REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gž-7/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać-Ručević predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Zagreb, Ulica kneza Mislava 20, OIB 33929181750, zastupan po punomoćniku Ivici Zaradiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Multimedijalnog kulturnog centra, ustanove za organizaciju kulturnih događaja, Split, Ulica slobode 28, OIB 24112092036, zastupan po punomoćnici Sandi Mršić, odvjetnici u Splitu, radi poništenja izbora predstavnika radnika u upravno vijeće, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj P-1/2026-12 od 19. svibnja 2026., u sjednici održanoj 30. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e:
I. Prihvaća se žalba tuženika i slijedom toga preinačuje se presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj P-1/2026-12 od 19. svibnja 2026. i sudi:
Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:
„Poništava se tuženikova „Odluka o izboru članova Upravnog vijeća MKC-a Split“ – „U Splitu, 23. prosinca 2025.“ te se poništavaju i izbori predstavnika radnika u Upravno vijeće tuženika koje je prethodilo donošenju te Odluke tuženika.“.
II. Nalaže se tužitelju tuženiku naknaditi parnični trošak u iznosu od 875,00 Eur- a u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja prihvaćen je tužbeni zahtjev kao i u izreci ove presude i naloženo je tuženiku tužitelju nakadili parnični trošak.
2. Protiv presude suda prvog stupnja žalbu podnosi tuženik zbog apsolutno bitne povrede odredba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima postupka, dakle iz svih razloga iz čl. 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP).
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Glede razloga postojanja bitne povrede odredaba parničnog postupka makar iz sadržaja žalbe i tuženik izričito ne navodi može se zaključiti da prigovora postojanju razloga iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.
6. Prema, ocjeni ovog suda razlozi koje iznosi sud prvog stupnja su jasni i razumljivi, odgovaraju stanju spisa i sadržaju radnji, isprava i zapisnika o održanim ročištima koji su priloženi u spisu, navodi i tvrdnje suda prvog stupnja mogu se provjeriti pa stoga sud prvog stupnja nije počinio povredu iz čl. 354. ZPP-a na koju se uopćeno poziva tuženik.
7. Ostali prigovori mogu se pripisati prigovoru pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, no po ocjeni ovog suda niti taj žalbeni prigovor tuženika nije osnovan jer je sud prvog stupnja utvrdio sve odlučne činjenice koje se tiču izbora člana upravnog vijeća tuženika iz reda radnika.
8. Predmet spora je osporavanje izbora ON za člana upravnog vijeća tuženika iz redova predstavnika radnika, a sukladno odluci tuženika od 23. prosinca 2025.
9. Nije u ovom postupku sporno da tuženik nije Statutom ili drugim aktom o osnivanju odredio način izbora člana Upravnog vijeća, a što slijedi iz čl. 35. Zakona o ustanovama („Narodne novine“, broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19, 151/22 - dalje: ZOU).
10. Stoga se na pitanje pravilnosti izbora člana upravnog vijeća iz reda radnika imaju primijeniti odredbe Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) kako to pravilno precjenjuje i sud prvog stupnja.
11. Odredbom čl. 164. st. 1. ZR-a propisano je kako u trgovačkom društvu ili zadruzi, u kojima se u skladu s posebnim propisom utemeljuje organ koji nadzire vođenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) te u javnoj ustanovi, jedan član organa društva ili zadruge koji nadzire vođenje poslova, odnosno jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika.
12. Prema odredbi čl. 164. st. 3. ZR-a, a po kojoj ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, a nije sporno da kod tuženika radničko vijeće nije formirano, predstavnika radnika u organ iz st. 1. ovog članka, između radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, u postupku propisanim ZR-om za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana.
13. Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZR je propisano da radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavaca ili kandidat za radničko vijeće, mogu u roku od devedeset dana od dana objave konačnih rezultata izbora, od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveza iz ovog zakona o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore.
14. Iz dokaza i činjenica u spisu u ovoj fazi postupka nije sporno:
- da kod tuženika ima 9 zaposlenika,
- da su izbori za predstavnika radnika u Upravnom vijeću izabrani putem anonimne ankete, dostavljene na računalo svakom od zaposlenika tuženika,
- da je anketa bila anonimna,
- da se na anketu odazvalo 7 radnika od kojih je 5 zaposlenika dalo glas ON, a dva glasa dobio je KN,
- da je odluku o provođenju izbora donio ravnatelj, poslodavac, a ne izborni odbor kako bi je to propisano čl. 5. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća („Narodne novine“, broj 3/16, 52/17, 138/20 - dalje: Pravilnik),
- da je provedeno elektroničko glasovanje kako to i dopušta čl. 15. Pravilnika, ali je o tome odluku odnio poslodavac, a ne birački odbor kako je to propisano citiranom odredbom Pravilnika.
14. Prema tome, temeljno pitanje i u ovom žalbenom postupku jest je li ne postupanjem po svim pravilima koje propisuje ZR i citirani Pravilnik došlo do teške povrede obveza iz ovog Zakona o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore, kako to određuje čl. 162. st. 1. ZR-a.
15.1. Svaki izbori pa i izbori za predstavnika radnika u upravnom vijeću ustanove, moraju udovoljiti nekoliko ključnih kriterija:
- moraju biti slobodni, to jest da osobe koje imaju pasivno biračko pravo mogu slobodno i bez straha izraziti svoju volju,
- moraju biti tajni,
- rezultati se moraju moći utvrditi na jasan, brz i provjerljiv način,
- rezultati moraju biti izraz volje većine ovisno o obliku većine koja se zahtjeva (obična ili kvalificirana).
15.2. To je i stoga svrha proceduralnih pravila kojima se uređuju izbori, da se kroz poštivanje ovih pravila osiguraju gore navedeni kriteriji.
16. Temeljno je pitanje, u okolnostima konkretnog slučaja, je li u kolektivu u kojem ima devet radnika s pravom glasa ne postupanje po svim pravilima koje određuje ZR ostvarena gruba povreda koja je utjecala na rezultate izbora. (tako i ovaj sud u odluci broj Gž-2/23 od 31. siječnja 2023., točka 14. obrazloženja).
17.1. Po ocjeni ovog suda u konkretnim izborima, do tako teške povrede nije došlo, koja bi utjecala na rezultat izbora.
17.2. Naime, kraj činjenice da su izbori bili tajni, da su provedeni e-glasanjem, da nije sporno kako su pali glasovi, da je izabrana radnica dobila natpolovičnu većinu svih osoba s pasivnim pravom glasa, da nepostojanje biračkog odbora i činjenica da je izbore proveo poslodavac a ne birački odbor, nije utjecalo na slobodno iskazanu volju zaposlenika tuženika koji su imali priliku anonimno e-glasanjem izraziti svoju volju, inzistiranje na svakoj pojedinoj izbornoj radnji kod poslodavca s devet zaposlenika predstavljao bi nepotreban pretjerani formalizam, koji bi kao rezultat imao samo produživanje vremena u kojem će se formirati tijelo tuženika.
18. Zbog svih gore navedenih razloga, ovaj sud kao žalbeni sud smatra da u okolnostima konkretnog slučaja, nije došlo do grube povrede pravila izbornog procesa koje su utjecale na rezultata izbora, pa je stoga zbog pogrešnog pravnog pristupa suda prvog stupnja valjalo prihvatiti žalbu tuženika i prihvaćenjem žalbe odlučiti kao pod točkom I.1. izreke primjenom odredbe čl. 366. ZPP-a.
19.1. Kako je tuženik uspio u sporu, pripada mu sukladno odredbi čl. 154. st. 1. pravo na naknadu troškova postupka i to za troškove zastupanja po odvjetniku na ime troškova zastupanja i to sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, 107/25 - dalje: Tarifa)). U Tarifnom broju 7. točka 2. između ostalog propisuje se da odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak, i to u postupcima iz radnih odnosa (poništenje otkaza, utvrđivanje prava na rad i sl.), osim u procjenjivim predmetima na koje se primjenjuje Tbr. 7. toč. 1.
19.2. Kako nije bilo više od 4 radnje u postupku pred sudom prvog stupnja te kako se ne radi o procjenjivom predmetu valjalo je tužitelju s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a priznati trošak od 500,00 Eur-a, za zastupanje u postupku pred sudom prvog stupnja, te trošak sastava žalbe od 200,00 Eur-a sukladno Tbr. 10. st. 2. Tarife ili ukupno 700 Eur-a uvećano za 25%, odnosno ukupno 875,00 Eur-a.
20. Zbog svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 30. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Goranka Barać-Ručević
