REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1155/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića, člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Miroslav Strelec, odvjetnik u Našicama, Trg dr. Franje Tuđmana 3, protiv prvotuženice DB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i drugotuženika ĐB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], tuženike zastupa punomoćnik Tomislav Metić, odvjetnik u Požegi, radi brisanja zemljišnoknjižnog upisa, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Zk-254/2024-2 od 28. listopada 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-31/2020-15 od 18. travnja 2024., u sjednici održanoj 30. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Zk-254/2024-2 od 28. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-31/2020-15 od 18. travnja 2024. Prijedlog je podnesen zbog pravnog pitanja za koje podnositelj navodi da je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za potrebe razvoja prava kroz sudsku praksu. Razlog važnosti dopuštenja revizije predlagatelj nalazi u okolnosti da o naznačenom pitanju „još nema eksplicitnog stajališta Vrhovnog suda o tom pitanju, a ono je važno iz općepoznatih razloga jer je neusklađeno stanje posjeda i zemljišnih knjiga“.
2. Pitanje naznačeno u prijedlogu glasi:
„Može li se legalizirati kupoprodaja nekretnina koja je u zemljišnoj knjizi provedena bez dokaza o posjedovanju nekretnine?“.
4. Na prijedlog nije odgovoreno.
5. Postupajući u skladu s odredbama članka 387. u vezi s člankom 385.a stavka 1. ZPP, revizijski sud ocjenjuje da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nema potrebno obilježje važnosti u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP te kao takvo ne opravdava dopuštenje revizije. Predlagatelj, naime, nalazi da bi indikator važnosti naznačenog pitanja mogao biti u činjenici što o tom pitanju nema prakse revizijskog suda, ali pritom ne navodi relevantne razloge zbog kojih bi nepostojanje prakse revizijskog suda bilo osnova za dopuštenje revizije (to svakako nije eventualna neusklađenost stanja posjeda i zemljišnih knjiga). Štoviše, razlozi kojim obrazlaže ovaj indikator, u bitnom, ukazuju na neprihvaćanje, inače jasnih i uvjerljivih, razloga na kojima je utemeljena pobijana presuda.
6. S druge strane, istaknuti razlog važnosti zbog kojeg bi reviziju po shvaćanju tužitelja valjalo dopustiti, a koji se tiče potreba razvoja prava kroz sudsku praksu, također ne opravdava dopuštenje revizije.
6.1. Naime, predmet je postupka zahtjev tužitelja za brisanje zemljišnoknjižnog upisa prava vlasništva drugotuženika ĐB na k. č. [katastarska čestica] k.o. koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz istodobni upis istog prava na ime tužitelja. Ovaj je zahtjev činjenično utemeljen na tvrdnji o višestrukom ugovaranju otuđenja spomenute nekretnine pri čemu je prvo otuđenje, prema navodima tužbe, bilo 1979. kada je pravni prednik prvotuženice sklopio ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine s pravnim prednikom tužitelja, dok je drugo otuđenje bilo 2012. godine kada je prvotuženica DB sklopila ugovor o kupoprodaji iste nekretnine s drugotuženikom na temelju kojeg je u zemljišnoj knjizi izvršen upis prava vlasništva drugotuženika. Takvo postupanje tužitelj nalazi protivnim odredbi članka 322. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).
6.2. Tužbeni je zahtjev odbijen nakon što je u postupku utvrđeno da prednici tužitelja (ujak ČB i majka PB) nisu pokretali postupak radi zaštite svog posjeda na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u smislu odredbi članaka 166. i 167. stavka 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZVDSP), niti su u roku od tri godine od upisa drugotuženika ĐB kao vlasnika k. č. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi (27. srpnja 2012., Z-2938/2012/) podnosili takozvanu kvazi brisovnu tužbu u smislu odredbe članka 125. stavka 2. ZVDSP. U takvim je okolnostima ocijenjeno da je tužitelj, čak i pod pretpostavkom nepoštenog postupanja drugotuženika ĐB (i DB kao prethodno upisane vlasnice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), u smislu navedenih odredbi, prekludiran u pravu pobijanja upisa prava vlasništva drugotuženika ĐB u zemljišnoj knjizi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno prekludiran je u pravu zahtijevati brisanje upisa vlasništva drugotuženika ĐB i uknjižbe u svoju korist.
7. Slijedom naprijed navedenog, valja zaključiti da sadržaj prijedloga i njegovih priloga, uključujući dakako i sadržaj pobijane presude, ne ukazuju da bi u vezi s naznačenim pravnim pitanjem bilo potrebno uskladiti pobijanu presudu s ustaljenom sudskom praksom, niti da bi sudsku praksu bilo potrebno uskladiti sa suvremenim društvenim okolnostima, standardima zaštite ljudskih prava uspostavljenima u praksi europskih ili domaćih sudova ili da postoje drugi razlozi na temelju kojih bi dopuštenjem revizije bila ostvarena javnopravna funkcija revizije koja se očituje u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Stoga nema opravdanja za dopuštenje revizije ni zbog potreba razvoja prava kroz sudsku praksu.
8. U takvim je okolnostima prijedlog za dopuštenje valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP i riješiti kao u izreci.
Zagreb, 30. lipnja 2026.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
