Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1144/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. LI iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi GI protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj O-217/2025-9 od 13. siječnja 2026., dana 23. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba GI, ukida se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj O-217/2025-9 od 13. siječnja 2026. u pobijanom dijelu pod točkom II., III., IV. i V. izreke, te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja upućena je GI kao majka i zakonska zastupnica mljt. ŽI i mljt. KI da po pravomoćnosti rješenja pred nadležnim sudom prema mjestu prebivališta mljt. djece pokrene izvanparnični postupak radi ishođenja odobrenja za raspolaganje imovinom i imovinskim pravima (raspolaganje nasljedstvom) imenovanih mljt. zakonskih nasljednika iza ostavitelja LI (točka I. izreke).

Također, prekinut je ostavinski postupak iz umrlog LI (točka II. izreke), te je upućena GI da u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja pokrene parnični postupak protiv sunasljednika mljt. ŽI, sina ostavitelja i sunasljednice mljt. KI, kćeri ostavitelja, radi utvrđenja činjenica o kojima ovisi sastav ostavine i veličina nasljednog dijela nasljednika, te o tome dostavi obavijest ovom sudu, kao i da o činjenici pokretanja parničnog postupka na koji je upućena izvijesti ovaj sud dostavom primjerka tužbe (točka III. izreke).

Određeno je i da, ako GI ne pokrene parnični postupak u ostavljenom roku, da će sud nastaviti i provesti ostavinski postupak na temelju stanja spisa i bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je imenovana upućena u parnicu (točka IV. izreke), te da će prekid ostavinskog postupka trajati do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na koji je upućena zakonska nasljednica GI (točka V. izreke).

2. Protiv točke II., III., IV. i V. izreke rješenja žalbu je podnijela GI (dalje u tekstu rješenja: žaliteljica) iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP) i čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - dalje: ZN), te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Sud prvog stupnja utvrdio je u prvostupanjskom postupku da su u ostavinskom postupku iza pok. LI utvrđeni kao zakonski nasljednici njegova supruga GI, te djeca i to sinovi ŠI i mljt. ŽI i kćer mljt. KI. Također, utvrdio je da je javni bilježnik na ročištu održanom dan 15. travnja 2025. utvrdio da ostavinsku imovinu ostavitelja sačinjavaju nekretnine, novčana sredstva po računima i članstvu u obveznom mirovinskom fondu, te tražbina s osnove neisplaćenih plaća prema poslodavcu Đuro Đaković Kompenzatori d.o.o. Na kraju, utvrdio je da su se na ročištu održanom dana 15. travnja 2025 . nasljednici GI i ŠI odrekli nasljedstva, te da je nasljednica GI zatražila izdvajanje dijela ostavinske imovine s osnove bračne stečevine na 1/2 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], novčanoj tražbini s osnove neisplaćenih plaća i novčanoj tražbini prema računu PBZ u dijelu u kojem su na isti uplaćena dva dječja doplatka.

5. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je primjenom odredbi čl. 98. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", br. 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 - dalje: ObZ) i čl. 224. st. 1. toč. 1. ZN, uputio nasljednicu GI na pokretanje izvanparničnog postupka radi ishođenja odobrenja za raspolaganje imovinom i imovinskim pravima maloljetnih nasljednika, prekinuo ostavinski postupak, te nasljednicu GI uputio na pokretanje parničnog postupka protiv mljt. ŽI i mljt KI radi utvrđenja činjenica o kojima ovisi sastav ostavine i veličina nasljednog dijela nasljednika.

6. Žaliteljica žalbom osporava pobijano rješenje u odnosu na točku II., III., IV. i V. izreke, te u žalbi ističe da nije bilo osnove za prekidom ostavinskog postupka jer još uvijek ne postoji spor o sastavu ostavine s obzirom da nasljednici još uvijek nitko n ije osporio njezino pravo na izdvajanje iz ostavine.

7. Žalbeni navodi nasljednice su osnovani. Naime, osnovao žaliteljica ističe da je pobijano rješenje kojim je upućena na pokretanje parničnog postupka preuranjeno donijeto. Naime, u ostavinskom postupku nasljedničke izjave dali su samo nasljednici GI i ŠI. Nasljedničke izjave nisu dali odnosno nisu pribavljene nasljedničke izjave nasljednika mljt. KI i mljt. ŽI u odnosu na koje je njihova majka ujedno i zakonska nasljednica GI iskazala da bi željela dati izjavu kojom se u ime istih odriče od nasljedstva.

