Poslovni broj: Usž-3854/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Prvostolni Kaptol zagrebački, Kaptol 27, Zagreb, OIB: 77667447224, kojeg zastupa opunomoćenica Zvjezdana Znidarčić - Begović, odvjetnica iz Zagreba, Ksaverska cesta 35A, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske (ranije: Ministarstva pravosuđa i uprave), Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, Osijek, Kapucinska 21 i Grada Zagreba, Ureda za zastupanje, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, OIB: 61817894937, radi naknade za oduzetu imovinu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-1694/2023-20 od 6. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 30. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-1694/2023-20 od 6. lipnja 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Osporavanom presudom prvostupanjskog upravnog suda, točkom I. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-942-01/22- 01/45, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-23-02 od 2. lipnja 2023. te je, točkom II. izreke, odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
1.1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv djelomičnog rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove, Sektora za upravno-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Središnjeg odsjeka, KLASA: UP/I-942-01/03-01/184, URBROJ: 251-19-11-1/004-21-133 od 30. studenog 2021. godine.
1.2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja za naturalni povrat k. č. br. [katastarska čestica], površine 10 m[2] , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] površine 1 m[2] , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno za 11/1176 dijela zemljišta ranije oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 327 čhv (1176 m[2] ) (točka 1. izreke). Tužitelju je utvrđeno pravo na naknadu za 456/1176 dijela zemljišta oznake k. č. br. [katastarska čestica], površine 327 čhv (1176 m[2] ), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (točka 2. izreke) te je utvrđeno da se zemljište iz točke 2. izreke ovog rješenja ne može vratiti naturalno pa će se za isto, nakon pravomoćnosti ovog rješenja, odrediti naknada ili druga zamjenska nekretnina na temelju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/1998., dalje: Ugovor) (točka 3. izreke). Ujedno je utvrđeno da je obveznik naknade iz točke 2. ovog rješenja Republika Hrvatska (točka 4. izreke) te da svaka stranka snosi svoje troškove (točka 5. izreke).
2. Tužitelj pravovremeno podnesenom žalbom pobija prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja u sporu, pogrešne primjene materijalnog prava te zbog odluke o trošku. U bitnom, nasuprot ocjeni upravnih tijela i prvostupanjskog suda, navodi da iz pribavljenog geodetskog elaborata izvedenog stanja ceste jasno slijedi koji dio zk.čest.br. 1873 k. o. [katastarska općina] je ušao u evidentiranu nerazvrstanu cestu, dok iz pribavljenog prijavnog lista br. RN 82/2018 za k. o. [katastarska općina] - kojim su formirane predmetne zk.čest.br. 1873/4, površine 10 m[2] i zk.čest.br. 1873/5, površine 1 m - slijedi da njime nije izvršeno cijepanje zk.čest.br. 1873/3 radi formiranja nerazvrstane ceste, već radi rekonstrukcije [adresa]. Navodi da su predmetne čestice nakon njihovog formiranja „izvan čestice ceste“ upisane kao dvorišta i to kako u katastru, tako i u zemljišnoj knjizi, odnosno da predmetne čestice, nisu nikada bile predviđene-evidentirane kao sastavni dijelovi nerazvrstane ceste, što bi eventualno opravdalo donošenje pobijanog rješenja. Nadalje, navodi da je zk.čest.br. 1873/4 k. o. [katastarska općina] upisana kao dvorište kuće koja je u suvlasništvu tužitelja na adresi [adresa] - slijedom čega nema razloga za odbijanje naturalnog povrata tog dijela dvorišta, a radi čega je kao prilog tužbi u spis predmeta dostavljen i važeći zemljišnoknjižni izvadak za navedenu česticu, no pobijana presuda o navedenoj dokumentaciji ne daje nikakvo očitovanje, niti sadrži valjano obrazložene razloge jer njome ponavlja obrazloženje osporavanog rješenja tuženika. Slijedom izloženog, predlaže usvojiti žalbu, poništiti pobijanu presudu, otkloniti nedostatke i usvojiti tužbu tužitelja, kao i obvezati tuženika da tužitelju naknadi troškove prvostupanjskog upravnog spora i žalbenog dijela upravnog spora.
3. Tuženik i zainteresirane osobe, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporavanu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine “ , broj: 36/24., 39/26., - odluka USRH - dalje u tekstu: ZUS), koji je mjerodavan sukladno članku 169. ZUS-a, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu.
6. Ovo stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, nakon čega je, pravilnom primjenom odredbi Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine", broj 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.- dalje: Zakon o naknadi), potvrdio odbijanje naturalnog povrata oduzetog zemljišta i određivanje naknade ili druge zamjenske nekretnine na temelju Ugovora.
7. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužitelju oduzeta zk.č.br. 1873 k. o. [katastarska općina], površine 327 čhv (1176 m[2] ), kao kuća, dvorište i zgrada u [adresa], a u društveno vlasništvo je prenesena agrarnom reformom.
8. Predmet ovog upravnog spora je naturalni povrat novoformiranih nekretnina oznake zk.č.br. 1873/4 i zk.č.br. 1873/5 obje k. o. [katastarska općina], dok je u odnosu na 430/1176 dijela oduzete k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (za katastar dijelovi k. č. br. [katastarska čestica] i k.čp.br. 3786/8 te cijele k. č. br [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i l.č.br. 1494/9 sve k. o. [katastarska općina]), koji dio je ušao u nerazvrstanu cestu, predloženo određivanje naknade sukladno Međunarodnom ugovoru. Tužitelj je također predložio određivanje naknade u odnosu na 13/1176 dijela zk.č.br. 1873/1 k. o. [katastarska općina] (za katastar dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), dok se u odnosu na novoformiranu zk.č.br. 1873/6 k. o. [katastarska općina], površine 2 m[2] , nije posebno očitovao. Zainteresirana osoba Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu predložilo je u odnosu na 456/1176 dijela zemljišta oznake zk.č.br. 1873 k. o. [katastarska općina], površine 1176 m2, odrediti naknadu sukladno Međunarodnom ugovoru, a Grad Zagreb se također protivio naturalnom povratu dijelova zk.č.br. 1873 k. o. [katastarska općina], budući da predstavljaju cestu, rubnjak i zaštitni pojas uz cestu.
9. Kako je tužitelj tijekom postupka inzistirao na naturalnom povratu novoformiranih nekretnina oznake zk.č.br. 1873/4 k. o. [katastarska općina] površine 10 m[2] i zk.č.br. 1873/5 k. o. [katastarska općina] površine 1 m[2] , valja reći da je očevidom provedenim 17. ožujka 2021. utvrđeno je da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 10 m[2] odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi rubnjak i uski zeleni pojas uz [adresa] s njene zapadne strane, a kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1 m[2] odgovara dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi rubnjak uz jugozapadni ugao objekta na adresi [adresa]. Na provedenu identifikaciju predmetnih čestica opunomoćenica tužitelja nije imala primjedbi. Kao što i sam tužitelj u tužbi navodi, predmetne čestice formirane su na temelju elaborata broj 82/18 i prijavnog lista br. 1 od 14. kolovoza 2018., sastavljenog u svrhu parcelacije po lokacijskoj dozvoli broj [broj dozvole], u svrhu rekonstrukcije sjevernog [adresa].
10. Sukladno članku 17. stavku 1. Zakona o naknadi, neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona i koje je na temelju pravomoćne odluke nadležnoga tijela oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika ili osobe na koju je pravo prenio prijašnji vlasnik, a kojim općina, odnosno grad do stupanja na snagu ovoga Zakona nije dalje raspolagala ili koje do donošenja ovoga Zakona nije privedeno namjeni, dat će se u vlasništvo prijašnjem vlasniku na njegov zahtjev. Sukladno članku 17. stavku 5. Zakona o naknadi, pod zemljištem privedenim namjeni smatra se ono zemljište na kojem je izgrađen objekt ili su izvedeni znatniji radovi na objektu kao i ono zemljište na kojem je općina, odnosno grad izvršila pripremu za izgradnju. Sukladno članku 19. Stavku 1. Zakona o naknadi, odredbe ovoga Zakona o davanju neizgrađenoga građevinskog zemljišta odnose se i na ono zemljište prijašnjega vlasnika kome je to zemljište oduzeto kao poljoprivredno zemljište, šume ili šumsko zemljište po propisima o agrarnoj reformi i kolonizaciji, a koje je nakon oduzimanja prenamijenjeno u građevinsko zemljište.
11. Sukladno članku 15. stavku 1. točki 1. Zakona o naknadi, na temelju ovoga Zakona priznaje se pravo na naknadu za neizgrađeno građevinsko zemljište, dok se izgrađeno građevinsko zemljište ne vraća, već naknađuje.
12. Odredbama članka 52. do 56. Zakona o naknadi propisana su opća pravila koja predstavljaju iznimke od vraćanja nacionalizirane, konfiscirane i na drugi način oduzete imovine u vlasništvo. Sukladno odredbi članka 55. točke 3. Zakona o naknadi, ne vraća se imovina u vlasništvo i posjed čijim bi se vraćanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine,
13. Slijedom izloženog, i po ocjeni ovog Suda, osnovano je zaključeno da se ovdje radi o izgrađenom zemljištu privedenom namjeni u smislu članka 17. stavka 5. Zakona o naknadi, a što čini zapreku za povrat istog u naravi, kao i da su predmetne čestice nedjeljiv sastavni dio sustava prometa i veza pa su ostvarene i iznimke od vraćanja u naravi propisane člankom 55. točkom 2. i 3. Zakona o naknadi.
14. Na drukčiji zaključak ne upućuju ni žalbeni navodi tužitelja, stoga ovaj Sud nije našao osnove osporenu presudu, uz obrazloženje kakvo je njome dano, ocijeniti nezakonitom.
15. Na kraju, a s obzirom da je tužbeni zahtjev pravilno odbijen, to je tužitelj osnovano odbijen i sa zahtjevom za naknadu troškova predmetnog upravnog spora, jer, sukladno članku 147. stavku 1. ZUS-a, stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora. Iz istih razloga, a jer tužitelj nije uspio u žalbenom dijelu ovog upravnog spora, valjalo je odbiti i njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog dijela upravnog spora.
16. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 30. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić