Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2735/2023-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vesni Žulj, u pravnoj stvari tužitelja VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Damir Klarin, odvjetnik u Zadru, protiv prvotuženice JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženika CT iz [adresa], oboje zastupa punomoćnik Nemanja Nožinić, odvjetnik u Novoj Gradiški, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Psp-44/2022-21 od 6. ožujka 2023., dana 26. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Psp-44/2022-21 od 6. ožujka 2023., u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke te pod točkom II. izreke u kojem je zahtjev prvotuženice JT i drugotuženika CT za nadoknadu troškova parničnog postupka prihvaćen u iznosu od 524,25 eura.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi: "Utvrđuje se da su tuženici smetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu dijela čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da su nepoznatog dana, za što je tužitelj saznao dana 02. svibnja 2022. godine, postavili ogradna vrata na dijelu čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označena slovima A-B na skici vještaka geodeta IT od 15. 12. 2022. godine, pa im se nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da uklone postavljena ogradna vrata na dijelu čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označena slovima A -B na skici vještaka geodeta IT od 15. 12. 2022. godine, te im se zabranjuje takvo i slično smetanje ubuduće, uz naknadu parničnog troška, u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe." (točka I. izreke). Naloženo je tužitelju nadoknaditi tuženicima parnični trošak u iznosu od 524,25 EUR (3.949,70 kuna), u roku od 15 dana, dok je u preostalom dijelu zatraženom u iznosu većem od dosuđenog zahtjev za nadoknadu troška odbijen kao neosnovan (točka II. izreke).

2. Rješenje suda prvog stupnja pobija žalbom tužitelj zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. - dalje: ZPP). Predlaže pobijano rješenje preinačiti i usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja da su ga tuženici smetali u posljednjem mirnom posjedu dijela čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da su nepoznatog dana, za što je tužitelj saznao dana 2. svibnja 2022., postavili ogradna vrata na dijelu čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da im se naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da uklone postavljena ogradna vrata.

5. Sud prvog stupnja se prilikom odlučivanja o predmetu spora rukovodio odredbama članka 441. ZPP i članka 22. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 84/2015. – pročišćeni tekst, 94/2017., - dalje: ZV), a prema kojim odredbama u parnicama radi smetanja posjeda, sud pruža zaštitu u posebnom, hitnom postupku i to prema utvrđenom posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu, kako to propisuje odredba članka 22. stavka -2. ZV.

6. U postupku koji je prethodio žalbi bilo je sporno - je li tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu predmetnoga dijela nekretnine, aktivna i pasivna legitimacija stranaka te je li tužba podnesena u zakonskom roku.

7. U postupku je utvrđeno sljedeće:

- da je OT prodala ĆT čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 205 m2 te da je VT jedan od suvlasnika (kupoprodajni ugovora od 5. kolovoza 1988.);

- da čest. zem. [katastarska čestica] stare oznake odgovara čest. zem. [katastarska čestica] nove oznake, sve k. o. [katastarska općina]. (identifikacija čestica DGU PUK Zadar od 25. svibnja 2015.);

- da je CT JT vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da su kao vlasnici bili upisani VTŽ V i VTŽ te prije njih NT CT (zemljišnoknjižni izvadak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], povijesni zemljišnoknjižni izvadak);

- da iz Izjave od 27. kolovoza 2011. proizlazi da NT, vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izjavljuje da dio navedene čestice u širini jedan metar i ukupnoj dužini pripada AT, a da se i njegova septička jama nalazi dijelom na spomenutoj površini, da iz navedene Izjave ne proizlazi, a kako tvrdi tužitelj da se taj 1 metar odnosi na "sjeveroistočni dio prema nekretnini u suvlasništvu tužitelja" ;

- da iz spisa Općinskog suda u Zadru broj Psp-58/2021 proizlazi da je u tijeku parnični postupak tužitelja AT protiv JT zbog smetanja posjeda na nekretnini koja je predmet i ovoga spora;

- da iz spisa Općinskog suda u Zadru P-3519/09 proizlazi da je donesena presuda na temelju priznanja 12. svibnja 2010. u pravnoj stvari tužitelja UT protiv tuženika NT te je utvrđeno da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za stjecanja prava vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini 23 m2, prema skici geometra BT označeno slovima A-B-C-D.

8. Na temelju navedenih utvrđenja te ocjene iskaza svjedoka i stranaka sud prvog stupnja je zaključio kako tužitelj nije ničim dokazao da bi bio pos ljednji mirni posjednik dijela nekretnine na koji su tuženici postavili ogradna vrata i time ga prema njegovim navodima spriječili u posjedu, već da je, naprotiv, tužitelj i sam u svome iskazu naveo da su tuženici od kada su kupili kuću koristili u cijelosti ovaj dio nekretnine, gdje je sada ograda i koji je izbetoniran pa da je tim navodima iskazivao protivno i onome što je tvrdio u tužbi, a to je, da je on posljednji mirni posjednik.

8.1. Sud prvog stupnja je, također, na temelju uvida u fotografije koje su priložene u spisu predmeta (lista 60 spisa) utvrdio da je kuća tužitelja na fotografiji 5. označena sa znakom X dok su sa fotografiji vidljiva i postavljena ogradna vrata od strane tuženika označena crvenim kružićem, a da kuća tužitelja s dvije strane ima direktan pristup asfaltiranoj cesti. Navode tužitelja da je prolazio preko nekretnine koju su kupili tuženici jer je tu veću "hlad" sud prvog stupnja je ocijenio neuvjerljivim i nevjerodostojnim da bi tužitelj kada je išao iz trgovine ili od susjeda baš zbog hlada koristio nekretninu tuženika, a da nije prolazio preko svoje nekretnine koja je na međi s nekretninom tuženika, a što je posebno vidljivo na fotografiji broj 2. Nadalje, prema ocjeni suda prvog stupnja, da je tužitelj zaista koristio nekretninu tuženika zbog hlada, za pretpostaviti je da bi to bilo u ljetnim mjesecima, kada bi bilo za očekivati da su tuženici u kući na odmoru, a kao i ranije i njihovi prethodnici pa da bi barem netko od njih vidio tužitelja kako prolazi preko njihove nekretnine, a što nitko od njih nije potvrdio.

9. Slijedom navedenih utvrđenja, a polazeći od zaključka da tužitelj nije dokazao da je posljednji mirni posjednik dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da bi ga tuženici smetali u posljednjem mirnom posjedu predmetnog dijela nekretnine na način da su postavili ogradna dvorišna vrata, sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan.

10. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja u okviru žalbenih navoda, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, utvrđeno je da sud prvog stupnja, nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP).

11. Nadalje, pravo na ocjenu izvedenih dokaza (članak 8. ZPP) pridržano je za sud kojem pripada i ovlast odlučivanja o dokazima koje će izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 2. ZPP). Pritom, sud prema svojem slobodnom uvjerenju, na osnovu savjesne i brižljive ocjene dokaza, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane, ali je u slobodi ocjene dokaza ograničen obvezom da svoju ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logičnim razlozima iz kojih bi se njegova ocjena mogla provjeriti, a na koji je način sud prvog stupnja i postupio. Naime, suprotno žalbenim navodima sud prvog stupnja je analizirao sve izvedene materijalne i personalne dokaze (iskaze stranaka i svjedoka), i u obrazloženju pobijane presude iznio bitne, suštinske razloge, za svoju odluku o neosnovanosti tužbenog zahtjeva.

12. U pogledu prijedloga tužitelja za spajanje parnica (ove parnice i parnice u predmetu istog suda Psp-58/2021 koja se vodi između istih stranka zbog smetanja posjeda nekretnine koja je i predmet ovog postupka) radi zajedničkog raspravljanja, na što tužitelj upire u žalbi, a o čemu odlučuje sud prvog stupnja, valja odgovoriti kako je odredbom članka 313. stavka 1. ZPP određena mogućnost, ali ne i dužnost spajanja parnica kad su ispunjeni uvjeti propisani tom odredbom. Stoga okolnost što sud prvog stupnja nije prihvatio prijedlog tužitelja za spajanje parnica nije od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom slučaju.

13. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev, kao neosnovan, u cijelosti, i za svoju je odluku, dao jasne, iscrpne i neproturječne razloge koje ovaj sud prihvaća u cijelosti, a što žalbenim navodima nije dovedeno u pitanje.

14. Prema odredbi članka 21. stavka 1. ZV, koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (članak 22. stavak 1. ZV).

15. U konkretnom slučaju sud prvog stupnja pravilno je zaključio kako tuž itelj nije dokazao posljednje stanje posjeda predmetne nekretnine i posljedično tome da bi tuženici postavljanjem vrata na ogradi kojom je ograđeno njihovo dvorište, smetali njegov posjed, budući da iz provedenog dokaznog postupka u činjeničnim tvrdnjama tužitelja nema uporišta, tim više što je i sam tužitelj iskazao da su tuženici, od kada su kupili kuću, u cijelosti posjedovali (i) predmetni dio nekretnine (gdje je sada betonska ograda). Žalbeni navodi svode se na (pre)ocjenjivanje izvedenih personalnih dokaza, koje je sud prvog stupnja pravilno ocijenio, a što, dakle, ničim ne utječe na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.

16. Slijedom navedenog, na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev tužitelja odbio u cijelosti.

17. I odluka o troškovima postupka pravilno je utemeljena na odredbama članaka 154. stavka 1. i 155. stavka 1. ZPP.

18. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP, žalbu tužitelja odbiti, kao neosnovanu, i pobijanu presudu suda prvog stupnja, potvrditi.

U Zagrebu 26. lipnja 2026.

Sutkinja

Vesna Žulj