8. U konkretnom slučaju, dakle, stranke ostavinskog postupka su osim supruge ostavitelja GI (ujedno i žaliteljice u ovom žalbenom postupku) i punoljetnog sina ŠI, maloljetna kćer KI i mljt. sin ŠI. Mljt. KI i mljt. ŽI imaju stranačku sposobnost (čl. 77. st. 1. ZPP), ali nemaju parničnu (čl. 79. st. 1. ZPP), pa je potrebno razmotriti tko ih može zastupati i u njihovo ime poduzimati radnje u postupku.

9. Zastupanje djeteta u svezi njegovih imovinskih prava i interesa predstavlja sadržaj roditeljske skrbi (čl. 92. st. 3. ObZ) tako da maloljetnu djecu u postupcima koji se tiču njihovih imovinskih prava zastupaju njihovi roditelji ravnopravno, zajedno i sporazumno (čl. 99. st. 1. u svezi s čl. 104. st. 1. ObZ). Međutim, u slučaju smrti jednog od roditelja postavlja se pitanje tko je ovlašten zastupati maloljetno dijete ostavinskom postupku koji se vodi iza preminulog roditelja kada je i nadživjeli roditelj ujedno i ostaviteljev nasljednik. Načelno, prema stavu ovog suda, nema nikakve zapreke da maloljetno dijete u ostavinskom postupku koji se vodi iza preminulog roditelja zastupa nadživjeli roditelj te takav roditelj može primjerice poduzimati radnje koje imaju očit pozitivan učinak na imovinska prava i interese maloljetnog djeteta (primjerice, dati nasljedničku izjavu kojom se u ime djeteta kao njegov zakonski zastupnik prihvaća nasljedstva). U takvom slučaju maloljetnom djetetu nije potrebno u ostavinskom postupku imenovati posebnog skrbnika koji će štititi njegova imovinska prava i interese jer u takvom slučaju imovinski interesi roditelja i maloljetnog djeteta nisu u koliziji.

10. Međutim, sasvim je druga situacija kada nadživjeli roditelj u ostavinskom postupku u kojem kao nasljednici sudjeluju i njegova djeca želi osporiti sastav ostavinske imovine, osporavati oporuku ili dati nasljedničku izjavu kojom se u ime maloljetnog djeteta želi odreći od nasljedstva. Naime, osnovni imovinski interes maloljetnog djeteta je da u ostavinskom postupku naslijedi što je moguće više imovine svog preminulog roditelja. Stoga u slučaju kada nadživjeli roditelj koji je u ostavinskom postupku ujedno i nasljednik osporava sastav ostavinske imovine (primjerice, zbog toga što tvrdi da je ista ili dio iste bračna stečevina) ili kada kao zakonski zastupnik djeteta želi dati u njegovo ime nasljedničku izjavu kojom se odriče od nasljedstva, on poduzima radnje koje su protivne osnovnom imovinskom interesu djeteta, te su u tom slučaju između takvog roditelja i njegovog djeteta postoji očiti sukob interesa. Stoga takav roditelj ne može kao zakonski zastupnik zastupati dijete u ostavinskom postupku, niti u takvom slučaju može u njegovo ime davati nasljedničku izjavu.

11. U konkretnom slučaju, GI je kao jedna od nasljednica pok. LI osporila sastav ostavinske imovine tvrdeći da dio utvrđene ostavinske imovine predstavlja bračnu stečevinu i posljedično tome njezino suvlasništvo. Također, GI je na ostavinskoj raspravi održanoj dana 15. travnja 2025. iskazala namjeru da u ime i kao zakonska zastupnica mljt. KI i mljt. ŽI da nasljedničku izjavu kojim će se i u njihovo ime odreći od nasljedstva iz njihovog pok. oca. Pritom ovaj sud primjećuje da u postupku nije razjašnjeno, niti utvrđeno, a sve kako bi se moglo ocijeniti koji je najbolji interes djeteta, iz kojih točno razloga GI želi dati takvu nasljedničku izjavu tj. iz kojih točno razloga smatra da njezina maloljetna djeca se trebaju odreći od nasljedstva i tako ne naslijediti bilo kakvu imovinu svog pokojnog oca.

