rubrici "radio/la od-do" stoji oznaka "-", kao i u rubrici broj sati, a pod napomenom stoji upisano "blagdan". S druge strane, iz obračunske isprave (obrazac OP) za radnicu SĆ za mjesec studeni 2023. slijedi da je istoj obračunato 56 sati kao redovan rad te 4 sata kao rad na državni blagdan, odnosno ukupno 60 sati. Navedene isprave sud je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne dokaze, posebice stoga što je obračunska isprava (obrazac OP) ovršna isprava u koju sud nema razloga sumnjati dok okrivljenica nije imala primjedbi na pročitanu materijalnu dokumentaciju odnosno izvedene dokaze, a niti je u tijeku postupka dovedena u sumnju vjerodostojnost njihova sadržaja.

6.2. Kraj tako utvrđenog činjeničnog stanja, sud zaključuje kako okrivljenica doista nije vodila evidencije o radnom vremenu radnika na propisani način odnosno u skladu sa člancima 8. i 9. Pravilnika jer na evidenciji radnog vremena radnice SĆ za mjesec studeni 2023. nije kraj svakog radnog dana upisano vrijeme od kojeg, odnosno do kojeg je radnica tog dana radila, ukupan zbroj sati na evidenciji ne odgovara stvarno odrađenim satima radnice te je u suprotnosti sa obračunskom ispravom, dok ujedno na evidenciji nije ispravno vođen podatak o radnom vremenu i ukupnom broju sati za dan 18. studeni 2023., koji iako je na evidenciji označen kao blagdan odnosno bez odrađenih sati, nije u skladu sa obračunskom ispravom gdje je radnici priznato i plaćeno 4 sata rada na državni blagdan.

6.3. Zbog svega navedenog, sud smatra da je okrivljenica svojim postupanjem ostvarila objektivne elemente optuženog prekršaja iz točke I. izreke te da je ista kao poslodavac prekršajno odgovorna za skrivljene povrede propisa Zakona o radu odnosno podzakonskog propisa Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima. Okrivljenica je kriva za prekršaj jer je bila dužna i mogla biti svjesna da je njezino postupanje zabranjeno, posebno uz činjenicu višegodišnjeg poslovanja i zapošljavanja radnika.

6.4. Posljednje, sud je iz činjeničnog opisa prekršaja iz točke I izreke presude izostavio dio "za radnicu ČĆ rođena **.**.1982. OIB [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem [adresa], koja je bila u radnom odnosu za poslove cvjećarice, vodila neuredno evidencije radnog vremena za mjesec svibanj 2023., lipanj 2023., srpanj 2023. i kolovoz 2023. iz razloga što je u evidencijama radnog evidentirala radno vrijeme radnice u smjeni od 8-12h, dakle po 4 sata dnevno, ukupno 20 sati tjedno, a iz izjave radnice na upit o radnom vremenu u kojem je obavljala poslove cvjećarice utvrđeno je da je poslove radnog mjesta obavljala u smjeni od 8 sati dnevno od ponedjeljka do subote u smjeni od 06,30 sati do 14,30 sati, dakle u prosjeku 48 sati tjedno, dakle iz evidencija o radnom vremenu koju je dostavio poslodavac proizlazi da je imenovana radnica radila u drugačijem radnom rasporedu radnog vremena". To iz razloga što je točkom I. izreke okrivljenica oglašena krivom za počinjenje prekršaja iz članka 5. stavka 2. ZOR u svezi članak 8. stavka 1. i 2. te članka 9. Pravilnika, kažnjivo po članku 229. stavku 2. ZOR, dakle oglašena je krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret optužnim prijedlogom, pa sud smatra kako bi bilo protivno načelu ekonomičnosti dalje provoditi dokazni postupak u odnosu na dio činjeničnog opisa koji se odnosi na radnicu ČĆ, čime bi se nepotrebno odugovlačio postupak u situaciji gdje je osuđujuća presuda za optuženi prekršaj donijeta na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, sve kako to proizlazi iz prethodnog dijela obrazloženja ove presude.

7. Odabirući mjere kazne za prekršaje sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

7.1. Sud je imao u vidu činjenicu da je okrivljena prekršajno kažnjavana osoba i to u tri navrata u posljednje tri godine, odlukama Područnog carinskog ureda Rijeka od 05. listopada 2023. i 27. listopada 2023. zbog prekršaja iz članka 192. Općeg poreznog zakona te Područne jedinice- Službe za mobilne jedinice Rijeka od 11. veljače 2024. također zbog prekršaja iz članka 192. Općeg poreznog zakona. Protiv okrivljenice nisu u tijeku drugi prekršajni postupci. Dakle, iako je okrivljenica ranije prekršajno kažnjavana, ista nije nikada kažnjavana zbog počinjenja istovrsnih prekršaja iz domene Zakona o radu, a niti se protiv nje radi takvih prekršaja vode paralelni prekršajni postupci. Također, sud je naročito olakotnim cijenio činjenicu da obrt okrivljenice posluje od 1996. godine, što je utvrđeno uvidom u podatke obrtnog registra, a da je ovo jedini prekršaj iz domene radnog pravnih odnosa pri čijem počinjenju nisu povrijeđena materijalna prava radnika niti je postupanjem okrivljenice nastupila bilo kakva materijalna šteta već se doista radi o formalnom prekršaju. Uslijed navedenog, može se zaključiti kako se radi o izoliranom incidentu u postupanju okrivljenice. Posljednje, sud je imao u vidu i imovinsko stanje okrivljenice kao osobe koja se nalazi na dužem bolovanju zbog maligne bolesti, invazivnog karcinoma desne dojke za što je dostavila recentnu medicinsku dokumentaciju. Posebno otegotnih okolnosti sud nije našao.

7.2. Upravo iz navedenih razloga sud smatra da na strani okrivljenice postoje takve olakotne okolnosti koje opravdavaju primjenu odredbi o ublažavanju kazni zbog čega je sud novčanu kaznu za prekršaj za koji je okrivljenica oglašena krivom ublažio ispod zakonom propisanog minimuma kazne. Sud smatra i da će se tako izrečenom, ublaženom novčanom kaznom, postići svrha kažnjavanja posebice u vidu specijalne prevencije, da se okrivljenicu odvrati od daljnjeg činjenja prekršaja te da joj se ukaže na nužnost poštivanja pravnih propisa ubuduće, posebice onih iz domene Zakona o radu te pratećih propisa.

7.3. Okrivljenica ima mogućnost platiti dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom čime će se smatrati da je ukupna novčana kazna u cijelosti plaćena.

8. U odnosu na troškove postupka, imajući u vidu imovinske prilike okrivljenice kao osobe koja se uslijed teško narušenog zdravstvenog stanja nalazi na dugotrajnom bolovanju, sud je odlučio istu u cijelosti osloboditi obveze da naknadi troškove postupka iz članka 138. stavka 2. točke 1. do 4. PZ.

9. U odnosu na točke III. i IV. izreke presude.

10. Člankom 181. točkom 5. PZ određeno je da će sud izreći presudu kojom se optužba odbija ako se prekršajni progon ne može poduzeti zbog zastare, ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju prekršajni progon

11. Člankom 13. stavkom 1. i člankom 13.a. PZ-a određeno je da prekršajni progon zastarijeva nakon četiri godine od dana kad je prekršaj počinjen.

12. Optužnim prijedlogom okrivljenici se stavlja na teret da u odnosu na radnicu ČĆ nije sukladno članku 112. stavku 1. točki 5. ZOMO podnijela prijavu o promjeni tijekom osiguranja u smislu početka rada u punom radnom vremenu, a koja prijava se podnosi u roku 24 sata od nastale promjene, iako je radnica 01. travnja 2020. počela raditi na puno radno vrijeme od 40 sati tjedno. Člankom 172. stavkom 2. točkom 5. ZOMO propisano je kažnjavanje poslodavca koji ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka.

13. U konkretnom slučaju ako je do promjene u osiguranju došlo 01. travnja 2020. kako to tužitelj navodi optužnim prijedlogom, rok zastare počeo je teći 02. travnja 2020., kada je okrivljenici kao poslodavcu istekao rok od 24 sata za prijavu promjene tijekom osiguranja u odnosu na radnicu ČĆ. Dakle, datum počinjenja je 02. travnja 2020., od kojeg datuma počinje teći zastarni rok. Stoga je sukladno članku 13. stavku 1. PZ, zastara prekršajnog progona nastupila 02. travnja 2024., nakon što je od počinjenja proteklo četiri godine, odnosno i prije nego što je optužni prijedlog podnesen sudu.

14. Slijedom navedenog, je valjalo donijeti presudu kojom se optužba odbija za navedeni prekršaj i odlučiti kao u točki III. izreke.

15. Odluka o troškovima prekršajnog postupka u odnosu na navedeni prekršaj kojim je optužba odbijena temelji se na članku 140. stavku 1. i 2. PZ.

16. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Rijeci 30. lipnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Maja Lekić, v.r.

RĆZ, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud. O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- ovlašteni tužitelj;

- okr. uz uplatnicu

- braniteljica okrivljenice