Poslovni broj: Usž-267/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlaha Bassegli Gozze, članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja CS, OIB: [osobni identifikacijski broj] i OS, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po opunomoćenici Neli Šuša, odvjetnici u Rijeci, Janeza Trdine 2, protiv tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju, Sektora inspekcije sigurnosti cesta i žičara, Zagreb, Prisavlje 14, OIB: 22874515170, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Županijske uprave za ceste Primorsko-goranske županije, Rijeka, Nikole Tesle 9, OIB: 97967544201, radi inspekcijskog nadzora, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2146/2023-14 od 25. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 25. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2146/2023-14 od 25. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-340-07/23-03/113, URBROJ: 530-08-3- 3-2-23-1 od 1. rujna 2023. (točka I. izreke) i točkom II. izreke odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora. Navedenim rješenjem tuženika naloženo je u roku od 90 dana uklanjanje betonskog zida na lokalnoj cesti [broj dionice], [adresa] kod kućnog broja 63.
2. Tužitelji u žalbi u bitnom navode da iz spisa predmeta tuženika nije razvidno kad im je dostavljen zapisnik o očevidu na licu mjesta i da li su se na isti očitovali. Tvrde da nema dokaza da im je zapisnik dostavljen, kao što nema dokaza da im je dostavljeno osporeno rješenje tuženika. Smatraju da je povrijeđeno načelo razmjernosti te da bi se provođenjem testa razmjernosti trebalo utvrditi da li se blažom mjerom mogao postići isti cilj kao i uklanjanjem predmetnog zida. Ističu da im je naknadno, nakon što je predmetni zid uklonjen dana suglasnost za postavljanje zida na istoj lokaciji. Upućuju na dopis zainteresirane osobe od 30. listopada 2023. prema kojem na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije evidentirana cesta odnosno utvrđene granice cestovnog zemljišta i nije upisana kao cesta pod upravom zainteresirane osobe pa nije jasno zašto su trebali ishoditi suglasnost za gradnju predmetnog zida. Također, ističu da je suglasnost potrebna ako je za gradnju nužna lokacijska odnosno građevinska dozvola, a u konkretnom slučaju je riječ o jednostavnoj građevini, a nije navedeno da je riječ o radovima kojima se nanosi šteta javnoj cesti i ugrožava ili narušava promet . Predlažu usvojiti žalbu, poništiti presudu i rješenje tuženika.
3. Tuženik i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima -"Narodne novine", broj: 36/24.-dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita. Prvostupanjski sud je za svoju odluku naveo valjano obrazložene razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
6. Postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden je sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, te osnovano utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za nalaganje uklanjanja predmetnog zida pozivom na odredbe Zakona o cestama („Narodne novine“, broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22. i 133/23. - dalje: Zakon) i Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta („Narodne novine“, broj: 22/14., 98/14. i 114/22.-dalje: ZICPC).
7. Naime, u konkretnom slučaju nije sporno da su zid čije je uklanjanje naloženo zainteresiranoj osobi inspekcijskim rješenjem od 1. rujna 2023. izgradili tužitelji, kao i da se isti u većem dijelu nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu Republike Hrvatske, a da se manjim dijelom nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tužitelja. Nije sporno ni da su navedene čestice susjedne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u naravi cesta. Također, u postupku je utvrđeno da se ta čestica u zemljišnim knjigama i u katastarskom operatu u pogledu kulture (oznake zemljišta) vodi kao cesta, a i ista je Odlukom o razvrstavanju javnih cesta utvrđena lokalnom cestom oznake LC 58070. Nije sporno da se predmetni zid nalazi na udaljenosti od 1 do 1,5 metara od ruba ceste, da mu je visina cca 1,5 m, duljina približno 33 do 35 m i da prije njegove gradnje nije ishođena suglasnost zainteresirane osobe, a što je utvrđeno očevidom na licu mjesta o kojem spisu predmeta prileži zapisnik od 4. srpnja 2023. Tom prilikom je također utvrđeno da je dio predmetnog zida izveden neposredno uz prometne znakove naziva naselja i ograničenja brzine na način da je onemogućen pristup istima u slučaju montaže, demontaže ili obnove znakova.
8. S obzirom na takvo stanje stvari, pravilno je i po ocjeni ovog Suda u konkretnom slučaju naloženo uklanjanje predmetnog zida izgrađenog unutar zaštitnog pojasa javne ceste, a imajući na umu između ostalog i odredbu članka 55. stavka 2. Zakona prema kojoj zaštitni pojas za lokalne ceste iznosi 10 metara sa svake strane ceste mjereno od vanjskog ruba zemljilšnog pojasa, odnosno stavak 3. istog članka prema kojoj je zabranjeno poduzimati bilo kakve radove ili radnje u zaštitnom pojasu ceste bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom ako bi ti radovi ili radnje mogli nanijeti štetu javnoj cesti, kao i ugrožavati ili ometati promet na njoj te povećavati troškove održavanja javne ceste. Također, prema odredbi članka 16. alineje 2. ZICPC u obavljanju inspekcijskog nadzora nad korištenjem cesta, planiranja, građenja i održavanja cesta, mjerama za zaštitu te prometa na njima, inspektor je ovlašten narediti otklanjanje nedostataka na cestama ili u njihovu zaštitnom pojasu koji ugrožavaju sigurnost prometa, a o čemu se, s obzirom na naprijed izloženo, u konkretnom slučaju i radi.
9. Slijedom izloženog stanja stvari, nije pravno odlučan prigovor tužitelja u pogledu prethodnog neevidentiranja predmetne ceste kao javnog dobra u općoj uporabi u zemljišnim knjigama, odnosno upiranje na neizradu elaborate izvedenog stanja u pogledu iste, a kako to pravilno obrazlaže i prvostupanjski sud.
10. Tijekom inspekcijskog postupka nadležni inspektor dužan je pružiti mogućnost stranci da se izjasni o utvrđenim činjenicama, što je u konkretnom slučaju nadležni inspektor i učinio. Naime, tužitelji su tijekom prvostupanjskog upravnog spora dostavili preslik podneska od 14. srpnja 2023. kojim se tužiteljica tijekom upravnog postupka očitovala na navedeni zapisnik tuženika od 4. srpnja 2023. to su neosnovani njihovi prigovori, koje ponavljaju i u žalbi, da joj predmetni zapisnik ne bi bio dostavljen, odnosno da se na njega nije očitovala. Osim toga tužiteljima je omogućeno da štite svoja prava i interese pokretanjem upravnog spora protiv rješenja tuženika, kao i sudjelovanjem po opunomoćenici na ročištu za javnu raspravu pred prvostupanjskim sudom 17. listopada 2024., pa stoga prema ocjeni ovog Suda nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari prigovori tužitelja u pogledu nj ihovog sudjelovanja u postupku prije donošenja prvostupanjskog rješenja.
11. Također, nisu pravno odlučni prigovori tužitelja kojima osporavaju urednost dostave osporenog rješenja kraj činjenice da su u roku podnijeli tužbu protiv istog rješenja te je istu prvostupanjski sud uzeo u meritorno razmatranje.
12. Niti ostalim razlozima na kojima temelje žalbu u ovom upravnom sporu tužitelji dakle nisu doveli u sumnju pravilnost činjeničnih utvrđenja i pravilnu primjenu mjerodavnog prava u konkretnoj upravnoj stvari.
13. Slijedom navedenog valjalo je, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS- a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 25.lipnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Ana Berlengi Fellner