12. Dakle, s obzirom da GI osporava sastav ostavinske imovine i želi se kao zakonska zastupnica mljt. KI i mljt. ŽI odreći od nasljedstva, to između nje i mljt. KI i mljt. ŽI postoji očiti sukob interesa pa stoga GI ne može zastupati i poduzimati radnje u ime mljt. KI i mljt. ŽI. Pojednostavljeno rečeno, GI ne može istodobno biti stranka u postupku, te istodobno biti i zakonska zastupnica drugih stranaka u postupku tj. mljt. KI i mljt. ŽI koji u odnosu na nju imaju suprotstavljene imovinske interese. S obzirom da između GI, s jedne strane, i mljt. KI i mljt. CI, s druge strane, postoji očit sukob interesa, to je sud prvog stupnja mljt. KI i mljt. ŽI radi njihovih imovinskih interesa, bio dužan, po službenoj dužnosti, sukladno odredbi čl. 240. st. 1. toč. 5. ObZ, bilo sam, bilo putem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, postaviti posebnog skrbnika koji će maloljetne nasljednike zastupati u ostavinskom postupku i štiti njihove interese. Pritom je potrebno i navesti da je sud, sukladno odredbi čl. 5. st. 1. ObZ, u svakom postupku, pa tako i ostavinskom, dužan štiti prava djece i njihovu dobrobit.

13. Dakle, u konkretnom slučaju, zbog očitog sukoba interesa GI ne može zastupati mljt. KI i mljt. ŽI, niti u njihovo ime davati nasljedničke izjave. Maloljetnu KI i mljt. ŽI, sukladno odredbi čl. 240. st. 1. toč. 5. ObZ, može zastupati i u njihovo ime poduzimati radnje u postupku isključivo posebni skrbnik imenovan od strane suda ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Međutim, u postupku mljt. KI i mljt. ŽI nije zastupao posebni skrbnik, niti je sud prvog stupnja od istih putem posebnog skrbnika pribavio nasljedničke izjave. Posljedično tome, sud stupnja nije utvrdio, a niti je mogao utvrditi, da li mljt. KI i mljt. ŽI kao nasljednici osporavaju činjenične tvrdnje žaliteljice da dio ostavinske imovine predstavlja njezino suvlasništvo temeljem bračne stečevine, te da li je ta imovina uopće sporna. Pritom sud prvog stupnja nije razjasnio niti da li žaliteljica u odnosu na novčana sredstva na računu PBZ koji se odnose na dva dječja doplatka smatra da se radi o njezinim osobnim sredstvima ili smatra da se eventualno radi o sredstvima koja predstavljaju imovinu mljt. KI i mljt. ŽI.

14. Žaliteljica dakle, osnovano u žalbi ističe da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno tako da je ostvaren žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP. Posljedično tome, sud prvog stupnja je pogrešno primijenio i odredbu čl. 224. st. 1. toč. 1. ZN tako da je u postupku počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 224. st. 1. toč. 1. ZN koju sadržajno ističe žaliteljica.

15. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi s čl. 175. st. 2. ZN, uvažiti žalbu žaliteljice, pobijano rješenje ukinuti u pobijanom dijelu pod točkom II., III., IV. i V. izreke, te predmet u tom dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

16. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ovaj žalbeni sud ukazao ovim rješenjem, te će najprije mljt. KI i mljt. ŽI temeljem odredbe čl. 240. st. 1. toč. 5. ObZ bilo sam, bilo putem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, imenovati posebnog skrbnika koji će iste zastupati u postupku i štiti njihova prava i interese. Nakon toga utvrdit i će da li mljt. KI i mljt. ŽI osporavaju činjenične tvrdnje GI kojima ista osporava sastav ostavinske imovine zbog postojanja bračne stečevine, a razjasnit će i da li GI smatra da novčana sredstva koja su na račun ostavitelja uplaćena s osnove dječjeg doplatka predstavljaju njezina novčana sredstva ili novčana sredstva maloljetne djece.

17. U slučaju ako sud prvog stupnja utvrdi da postoji spor oko sastava ostavinske imovine tada će imati u vidu da izreka rješenja kojim se pojedinog nasljednika upućuje na pokretanje parničnog postupka mora biti određena tj. u istoj mora biti jasno radi čega i radi točno koje imovine (koja imovina u izreci mora biti jasno i određeno navedena) se pojedini nasljednik upućuje na pokretanje takvog postupka, te da je u obrazloženju istog, sukladno odredbi čl. 225. st. 1. ZN, dužan obrazložiti iz kojeg razloga smatra da je pravo ili tvrdnje nasljednika kojega upućuje na parnicu manje vjerojatno od prava ili tvrdnji nasljednika koji mu to osporavaju.

18. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 23. lipnja 2026.

Sudac:

Robert Jambor