Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Gž-2378/2026-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Vlatke Fresl Tomašević, predsjednika vijeća, Tomislava Aralice, člana vijeća i suca izvjestitelja te Ilijane Petyo, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Stipe Cvitanović, odvjetnik u Metkoviću, A. Hebranga 8, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, kojeg zastupaju punomoćnici Zdravko Periša i Marijo Depolo, odvjetnici u Splitu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika CI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj Pn-5/2021 od 26. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj dana 30. lipnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj Pn-5/2021 od 26. ožujka 2026.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

    " I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici, na ime novčane naknade neimovinske štete iznos od 1.500,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 04.01.2019.g. pa do 31.12.2022.g., prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

    II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici, na ime novčane naknade za tuđu pomoć i njegu iznos od 75,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presuda tj. 26. ožujka 2026. pa do isplate, prema stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

    III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnične troškove u iznosu od 1.852,80 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 26. ožujka 2026. pa do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

    2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 - u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda.

    3. Žalba nije osnovana.

    4. Nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima tužiteljica temelji svoj zahtjev i kojima ih tuženik pobija te na osnovi izvedenih dokaza i njihovom ocjenom (čl. 8. ZPP - a) pravilno i potpuno utvrdio činjenice odlučne za donošenje zakonite odluke u ovom sporu.

    5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice, kao oštećenika, prema tuženiku, kao osiguravatelju štetnika, radi naknade imovinske i neimovinske štete nastale zbog ozljeda zadobivenih u štetnom događaju od 6. studenog 2018.

    6. Sud prvog stupnja je već donio djelomičnu presudu koja je postala pravomoćna i ovršna, a ista je potvrđena od strane Županijskog suda u Splitu, Poslovni broj: Gž - 1067/2024-3 od 4. prosinca 2024., koja presuda predstavlja međupresudu u odnosu na ovdje tužiteljicu, a vezano za odgovornost nastanka štete pa je u nastavku ovoga postupka sud prvog stupnja raspravljao samo o visini pretrpljene štete tužiteljice.

    7. Među strankama u ovom stadiju postupka nije sporna aktivna legitimacija (da je tužiteljica vozila predmetno vozilo spornog dana) te pasivna legitimacija i odgovornost za nastanak štetnog događaja.

    8. Isto tako nije sporno da se tužiteljica odštetnim zahtjevom obratila tuženiku koji je isti zaprimio 4. siječnja 2019., kao i da je tuženik otklonio isplatu štete u cijelosti.

    9. Sporna je visina neimovinske i imovinske štete tužiteljice, odnosno da li je ista uopće imala te vrste šteta.

    10. Pošavši od utvrđenja:

    - da tužiteljica u tužbi od 9. veljače 2021. navodi da je dana 6. studenog 2018.g. ozlijeđena u prometnoj nezgodi kao vozačica automobila reg. oznake [registarska oznaka] (vlasništvo njezinog supruga ŠI) – a koju nezgodu je uzrokovao štetnik CI – vlasnik neosiguranog traktora, koji traktor je kritične zgode bio neosvijetljen i još k tome nepropisno parkiran,

    - osnovanost visine tužbenog zahtjeva proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka neurokirurga koji navodi da je tužiteljica imala neugodnosti radi predmetnog ozljeđivanja, privremeno u punom obimu su joj bile reducirane životne aktivnosti i radne sposobnosti, potom privremeno u polovičnom (50%) obimu,

    - da vještak bolove cijeni u jakom intenzitetu dvanaest sati, srednjem stupnju pet dana te u blagom intenzitetu tri tjedna,

    - da je tužiteljica imala neugodnosti radi ozljeđivanja pri doživljaju prometne nesreće i transpiracije u bolnicu Dubrovnik, zatim izloženost rendgenskom zračenju glave i vrata, odlaženje na pregled u Dubrovnik izvan mjesta prebivališta te uzimanju lijekova; da je tužiteljica u punom obimu bila privremeno reduciranih životnih aktivnosti kroz petnaest dana, potom privremeno u polovičnom obimu kroz trideset dana, a pored nesvjestice je imala i istegnuće vratnih struktura u blažem stupnju,

    - da je trebala pomoć i njegu kod kuće od strane treće osobe i to kroz petnaest dana po jedan sat u danu, njoj samoj, za osobne potrebe u vidu pripomoći pri održavanju osobne higijene,

    - da je neposredno nakon ozljeđivanja tužiteljica doživjela tzv. primarni strah u jakom intenzitetu u trajanju od jedne minute, primarni strah u srednjem stupnju prolongirao se kod tužiteljice nadalje kroz 20 do 30 minuta, a primarni strah nije pod utjecajem volje već autonomnog živčanog sustava, u ovom slučaju adrenergičnog sustava; da taj strah "Pretočio se" potom u sekundarni strah u jakom intenzitetu što je potrajalo idućih 12 do 16 sati; poslije je sekundarni strah bio u srednjem stupnju tri do četiri dana, a nakon još pet do šest tjedna sekundarni strah je bio u manjem stupnju (blažem intenzitetu); atribut sekundarni strah se pridaje radi bojazni oštećenika za moguće trajne posljedice odnosno straha za konačni ishod liječenja; da je tužiteljica je imala i strah od prometa i u prometu, a to je uvjetni strah i bio je kod tužiteljice prisutan u uvjetima vožnje u blažem stupnju kroz tri do četiri mjeseca bilo da je u prometu sudjelovala kao vozačica ili kao putnica, dok trajnih posljedica tužiteljica nema po osnovi pretrpljenog straha,

    - da u odnosu na naknadu imovinske štete za tuđu njegu i pomoć, sud je prihvatio vrijeme od 15 dana po jedan sat u danu, a visinu tog oblika štete sud je utvrdio prema tablicama Državnog zavoda za statistiku (dostupne i na mrežnoj stranici ww.dzs.hr) pa je sat vremena takvog rada izračunao u visini od 5,00 EUR-a, a s obzirom na prosječnu neto mjesečnu plaću za NKV radnika za razdoblje u kojem je tužiteljici tuđa njega i pomoć bila potrebna, uzimajući u obzir notorno povećanje troškova života u RH te čl. 223. st. 1. ZPP-a,

    to je sud prvog stupnja primjenom odredbe čl. 1100. st. 1. i 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08 i 125/11 - u daljnjem tekstu: ZOO), odlučio kao pod t. I. i II. izreke pobijane presude.

    11. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud jer s potrebnom sigurnošću proizlazi iz stanja spisa i jer ga tuženik svojim žalbenim navodima nije uspio dovesti u sumnju.

    12. Radi vrste i naravi povrede koje je tužiteljica zadobila u predmetnoj prometnoj nezgodi, trajanja i jačine fizičkih boli i straha opisanih u nalazu i mišljenju vještaka te činjenice da kod tužiteljice nema smanjenja životnih aktivnosti i po mišljenju ovog drugostupanjskog suda pravilno su primijenjene odredbe čl. 19. i 1100. st. 2. ZOO -a.

    13. U odnosu na žalbene navode tuženika valja u bitnom odgovoriti da je sud prvog stupnja sasvim dovoljno cijenio one relevantne okolnosti od kojih ovisi visina satisfakcije, shodno citiranim odredbama ZOO-a te u sudskoj praksi prihvaćenim uobičajenim kriterijima pa je uz pravilno i sveobuhvatno vrednovanje kvalifikatornih kriterija te uzimajući u obzir sve manifestirane posljedice u psihičkoj i fizičkoj sferi tužiteljice po ocjeni ovog suda primjereno dosudio novčanu satisfakciju.

    14. U orijentacijskim kriterijima zauzeto je pravno shvaćanje da se prilikom donošenja odluke o visini pravične novčane naknade štete Orijentacijski kriteriji ne mogu tretirati kao matematičke formule koje bi pukim automatizmom služile izračunavanju pravične novčane naknade već da sudovi svaki pojedinačni slučaj moraju individualizirati. No, kako prilikom dosuđivanja pravične novčane naknade treba uzeti u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja nužno je da ponekad prilikom dosuđivanja pravične novčane naknade za nematerijalnu štetu dolazi, a ponekad ne dolazi, do određenih odstupanja od iznosa navedenih u Orijentacijskim kriterijima, što je sve u skladu s odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a.

    15. Dosuđeni iznos naknade imovinske štete u žalbenom stadiju postupka nije sporan.

    16. Odluka o troškovima postupka donesena je na temelju pravilne primjene odredbe čl. 145. st. 1. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a

    17. Stoga i jer tijekom prvostupanjskog postupka nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a, na počinjenje kojih ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP - a, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao pod t. I. i II. izreke ove drugostupanjske presude.

    U Zagrebu, 30. lipnja 2026.

    Predsjednik vijeća:

    Vlatka Fresl Tomašević

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.