Poslovni broj: Usž-382/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice BŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Stipe Grubišić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Stipe Grubišić i partneri j.t.d., Zagreb, Trpimirova ulica 31, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda u Splitu, Ispostave u Šibeniku , OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2146/2024-16 od 24. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 30. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2146/2024-16 od 24. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I 362-02/24-02/294, URBROJ: 443-02-03- 21-24-3 od 31. srpnja 2024. godine.

1.1. Navedenim rješenjem tuženika naređuje se tužiteljici kao vlasnici, da u roku od 15 dana ukloni gustirnu, tlocrtnih dimenzija 5,3 m x 4,0 m, i kućicu ravnog krova, tlocrtnih dimenzija 2,25 m x 2,25 m, visine 2,3 m, teniski teren, tlocrtnih dimenzija 34,50 m x 16,75 m, izgrađen na nasipu, maksimalne visine 1,4 m, postavljenu predgotovljenu montažnu ogradu visine 2,05 m i postavljena četiri reflektora, nadstrešnicu izvedenu uz teniski teren, tlocrtnih dimenzija 4,50 m x 3,70 m, zatvorenu s tri strane, dvostrešnog krovišta, visine do krovnog vijenca 2,75 m, visine do sljemena 3,7 m, spremište/garažu, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 13,7 m x 6,9 m, etažnosti prizemlje, dvostrešnog krovišta pokrivenog crijepom i postavljenim solarnim pločama, visine do krovnog vijenca 3,05 m, visine do sljemena 4,4 m, tlocrtne dimenzije zatvorenog dijela 8,2 m x 6,9 m, tlocrtne dimenzije terase 5,5 m x 6,9 m, spremište, tlocrtnih dimenzija 2,5 m x 2,1 m, ravnog krovišta, visine 2,0 m, stambenu građevinu, etažnosti suteren i prizemlje, tlocrtnih dimenzija 13,21 m x 5,8 m, kombiniranog dvostrešnog i ravnog krovišta, visine do krovnog vijenca 5,9 m, nadstrešnicu i roštilj, tlocrtnih dimenzija 5,7 m x 4,0 m, drvenog dvostrešnog krovišta izvedenog nad 4 stupa od kamena, visine 2,55 m, visine do sljemena 3,5 m, bazen sa strojarnicom maksimalnih tlocrtnih dimenzija 11,2 m x 9,2 m, bazen tlocrtnih dimenzija 8,0 m x 3,7 m, visine od 0 do 95 cm; strojarnica tlocrtnih dimenzija 3,75 m x 2,9 m, maksimalne visine 2,7 m, armiranobetonsku zgradu u izgradnji maksimalnih tlocrtnih dimenzija 9,4 m x 5,3 m, dvostrešnog krovišta s dva luminara, visine do krovnog vijenca 4,1 m, visine do sljemena 5,9 m, sve izgrađeno bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan granica građevinskog područja i u obuhvatu ekološke mreže Natura 2000.

2. Tužiteljica je protiv osporene presude izjavila žalbu iz svih razloga propisanih Zakonom o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. dalje ZUS). U žalbenim razlozima, u bitnom, ističe da se u konkretnom slučaju ne radi o građevinama u smislu Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19. i 145/24.), koje bi zahtijevale građevinsku dozvolu, već o pomoćnim i pratećim objektima, koji se prema članku 128. Zakona o gradnji i Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20., 74/22. i 155/23.), mogu graditi bez građevinske dozvole uz ispunjenje osnovnih tehničkih uvjeta. Smatra da predmetne građevine nemaju utjecaj na stabilnost i sigurnost okoliša niti ometaju korištenje javnih površina kao ni prava susjeda pa njihovo uklanjanje predstavlja nesrazmjernu mjeru. Drži da šteta koja bi njoj nastupila izvršavanjem naložene mjere daleko nadmašuje zaštitu javnog interesa, a prvostupanjski sud i tuženik nisu razmotrili mogućnost izricanja blaže mjere. Pogrešnim tumačenjem materijalnog prava, primijenjene su pravne norme na činjenice na koje se one ne odnose obzirom da uređenje okolnog terena ne predstavlja gradnju. Predlaže poništenje prvostupanjske presude, usvajanje tužbenog zahtjeva te poništenje rješenja tuženika.

3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalb i, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. ZUS-a, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice te da time nije povrijedio zakon na njezinu štetu.

6. Naime, iz podataka sveza spisa razvidno je da je prvostupanjski sud u upravnom sporu pravilno i u potpunosti utvrdio činjenično stanje, iz kojeg proizlazi da je tužiteljica kao vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi izvan građevinskog područja, bez ishođene izvršne građevinske dozvole, na toj čestici izgradila građevine opisane zapisnikom o inspekcijskom nadzoru obavljenom 16. ožujka 2024. (gusterna i kućica, teniski teren s montažnom ogradom i četiri reflektora te nadstrešnicom, spremište, garažu te roštilj i nadstrešnicu), kojem prileže fotografije prijeporne gradnje, slijedom čega su, i po ocjeni ovoga Suda, ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.), prema kojoj je građenje građevine bez izvršne građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izgrađene građevine.

7. Tužiteljica naprijed utvrđeno činjenično stanje svojim žalbenim navodima osporava prigovorom da izvedeni objekti nisu građevine za koje je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Međutim, prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 10. Zakona o gradnji, građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Građevina je prema točki 11. istog zakonskog članka, građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Građenju građevine se, u skladu s člankom 106. stavkom 1. istog Zakona, može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

8. Slijedom citiranih zakonskih odredbi i činjeničnog opisa izvedenih radova, kojeg tužiteljica niti ne osporava, ovdje se radi o građenju građevina za koje je, suprotno mišljenju tužiteljice, bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.

9. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužiteljice, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

10. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 30. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić