REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gr 1-139/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu Slavku Pavkoviću, u pravnoj stvari tužiteljice DO, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv prvotuženika DOT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ([adresa]), drugotuženice TO, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], trećetuženika FO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i četvrtotuženice ZO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi pobijanja pravnih radnji, odlučujući o zahtjevu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici poslovni broj P -149/2026-3 od 8. travnja 2026., da se za postupanje u tom predmetu odredi drugi stvarno nadležni sud, dana 30. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbija se zahtjev za delegaciju.
Obrazloženje
1. Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici je rješenjem poslovni broj 149/2026-2 od 8. travnja 2026. odlučio da će zatražiti da Vrhovni sud Republike Hrvatske, na temelju odredbe čl. 68. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), za postupanje u ovom predmetu, odredi drugi stvarno nadležni sud.
1.1. U rješenju se obrazlaže da je tužiteljica u tužbi zatražila da Vrhovni sud Republike Hrvatske odredi drugi stvarno nadležni sud, te je navela da za to postoje važni razlozi, okolnosti koje dovode u sumnju nepristranost sudaca Općinskog suda u Zlataru i Stalne službe u Donjoj Stubici, navodeći da postoje osnovane sumnje u počinjenje kaznenih djela od strane sudaca i to zlouporabe položaja i ovlasti, te trgovanja utjecajem. Također, da je tužiteljica u prijedlogu navela poimenično suce toga suda koji su rješavali u njezinim predmetima, te je na njihove odluke stavljala primjedbe sumnjajući u nepristranost i posljedično u nezakonitost odluka, a ista je također podnosila zahtjev za izuzeće protiv sudaca, kao i predsjednika suda Vinka Vladića, zbog sumnje u nepristranost.
2. Zahtjev nije osnovan.
3. U prijedlogu tužiteljice od 31. ožujka 2026. (sadržanog u tada podnesenoj tužbi), da se u tom postupku za postupanje odredi drugi stvarno nadležni sud, tužiteljica je između ostalog navela da postoje važni razlozi, okolnosti koje dovode u sumnju nepristranost sudaca Općinskog suda u Zlataru i Stalne službe u Donjoj Stubici, sumnje u počinjenje kaznenih djela od strane sudaca, zlouporabe položaja i ovlasti i kazneno djelo trgovanje utjecajem, a sve zbog, prema njenim navodima, nezakonito donesenih odluka od strane sudaca tih sudova, neaktivnosti i neažurnosti sudaca u postupanju u predmetima koji su se radnije vodili pred tim sudom u pogledu tužiteljice ili njezinog prednika, pri čemu da je podnijela kaznenu prijavu protiv nekih sudaca tog suda.
4. Odredbom čl. 68. st. 1. ZPP propisano je da nadležni sud prvog stupnja može sam ili na prijedlog stranke zatražiti od najvišeg suda određene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegova područja ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi.
5. Smisao te odredbe je da će drugi sud lakše provesti postupak, odnosno, ako postoje važni razlozi koji opravdavaju delegaciju tog suda.
6. Iz stanja spisa bi proizlazilo da je tužiteljica podnosila brojne zahtjeve za izuzeće niza sudaca Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici u predmetima gdje je ona bila stranka, kao i da je podnijela kaznene prijave protiv predsjednika toga suda.
6.1. Međutim, osobna sumnja tužiteljice u zakonitost rada, odnosno njezino nepovjerenje u rad raspravne sutkinje, drugih sudaca toga suda, predsjednika Općinskog suda u Zlataru, kao i drugih osoba, a protiv kojih je tužiteljica podnijela kaznenu prijavu ne može se smatrati važnim razlogom za delegaciju tog suda u smislu čl. 68. st. 1. ZPP.
6.2. Naime, ove okolnosti (podnošenje kaznene prijave protiv suca), mogu eventualno predstavljati razloge za izuzeće raspravnog suca koji rješava određeni predmet (pod uvjetom da stranka koja predlaže izuzeće i učini vjerojatnim svoje navode o pristranosti tog suca), ali ne mogu predstavljati važan razlog za delegaciju cijelog suda (u smislu odredbe čl. 68. st. 1. ZPP), u ovom slučaju Općinskog suda u Zlataru.
6.3. Pri tom treba reći da, činjenica da tijekom postupka bude odbačen ili odbijen zahtjev stranke za izuzeće raspravnog suca, ne znači da neke nove okolnosti ne mogu dovesti, u novopodnesenom zahtjevu za izuzeće raspravnog suca, do eventualno drugačije odluke o izuzeću tog suca, naravno ako se ostvari uvjeti propisani čl. 71. ZPP.
7. Osim toga, ne mogu se smatrati važnim razlozima koji bi opravdavali delegaciju suda ni navodi tužiteljice da je u prethodnom postupku koji se vodio pred tim sudom, raspravna sutkinja donijela odluke koje nisu išle u prilog te stranke ili da u određenom roku nije zakazala raspravu, općenito bila neažurna ili da joj u drugim predmetima nisu bile dostavljene određene odluke, kao niti da je u drugom predmetu pred istim sudom tužiteljici bila određena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. To stoga što se pravilnost i zakonitost sudskih odluka i postupaka može ispitivati jedino u postupku povodom pravnih lijekova o kojima odlučuje drugi odnosno viši sud, pa eventualna nezakonitost odluke ne može biti razlog za delegaciju (Odluke sudaca ne bi trebale biti predmetom bilo kakvih preispitivanja osim uslijed žalbenih postupaka i obnove postupka, kako je određeno zakonom-točka 16. Preporuka CM/Rec(2010) Vijeća ministara zemljama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti sudaca prihvaćena u Vijeću ministara 17. studenoga 2010.).
8. Zakonom je zabranjen svaki oblik utjecaja na donošenje sudskih odluka i svaki oblik prisile prema sucima. Stoga nezadovoljstvo tužiteljice odlukom donesenom u ranijem tijeku predmetnog postupka također ne predstavlja važan razlog koji bi opravdavao svrhovitu delegaciju.
9. Slijedom svega navedenog, prema ocjeni ovog suda, u okolnostima ovog konkretnog slučaja, navodi tužiteljice izneseni u prijedlogu za svrhovitu delegaciju u ovom predmetu (prvenstveno izražavanje osobne sumnje tužiteljice u objektivnost i nepristranost, neovisnost i poštenje u radu raspravne sutkinje i ostalih sudaca tog suda protiv kojih je tužiteljica podnijela kaznene prijave), pored činjenice da je sudačka dužnost povjerena sucima osobno, da su suci dužni postupati na temelju Ustava i zakona, te međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske, a na temelju činjenica u konkretnom predmetu i da su neovisni u suđenju, ne predstavljaju važne razloge za svrhovitu delegaciju, niti ukazuju na to da bi se određivanjem drugog nadležnog suda taj postupak lakše proveo, pri čemu valja dodati da subjektivni osjećaji stranke ne mogu utjecati na pitanje mjesne nadležnosti suda.
10. Ovaj sud ne ispušta iz vida da je u predmetu ovog suda poslovni broj Gr 1- 336/2024-2 od 1. listopada 2024. prihvaćen zahtjev za određivanje drugog suda da postupa u tom predmetu u kojem su stranke ovdje tužiteljica i ovdje prvotuženik, ali u okolnostima tog slučaja kada se odlučivalo o delegaciji suda, koje su okolnosti bile ipak donekle drugačije od ovopredmetnih, a, osim toga ne može se ispustiti iz vida i da je po donošenju tog rješenja uslijedila različita i sada ustaljena praksa ovoga suda izražena u odlukama poslovnih brojeva Gr 1-174/2025-2 od 12. lipnja 2025. i Gr 1- 142/2026-2 od 29. travnja 2026., kojima se uspostavio i ustalio standard odlučivanja u predmetima podudarnim s ovim.
11. Stoga, a s obzirom da niti što upućuje, a niti postoji bilo kakav racionalan razlog zbog kojeg bi se postupak lakše proveo pred drugim sudom, ocjena je ovog suda da nema pretpostavki za delegaciju Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, zbog čega je zahtjev odbijen. To tim prije što, s obzirom na činjenicu da zbog navedenog postupanja podnositeljice kaznenih prijava (podnošenjem kaznenih prijava protiv više sudaca jednog suda ili protiv svih sudaca jednog suda), ne postoje jasne garancije da takav podnositelj neće pokušati jednako postupati i protiv sudaca drugog suda gdje bi spis eventualno bio delegiran (u tom smislu i ovaj sud u odlukama Gr1- 334/2024-2 od 29. kolovoza 2024. i Gr1-313/2024-2 od 15. srpnja 2024. i dr.).
12. Konačno, institut delegacije suda ne postoji zato da bi se stranke subjektivno bolje osjećale ili da bi suci od sebe otklonili breme dužnosti koju obnašaju, koje uključuje i suđenje u predmetima u kojima stranke zloupotrebljavaju svoja zakonska prava.
13. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 68. st. 1. i 3. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 30. lipnja 2026.
Sudac:
Slavko Pavković
