Poslovni broj: Usž-1095/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice DTĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Miji Jeličiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Jeličić & Partneri d.o.o., Kliška 29, Split, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Gruška 20, Zagreb, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba DT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], RT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi promjene podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1061/2024-12 od 3. studenog 2025., na sjednici vijeća održanoj 30. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1061/2024-12 od 3. studenog 2025.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/23-07/347, URBROJ: 541-11/3-24- 2 od 4. ožujka 2024. i odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora.
2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, KLASA: UP/I-932- 07/23-02/37, URBROJ: 541-28-02/7-23-5 od 10. ožujka 2023., kojim su po zahtjevu ovdje zainteresiranih osoba, u svrhu evidentiranja stvarnog položaja već evidentiranih katastarskih čestica, te promjene upisa nositelja prava vlasništva, promijenjeni podaci u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina] u odnosu na kč. [katastarska čestica], PL 3897.
3. Protiv prvostupanjske presude tužiteljica je izjavila žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Navodi da sud nije razmotrio većinu tužbenih navoda, a presuda ne sadrži valjano obrazloženje. Poziva se na pravomoćnu upravnosudsku odluku u kojoj je, u predmetu gotovo istovjetne činjenične i pravne osnove, sud donio drugačiji zaključak. Tijek postupka koji je prethodio sporu sud tumači na način da je tužiteljica stvarno i sudjelovala u postupku donošenja i potvrde elaborata, koji je potvrđen prije nego je tužiteljici uručen zaključak kojim je pozvana na očitovanje u postupku. Sve dok traje period pregleda elaborata, u tijeku tog pregleda mogu nastati izmjene uzrokovane primjedbama, prigovorima i ispravcima elaborata. Tužiteljica je, po saznanju da treće osobe diraju stvarne granice i provode elaborat bez njezinog sudjelovanja i na njenu štetu, pokrenula postupak uređenja međa. Prije zaprimanja poziva za očitovanje, a to je bilo nakon što je elaborat potvrđen, tužiteljica nije imala razloga ni pravnog interesa pokretati takav postupak. Ustraje u navodima da u postupku nije utvrđeno pravo stanje stvari jer je elaborat potvrđen prije nego joj je omogućeno da se očituje na bilo koju okolnost koja prethodi njegovoj potvrdi. Provedenom promjenom u katastarskom operatu nije došlo do evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evident iranih katastarskih čestica, nego je, sasvim suprotno, došlo do grubog remećenja stvarnih granica pa sada postoji nesklad katastarskog stanja sa stvarnim stanjem posjeda i vlasništva na terenu. Kako su zainteresirane osobe nepotrebno izazvale spor o međama i zatražile promjenu površina i oblika katastarskih čestica protivno stvarnom stanju posjeda i vlasništva u situaciji kada su međe na terenu jasno i vidljivo uređene, to je tužiteljica 8. veljače 2023. pred redovnim sudom pokrenula izvanparnični postupak za uređenje međe i, iz tog razloga, zatražila obustavu postupka u ovom predmetu. Drži da joj se spornim elaboratom vrijeđaju stečena prava i bez valjane osnove oduzima određeni dio nekretnine, odnosno izravno zadire u njezino pravo vlasništva. Međa na terenu je definirana potpornim zidom koji se cijelom površinom nalazi na tužiteljičinoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je to i prikazano na situaciji oznake iz 2012., a zainteresirane osobe spore zid kao među i tvrde da je u njihovom vlasništvu. Prvostupanjski sud se nije osvrnuo na, u sporu dostavljeni, vještački nalaz sačinjen u pokrenutom sudskom postupku uređenja međe (R-67/2023). Ukazuje da su zainteresirane osobe podnijele zahtjev za pregled i potvrdu elaborata 13. siječnja 2023., a elaborat je potvrđen 9. siječnja 2023. godine . Slijedom navedenog, predlaže poništiti pobijanu presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, podredno, predmet vratiti sudu na ponovno odlučivanje, uz naknadu troškova spora, uključujući i trošak sastava žalbe.
4. Tuženik i zainteresirane osobe nisu dostavili odgovore na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga, ovaj Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove propisane odredbom članka 126. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine”, broj: 36/24., 39/26., dalje: ZUS), zbog kojih bi pobijana presuda bila nezakonita.
7. To stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je osnovano odbio tužbeni zahtjev, pri čemu je za svoju odluku, u smislu odredbe članka 119. stavka 5. ZUS-a, naveo pravne relevantne razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
8. Prvostupanjski upravni sud je, pravilnom primjenom u presudi citiranih odredaba Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18., 39/22, dalje: Zakon) i Pravilnika o geodetskim elaboratima (“Narodne novine”, broj: 59/18., dalje: Pravilnik), osnovano zaključio da provedbom geodetskog elaborata za evidentiranje stvarnog stanja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.
9. Naime, iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je geodetski elaborat potvrđen od nadležnog katastarskog ureda, da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen i da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta.
10. Prema odredbi članka 90. stavka 6. Pravilnika, granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa. Stavkom 7. istoga članka Zakona propisano je da se geodetski elaborat ne izrađuje ako su granice katastarskih čestica u smislu stavka 6. toga članka sporne.
11. Prema odredbi članka 24. Pravilnika, geodetski elaborat izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenim te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne pri čemu je odredbom stavka 2. istog članka Pravilnika propisano da se međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata u pogledu tih međa nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.
12. Dakle, za promjenu podataka u katastarskom operatu odlučno je da u trenutku izrade elaborata međe katastarskih čestica nisu sporne, odnosno da nije u tijeku sudski postupak uređenja međa. Kako je, u konkretnom slučaju, sudski postupak uređenja međa u odnosu na nekretnine koje su predmet promjena u katastarskom elaboratu pokrenut nakon izrade geodetskog elaborata, odnosno nakon što je od strane zainteresiranih osoba podnesen zahtjev radi provedbe promjene podataka na zemljištu temeljem potvrđenog geodetskog elaborata, to je, i prema ocjeni ovog Suda, geodetski elaborat mogao biti izrađen, odnosno na temelju istog su mogle biti izvršene promjene u katastarskom operatu, kako je to i učinjeno prvostupanjskim rješenjem.
13. Tužiteljica se, u žalbi i presudi, neosnovano poziva na presudu ovog Suda, poslovni broj: Usž-1042/2022-2 od 7. listopada 2022. godine. Naime, u toj presudi je izraženo stajalište da se, sukladno odredbi članka 91. stavka 2. Zakona, pod izradom elaborata smatra period sve do trenutka potvrđivanja elaborata, što uključuje i period njegova pregleda. U slučaju kojeg ima u vidu navedena presuda stranka je u tijeku pregleda elaborata dostavila dokaz da je pred redovnim sudom pokrenut postupak uređenja međa, što ovdje nije slučaj. Stoga stajališta izložena u toj presudi nisu primjenjiva u konkretnoj upravnoj stvari.
13.1. S tim u vezi, valja ukazati da iz podataka spisa predmeta proizlazi da je zahtjev za pregled i potvrđivanje geodetskog elaborata podnesen 28. listopada 2022., a nakon što je elaborat potvrđen (9. siječnja 2023.), zainteresirane osobe su 13. siječnja 2023. nadležnom katastarskom uredu podnijele zahtjev za njegovu provedbu.
14. Obzirom da se radi o postupku u kojem sudjeluju stranke s protivnim interesima, tužiteljica je od strane prvostupanjskog tijela zaključkom od 31. siječnja 2023. pravilno pozvana kako bi joj se omogućilo izjašnjavanje u smislu odredbe članka 30. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09., 110/21.).
15. Zaključno, na drugačije rješenje ove upravne stvari nije od utjecaja ni pozivanje tužiteljice na naknadno pokrenuti postupak uređenja međa pred redovnim sudom . Naime, u slučaju drukčijeg uređenja međe u tom sudskom postupku, tužiteljica će na osnovi odgovarajuće dokumentacije, u novom postupku, moći zatražiti provedbu promjene u katastarskom operatu.
16. Slijedom svega navedenog, proizlazi kako su promjene u katastarskom operatu provedene na način propisan Zakonom i Pravilnikom, pri čemu nisu mijenjani dosadašnji korisnici pa se prvostupanjska presuda, kojom je odbijen tužbeni zahtjev za poništenje rješenja upravnih tijela, ne može ocijeniti nezakonitom.
17. Kako tužiteljica u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na donošenje drugačije presude u ovoj upravnoj stvari, to Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
18. Odluka o trošku spora temelji se na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a pa, kako tužiteljica u ovom sporu nije uspjela, to je razlog zbog kojeg je odbijena i sa zahtjevom za naknadu troška sastava žalbe.
19. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 30. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić
