Poslovni broj: Usž-189/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Općine Svetvinčenat, OIB: 79825866723, Svetvinčenat, Salambati 10, zastupanog po opunomoćeniku Aleksandru Puhu, odvjetniku u Puli, Leharova 1, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, (ranije: Ministarstva pravosuđa i uprave), OIB: 72910430276, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba SB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i HB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po opunomoćeniku Tizianu Sošiću, odvjetniku u Puli, G. Tartini 15 i Županijskog državnog odvjetništva u Puli, OIB: 43539267895, Pula, Rovinjska 2a, radi naknade za oduzetu imovinu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-516/2024-15 od 18. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 30. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-516/2024-15 od 18. rujna 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.

III. Odbija se zahtjev zainteresiranih osoba SB i HB za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-942-01/22-01/292, URBROJ: 514-04-02- 01-01/07-24-03 od 17. veljače 2024., odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora te je tužitelj obvezan na naknadu troškova spora zainteresiranim osobama SB i HB u iznosu od 2.750,00 EUR

2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Istarske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Odsjeka za imovinsko-pravne poslove i pravnu pomoć, KLASA: UP/I-943-01/20-01/26, URBROJ: 2163-24/2-22-30 od 12. rujna 2022., donesenog u ponovnom postupku, kojim je ĐB (predniku zainteresiranih osoba SB i HB) utvrđeno pravo na naknadu i dano u vlasništvo i posjed neizgrađeno građevinsko zemljište oznake kč. br. [katastarska čestica] oranica, vinograd u površini od 3976 m2 , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te kao obveznik naknade utvrđena Općina Svetvinčenat, ovdje tužitelj.

3. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnome, ne slaže se sa zaključkom prvostupanjskog suda da se radi o zemljištu koje nije privedeno namjeni, odnosno da u konkretnom slučaju ne postoje iznimke od vraćanja oduzete imovine u vlasništvo prijašnjeg vlasnika, osobito kad se stvarno činjenično stanje sagleda u odnosu na smisao i sadržaj odredbi članka 52. i 55. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, broj: 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00 , 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02 i 98/19, dalje: Zakon o naknadi). Navodi da je Općina Pula, kao pravni prednik tužitelja, ugovorom o zakupu od 31. siječnja 1989. , nekretninu oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dala u zakup trećoj osobi i na taj način je raspolagala predmetnom nekretninom, odnosno dala je na korištenje i predala u posjed trećoj osobi. Iako je predmetni ugovor bio sklopljen na vrijeme od pet godina i formalno nije obnovljen, on i dalje predstavlja valjanu pravnu osnovu temeljem koje treća osoba drži spornu nekretninu u posjedu. U takvoj situaciji, sukladno ranije kao i sada važećim odredbama obveznog prava, smatra se da je sklopljen novi ugovor o zakupu neodređenog trajanja pod istim uvjetima kao i prethodni. Kako se tužitelj, kao vlasnik predmetne nekretnine, nikada nije usprotivio da treća osoba istu koristi temeljem ugovora o zakupu, to tužitelj smatra da je zakupodavni odnos i dalje na snazi, odnosno da treća osoba drži predmetnu nekretninu u posjedu temeljem valjane pravne osnove. U trenutku sklapanja ugovora o zakupu predmetna čestica je bila neobrađeno zemljište, a provedenim vještačenjem je utvrđeno da se na većem dijelu iste nalazi zasađeni vinograd, što je rezultat znatnog rada i uloženih novčanih sredstava od strane treće osobe pa se radi o nekretnini koja je dovedena u stanje podobno za korištenje, odnosno privedena je njezinoj namjeni. Osim toga, predmetna nekretnina se nalazi neposredno uz kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], koje su u vlasništvu treće osobe i na kojima se nalazi obiteljska kuća i dvorište. Kako sve tri nekretnine predstavljaju gospodarsko-obiteljsku cjelinu, to bi se vraćanjem kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno uporaba prostora i imovine. Sve tri čestice su nastale cijepanjem od matične čestice koja je privedena namjeni obzirom da je na dijelu koji sada predstavlja kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] izgrađen objekt. Navodi da trećoj osobi, iako je u postupku bila pozvana na očitovanje, ipak nije bilo omogućeno ravnopravno sudjelovanje jer nije bila obaviještena o uvjetima, načinu i postupku ostvarivanja i zaštite svojih prava i pravnih interesa u skladu sa zakonskim odredbama o upravnom postupku. Tvrdi da nije ispunjen ni uvjet za naturalnu restituciju propisan člankom 17. stavkom 1. Zakona o naknadi. Prvostupanjska presuda nije valjano obrazložena, a sud nije dao opravdane razloge zbog čega je odbio izvođenje predloženih dokaza, čime je tužitelju uskraćeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske. S tim u vezi, poziva se na odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske i odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, predlaže ovom Sudu da postupi sukladno odredbi članka 74. stavka 2. ranije važećeg Zakona o upravnim sporovima.

4. Zainteresirane osobe, SB i HB, u odgovoru na žalbu navode da prvostupanjska presuda sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama, tužitelju je u postupku osigurano pravo na pravično suđenje te, u bitnom, drže pravilnim zaključke prvostupanjskog suda o pravilnosti i postupnosti utvrđenog činjeničnog stanja i pravilne primjene materijalnog prava, koji nisu dovedeni u sumnju žalbenim prigovorima. Predlažu žalbu odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu, uz naknadu troška odgovora na žalbu, uključujući i zakonske zatezne kamate.

4.1. Tuženik i Županijsko državno odvjetništvo u Puli, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovore na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Prvenstveno valja ukazati da je prvostupanjska presuda donesena primjenom odredbi Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., 39/26., dalje: ZUS), na snazi od 1. srpnja 2024., pa stoga tužitelj neosnovano traži da se o njegovoj žalbi odluči primjenom ranije važećih zakonskih odredbi o upravnim sporovima.

6.1. Ispitujući prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporena žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da se osporena presuda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 126. stavka 1. ZUS-a.

7. Suprotno žalbenim prigovorima, prvostupanjski upravni sud je pobijanu presudu dostatno i valjano obrazložio u smislu odredbe članka 119. stavka 5. ZUS -a, jer je dao razloge zbog kojih je rješenje tuženika ocijenio zakonitim, kao i razloge zašto je odbio dokazne prijedloge tužitelja, osnovano ocijenivši da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza, s čime je suglasan i ovaj Sud, jer to ne bi dovelo do drukčije odluke u ovoj stvari imajući u vidu podatke spisa predmeta. S tim u vezi, valja dodati da se obveza obrazlaganja odluka ne može shvatiti kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari, s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni jasni i argumentirani razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena, čemu je ovdje udovoljeno.

8. Prema ocjeni ovog Suda, prvostupanjski sud je pravilno odbio tužbeni zahtjev.

9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je nekretnina koja je ovdje predmetom povrata, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 3976 m2, nastala parcelacijom osnovne kč. br. [katastarska čestica] površine 4600 m2 (izvorna površina oduzimanja) i uknjižena pravom vlasništva s društvenog vlasništva korisnika Općine Pula, na sada tužitelja, Općinu Svetvinčenat. Ugovorom o zakupu od 31. siječnja 1989. pravni prednik tužitelja, Općina Pula, dala je predmetnu česticu na korištenje PB, za kojeg tužitelj drži da se ima smatrati trećom osobom. Tužitelj ujedno drži i da je predmetna nekretnina privedena namjeni, zbog čega da je također isključena mogućnost naturalnog povrata.

10. Međutim, s tim u vezi već je tuženik u osporenom rješenju dao detaljne i argumentirane razloge zbog čega ugovor o zakupu ne predstavlja valjanu pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe članka 52. Zakona o naknadi , te valjano obrazložio da ista nije privedena namjeni u smislu odredbe članka 17. stavka 1. istog Zakona, imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka iz lipnja 2016. godine. Navedene razloge tuženika prvostupanjski sud je osnovano prihvatio, kao što ih prihvaća i ovaj Sud, jer su utemeljeni na podacima sveza spisa i pravilnom tumačenju relevantnih zakonskih odredaba primijenjenih u predmetnoj upravnoj stvari.

11. Nadalje, pravilno je i obrazloženje prvostupanjskog suda da se, u konkretnom slučaju, ne radi ni o postojanju iznimki propisanih člankom 55. Zakona o naknadi jer se, tim člankom propisani uvjeti o isključenju mogućnosti povrata u vlasništvo, ne mogu primijeniti u konkretnoj situaciji na način kako to tužitelj pogrešno obrazlaže u tužbi.

12. Kako tužitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari, nego ponavlja iste prigovore koje je isticao tijekom postupka i spora i koji su već valjano otklonjeni od strane tuženika i prvostupanjskog suda, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

13. Obzirom da tužitelj nije uspio sa žalbom, to je, temeljem članka 147. stavak 1. ZUS-a, odbijen sa zahtjevom za naknadom troška njezina sastava.

14. Zahtjev zainteresiranih osoba SB i HB za naknadu troška sastava odgovora na žalbu je odbijen jer taj podnesak, kao procesna radnja, po ocjeni ovog Suda, nije bio potreban niti je supstancijalno doprinio donošenju odluke u ovoj stvari, radi čega se navedeni trošak ne smatra opravdanim izdatkom učinjenim u povodu spora u smislu odredbe članka 144. stavka 1. ZUS-a.

15. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 30. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić