Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2377/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Jadranke Travaš, kao predsjednice vijeća, Roberte Pandža, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Ksenije Grgić, kao članice vijeća, u izvanparničnom predmetu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača CI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi potrošača izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj Sp- 210/2026-6 od 24. travnja 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 30. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba potrošača CI i ukida rješenje Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj Sp-210/2026-6 od 24. travnja 2026. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak..

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja obustavlja se provedba jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača CI iz [adresa].

2. Protiv navedenog rješenja žali se potrošač zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), ko ji se primjenjuje na temelju čl. 10. Stečajnog zakona ("Narodne novine" broj 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24, dalje SZ), u svezi s čl. 23. i čl. 79.o Zakona o stečaju potrošača ("Narodne novine" broj 100/15, 67/18 i 36/22, dalje ZSP). Predlaže pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

3. Žalba potrošača je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba postupka propisane čl. 353. st. 1. ZPP -a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Međutim, donoseći pobijano rješenje, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo, pri čemu je i činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, na što potrošač u žalbi osnovano upire.

6. Iz sadržaja predmetnog spisa proizlazi da je prvostupanjski sud povodom prijedloga Financijske agencije (dalje: FINA) za provedbu jednostavnog postupka stečaja u odnosu na potrošača CI iz [adresa], pozivom na odredbe čl. 2. st. 1. i 2. ZSP-a te odredbu čl. 79.m ZSP-a, donio pobijano rješenje, s obrazloženjem da potrošač nije dostavio popis imovine, čime se presumira da je imenovani izjavio kako nema imovine iz koje bi se mogli namirivati njegovi vjerovnici, a koja presumpcija (pretpostavka) je oborena nakon što je sud izvršio uvid u podatke o njegovoj imovini iz kojih je razvidno da je isti propustio dostaviti istinite i potpune podatke o svojoj imovini i prihodima, slijedom čega zaključuje da je ponašanje potrošača nepošteno .

7. Iz sadržaja predmetnog spisa proizlazi i to da potrošač po pozivu FINA-e nije dostavio popis svoje imovine, s time da je sud je sukladno čl. 79.f st. 2. ZSP-a pribavio podatke o imovini potrošača od 23. travnja 2026. iz kojih proizlazi da je potrošač tijekom razdoblja od ožujka do prosinca 2023. ostvarivao prihode od nesamostalnog rada (mirovina) u iznosu od 6.635,43 eura, da je u 2024. ostvarivao prihode (dohodak) po osnovi nesamostalnog rada (mirovine) u iznosu od 6.445,86 eura, da je u 2025. po istoj osnovi ostvario prihode (od mirovine) u iznosu od 7.262,58 eura, te da je u razdoblju od siječnja do 28. veljače 2026. ostvario prihode (dohodak) po istoj osnovi (mirovina) u iznosu od 1.299,14 eura.

8. Iz sadržaja predmetnog spisa proizlazi isto tako da iz potvrde o insolventnosti koju je FINA dostavila 23. travnja 2026. proizlazi da je potrošač u neprekidnoj blokadi 5634 dana, pri čemu je vjerovnik Republika Hrvatska na poziv suda od 22. siječnja 2026. da u roku od 45 dana od objave oglasa obavijesti sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa, dostavila podnesak kojim izvještava sud da potrošač ima evidentirani dospjeli dug po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava u iznosu od 8.194,18 eura, ističući da potrošač ne ispunjava osnovne pretpostavke za otvaranje i istovremeno zaključenje jednostavnog stečajnog postupka.

9. Iz podataka iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi FINA od 24. travnja 2026. (dalje: Očevidnik), proizlazi da potrošač ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje iz čl. 79.a st.2. ZSP-a (aktivne osnove) u odnosu na dva vjerovnika, između kojih je i Republika Hrvatska, čija nenaplaćena glavnica iznosi 2.478,19 eura, dakle, manje od 2.654,46 eura, pri čemu potrošač ima u smislu čl. 79.a st. 3. ZSP-a evidentirane i osnove koje je FINA prestala izvršavati temeljem čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koje ukupno iznose 7.176,70 eura po osnovi glavnice.

10. Nadalje, iz podataka sadržanih u Jedinstvenom registru računa proizlazi da potrošač ima evidentirana dva računa u Erste & Steiermärkische bank d.d. - jedan transakcijski račun koji je blokiran i drugi koji nije blokiran, jedan zaštićeni račun te jedan račun u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., također blokiran .

11. U žalbi protiv pobijanog rješenja potrošač upire na pogrešnu presumpciju u slučaju izostanka dostave popisa imovine te pogrešan zaključak suda prvog stupnja o tome da potrošač raspolaže imovinom iz koje bi se mogli namiriti vjerovnici te posljedično tome i pogrešan zaključak o tome da je potrošač nepošten, uz tvrdnju da potrošač ostvaruje mirovinu koja se ne može smatrati imovinom iz koje bi se mogli namiriti vjerovnici, na kojim primanjima se već provodi ovrha, a da je potrošačev račun u dugotrajnoj blokadi, slijedom čega smatra da nije bilo osnove za obustavu postupka.

12. Prema odredbi čl. 79.b st. 1. ZSP-a propisano je da kad se ispune pretpostavke iz čl. 79.a st. 2. ZSP-a, da će Financijska agencija pozvati potrošača da se u roku od 15 dana od dana dostave poziva očituje je li suglasan da se provede jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom, a prema st. 2. tog članka, da će u pozivu iz st. 1. Financijska agencija obavijestiti potrošača da u roku za davanje suglasnosti za provođenje jednostavnog postupka stečaja potrošača: mora dostaviti popis svoje imovine i može podnijeti prijedlog da se jednostavni postupak stečaja potrošača provede i u odnosu na vjerovnike koji su povukli osnovu za plaćanje (čl. 79.a st. 4.).

13. Nadalje, ZSP je u odredbi čl. 2. st. 2. ZSP-a propisao da poštenje potrošača utvrđuje sud uzimajući u obzir ponašanje potrošača prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača te njegovo ponašanje tijekom sudskog postupka i razdoblja provjere ponašanja, u skladu sa ZSP-om.

14. Ocjena je li potrošač pošten ili nije pošten ovisi o utvrđenjima u svakom konkretnom slučaju, jer je sud pri toj ocjeni dužan uzeti u obzir ponašanje konkretnog potrošača u odnosu na kojeg je postupak pokrenut (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-276/2021-2 od 27. travnja 2021.).

15. Treba reći da su odredbama čl. 14. st. 5., čl. 79. st. 3. i čl. 79.m st. 5. ZSP -a propisane presumpcije kada se smatra da potrošač nije pošten. Međutim, u ZSP -u ne postoji izričita presumpcija da će se smatrati da potrošač nije pošten ako ne dostavi popis imovine. Utvrđivanje poštenja potrošača zakon je prepustio sudu (čl. 2. st. 2. ZSP-a), slijedom čega i odgovori na pitanja o poštenju potrošača ovise o okolnostima svakog konkretnog slučaja.

16. Stoga, u smislu odredaba ZSP-a - potrošač se može smatrati poštenim, iako nije dostavio popis svoje imovine (a niti se očitovao u roku od 15 dana od dana dostave poziva FINA-e u smislu odredbe čl. 79.b st. 1. ZSP-a), ukoliko sud provjerom (u smislu odredbe čl. 79.f st. 2. ZSP) utvrdi da potrošač nema imovinu koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa, a da su mu primanja, odnosno sredstva koje potrošač ima na računima zaplijenjena.

17. Glede presumpcije nepostojanja imovine potrošača, treba reći da je odredbom čl. 79.c st. 3. ZSP-a propisano da će se, ako se potrošač na poziv FINA-e iz čl. 79.b st. 1. ZSP-a očituje u roku od 15 dana od dana dostave poziva da je suglasan da se provede jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovim imovinom, ali ne popiše imovinu, smatrati da je potrošač izjavio da nema imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici.

18. Navedeno znači da se presumpcija iz čl. 79.c st. 3. ZSP-a primjenjuje samo u situaciji kada je potrošač (očitujući se u roku od 15 dana od dostave poziva FINA -e) dao izričitu suglasnost da se provede jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom, ali ne popiše imovinu (čl. 79.c st. 3. ZSP), te će se samo u takvoj situaciji smatrati da je potrošač izjavio da nema imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici, na što žalitelj žalbenim navodima osnovano upire, u kojoj situaciji će se u smislu odredbe čl. 79.c st. 3. ZSP-a, ako sud utvrdi (vanjskim provjerama ili iz dokaza koje dostave vjerovnici) da ovršiva imovina postoji, navedenog potrošača smatrati nepoštenim.

19. U konkretnom slučaju se ne radi o takvoj situaciji, s obzirom na to da potrošač u ovom postupku nije dao izričitu suglasnost (u smislu odredbe čl. 79.c st. 3. ZSP) da se provede jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom, već se na poziv FINA-e nije niti očitovao (čl. 79.c st. 2. ZSP), pri čemu niti vjerovnici (u smislu odredbe čl. 79.f st. 1. alineja 3. ZSP-a), nisu obavijestili sud o postojanju određene imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa.

20. Stoga, u konkretnom slučaju, za sada, nije prihvatljiv zaključak prvostupanjskog suda o nepoštenju potrošača, čemu sadržajem žalbe potrošač osnovano prigovara.

21. Pri tom treba reći da ZSP u odredbama Glave IX.a "Jednostavni postupak stečaja potrošača" ne sadržava odredbe o mirovini, slijedom čega se u tom smislu ne može postaviti niti presumpcija o potrošačevoj mirovini i imovini u vezi s tim, već je ZSP u navedenoj Glavi propisao u odredbi čl. 79.f st. 2. ZSP -a da je sud dužan utvrditi vrijednost potrošačeve imovine.

22. Naime, samom činjenicom da potrošač nije dostavio popis imovine, te da je sud sukladno čl. 79.f st. 2. ZSP-a pribavio podatke o imovini potrošača temeljem kojeg je utvrdio da je potrošač tijekom promatranog razdoblja ostvarivao prihode od nesamostalnog rada (mirovinu), ne može se smatrati da potrošač nije pošten, kako to pogrešno zaključuje sud prvog stupnja, i posljedično takvom pogrešnom zaključku donosi pobijano rješenje o obustavi provedbe postupka.

23. Pri tome je za napomenuti kako je potrošač 5634 dana u neprekidnoj blokadi te kako potrošač ima dva blokirana i jedan zaštićeni račun, iz čega bi proizlazilo da nema stalna novčana primanja na kojima se ne provodi ovrha, pa time niti imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa.

24. S obzirom na navedeno, valjalo temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP -a, u svezi s čl. 10. SZ-a te čl. 23. i čl. 79.o ZSP-a, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovan postupak.

25. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovom odlukom, u kojem pravcu će ponovo razmotriti poštenje potrošača, te će, ako je potrošač pošten, u nastavku postupka sukladno čl. 79.f st. 2. i 3 ZSP-a utvrditi vrijednost imovine potrošača, pa ukoliko utvrdi da je njezina vrijednost manja od 1.327,33 eura, otvoriti i zatvoriti jednostavni postupak stečaja potrošača i osloboditi potrošača od preostalih obveza u skladu s čl. 79. g. st. 1. i 4. ZSP-a, a ako utvrdi da je vrijednost imovine potrošača veća od tog iznosa, tada će otvorit postupak stečaja, imenovati povjerenika i nastaviti voditi postupak u skladu s čl. 79.h-79.n ZSP-a, nakon čega će, (nakon što utvrditi odlučne činjenice), donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku, vodeći pri tome računa o jednom od temeljnih načela ZSP -a - zaštiti dostojanstva potrošača.

U Zagrebu 30. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Travaš