Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-497/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužiteljice ČŽ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelja TŽ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Ivan Delipetar, odvjetnik u Imotskom, protiv 1. tuženika IŽ“, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tuženika KŽ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, poslovni broj Psp-8/2023-42 od 28. studenog 2025., dana 26. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, poslovni broj Psp-8/2023-42 od 28. studenog 2025., u pobijanom dijelu pod toč. II. i III. izreke.

II. Ukida se isto prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu pod toč. I. i IV. izreke i predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak, time da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

III. O troškovima postupka nastalim povodom pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja 1 . i 2. koji glasi:

I. Utvrđuje se da su tuženici IŽ „I“, [adresa], i KŽ sin K, [adresa] zasmeli tužitelje ČŽ ud. T, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i TŽ“, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine ident. č. zem. [katastarska čestica] površine 26 m2 i d.č. zem. [katastarska čestica] površine 25 m2, sve KO [katastarska općina], prikazana na Skici mjerenja vještaka geodetske struke Zvonka Babić, inž.geod. [adresa], 15. pro inca 2023. godine između točaka A B C D E F G A , koja Skica čini sastavni dio ove odluke, na način da su dana 08. travnja 2023. godine zajednički i dogovorno najprije otpilali staro stablo kostele koje se nalazilo na nekretnini, a onda veća debla odvezli svojim kućama, dok su suha debla i grane odložili na predmetnu nekretninu i na taj način zapriječili tužiteljima prilaz nekretnini, a k tome im i ozbiljno prijete ukoliko se usude doći na svoj posjed, pa se tuženicima nalaže da uroku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostave ranije posjedovno stanje tako što će sa ove nekretnine ukloniti suha debla i grane kostele kao i sve drugo što su na nekretninu odložili ili u međuvremenu odlože, te im se ujedno zabranjuje svako takvo ili slično smetanje tužitelja u posjedovanju ove nekretnine. Nalaže se tuženicima da solidarno i u roku od 8 dana u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknade tužitelju troškove ovog postupka prema određenju suda.

II. Odbija se prijedlog tužitelja 1 i 2. za određivanje privremene mjere koji glasi:

III. I.Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja – predlagatelja osiguranja određuje se privremena mjera kojom se nalaže tuženima da u roku od 1 (jedan) sat računajući od dana prijema ovog rješenja omoguće tužiteljima pristup na nekretninu ident.č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i u istom roku sa nekretnine uklone suha debla i grane kostele, kao i sve drugo što su na nekretninu odložili.II. Za slučaj da tuženici ne postupe po nalogu iz točke I. ovog rješenja, isto će bez odgode biti po sudskom ovršitelju uz asistenciju policije. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka".

IV. Nalaže se tužiteljima 1. ČŽ ud. T, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. ŽŽ“, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] nadoknaditi tuženicima 1. IŽ“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. KŽ, sinu K, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 990,00 Eur-a, sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tuženika 1. IŽ“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadom troška dnevnica.

2. Protiv dijela prvostupanjskog rješenja pod toč. I., II., III. i IV. izreke žalbu su podnijeli tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP), uz prijedlog da se rješenje preinači i tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti uz naknadu parničnog troška, ili da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, uz naknadu troškova žalbe.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanjem posjedovne zaštite i za određivanje privremene mjere.

5. Osnovanost svoga zahtjeva tužitelji temelje na tvrdnji da su posljednji mirni posjednici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je postojalo staro stablo kostele, koje su tuženici 8. travnja 2023. otpilili i veća debla odvezli svojim kućama, a suha debla i grane odložili tako da su im zapriječili prilaz njihovoj nekretnini, uz verbalne prijetnje da ne mogu pristupiti nekretnini.

6. Prema odredbi čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV) posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je štititi svoj posjed putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani tako ili slično smetanje ubuduće.

7. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda u bitnome proizlazi:

- da je vještak dipl. geodet HŽ na očevidu identificirao predmet spora koji je površine 51 m2, od čega je 26 m2 na čest. zem. [katastarska čestica], a 25 m2 na čest. zem. [katastarska čestica], koji je na skici vještaka označen slovima A-B-C-D-E-F-G-A;

- da je 1. tuženik zajedno sa JŽ otpilo stablo kostele, koje se nalazilo na južnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je u posjedu tužitelja i mještani su ga zvali „Ž“, po obitelji prednika tužitelja, na kojemu je ostao vidljiv panj otpiljenog stabla;

- da tužitelji nisu dokazali da su u posjedu središnjeg asfaltiranog dijela označenog na skici vještaka točkama C-D-F-G-C;

- da su ostaci otpiljenog stabla „kostele“ bili raznijeti od strane mještana po selu;

- da je u katastarskom operatu čest. zem. [katastarska čestica] upisana kao javno dobro, dok je na čest. zem. [katastarska čestica] kao posjednik upisan IŽ.

8. Na temelju tako utvrđenih činjenica prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan s obrazloženjem da tužitelji nisu dokazali da su bili posljednji mirni posjednici čest. zem. [katastarska čestica] površine 26 m2 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] površine 25 m2, sve k. o. [katastarska općina], označenog na skici geodetskog vještaka točkama A-B-C-D-E-F- G-A i da je sporno stablo kostele otpilio samo 1. tuženik, ali ne i 2. tuženik. Dalje taj sud navodi da je posljednji mirni posjed tužitelja eventualno moguće utvrditi samo na dijelu na kojemu je nalazilo otpiljeno stablo kostele, no kako je tužbenim zahtjevom obuhvaćen dio čest. zem. [katastarska čestica] označen točkama A-B-C-D-E-F-G-A na kojemu se osim dijela na kojemu je ostao panj, nalazi i asfaltirani dio iste nekretnine koji je uz čest. zem. [katastarska čestica], a da iz provedenih dokaza nije razvidno gdje su bili odloženi dijelovi i grane stabla kostele. Odbijen je i prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere kojom bi se naložilo tuženicima da u roku od jedan sat od dana primitka pobijanog rješenja omoguće tužiteljima pristup na nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i u istom roku uklone suha debla i grane kostele, jer tužitelji nisu u smislu odredbe čl. 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje: OZ) učinili vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, niti nastanak kakvog nasilja, ili prijetnju nastanka nenadoknadive štete.

9. Osnovani su žalbeni navodi tužitelja da je prvostupanjski sud, odlučujući o tužbenom zahtjevu pod toč. I. izreke počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer je rješenje u tom dijelu nejasno i nerazumljivo i ne sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama, te ga nije moguće ispitati.

10. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja prvo navodi da je otpiljeno stablo kostele koje se nalazilo na dijelu koji su mještani nazivali „Ž“, prema prednicima tužitelja, bilo u posjedu tužitelja i da ga je posjekao 1. tuženik, a zatim navodi kako u postupku nije nedvojbeno utvrđeno da su tužitelji izvan toga prostora bili u posljednjem mirnom posjedu središnjeg asfaltiranog dijela . Dalje taj sud navodi da su dijelovi otpiljenog stabla kostele bili raznijeti od strane mještana po selu i da je posljednji mirni posjed tužitelja „eventua lno moguće utvrditi samo na dijelu na kojemu se nalazilo stablo kostele“, no da tužbeni zahtjev obuhvaća dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 26 m2 i dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 25 m2, koji je na skici vještaka geodeta označen slovima A-B-C-D-E-F-G-A na kojemu se osim otpiljenog panja nalazi i asfaltirani dio uz čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Takav sadržaj obrazloženja prema kojemu je smetanje posjeda „eventualno moguće utvrditi samo na dijelu na kojemu se nalazilo stablo kostele,“ no da je „ovako koncipiran tužbeni zahtjev neosnovan“, nije razumljiv, jer ostaje nejasno jesu li tužitelji obzirom na kontradiktorne navode suda bili posljednji mirni posjednici dijela nekretnine na kojemu se nalazilo stablo kostele ili nisu, te je li učinjen čin smetanja posjeda na tom dijelu nekretnine ili nije, te ukoliko je, tko je takvo smetanje počinio. Osim toga, suprotno pravnom pristupu prvostupanjskog suda, unatoč činjenici da je predmet spora označen kao dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 26 m2 i dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 25 m2, sve k. o. [katastarska općina], koji je vještak geodet na skici mjerenja označio slovima A-B-C-D-E-F-A, nema zapreke da sud odluči i o manjem, točno određenom dijelu zahtjeva, ukoliko bi osnovanost takvog manjeg dijela zahtjeva proizlazila iz rezultata provedenog dokaznog postupka.

12. Kako prednje navedene proturječnosti i nejasnoće onemogućuju da se ispita pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke, valjalo je u tom dijelu prihvatiti žalbu tužitelja kao osnovanu i temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet u tom dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, time da će se nova glavna rasprava provesti pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP).

13. Ukinuta je i odluka o troškovima postupka sadržana pod toč. IV. izreke, jer ona zavisi o konačnom uspjehu stranaka u sporu.

14. Zahtjev za određivanjem privremene mjere kojom tužitelji traže da se naloži tuženicima da u roku od jednog sata od dana primitka prvostupanjskog rješenja omoguće tužiteljima pristup na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da u istom roku s nekretnine uklone suha debla i grane kostele i sve drugo što u na nekretnini odložili, uz valjane je razloge odbijen kao neosnovan, jer tužitelji nisu učinili vjerojatnim da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio, ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio stanje stvari, i jer nisu učinili vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete, koje zakonske pretpostave u smislu odredbe čl. 346. st. 1. OZ moraju biti kumulativno ispunjene.

15. Stoga je žalba tužitelja u tom pobijanom dijelu pod toč. II. i III. izreke prvostupanjskog rješenja neosnovana, te je i prvostupanjsko rješenje u tom dijelu potvrđeno temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP.

16. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će imajući u vidu prednje navedeno otkloniti bitnu povredu na koje mu je ukazano ovim rješenjem, te će , nakon što nedvojbeno utvrdi jesu li tužitelji bili u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnina koje su predmet spora, ili njezinih dijelova, i jesu li tuženici počinili smetanje posjeda, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu, dajući za svoja utvrđenja jasne, valjane i neproturječne razloge.

17. Novom odlukom o glavnoj stvari prvostupanjski sud će odlučiti i o troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).

U Zagrebu, 26. lipnja 2026.

Sutkinja:

Ksenija Grgić