Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

Poslovni broj: K-14/2025-81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Ivana Jurišića, kao predsjednika vijeća, te sudaca porotnika Anke Aužina i Jadranke Baraka, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Antonije Perkov, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog OZ, zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi članka 34. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24., dalje u tekstu: KZ/11.) i drugih, nakon održane javne rasprave 16. lipnja 2026. u prisutnosti optuženika s njegovim braniteljem dr.sc. Krešimirom Škaricom te v.d. Županijske državne odvjetnice u Šibeniku, AZ, **.**.2026.,

p r e s u d i o  j e:

OPTUŽENI: OZ, sin O i ZZ, rođene A, rođen **.**.1972. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik sa završenom srednjom školom, OIB: [osobni identifikacijski broj], razveden, otac jednog djeteta, odlikovan, srednjeg imovnog stanja, osuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak,

k r i v  j e:

I. što je dana 27. lipnja 2025. oko 18,30 sati u Nacionalnom parku Krka, Skradinski buk, prišao žrtvi TZ dok je kao zaposlenik Nacionalnog parka Krka obavljao svoj posao u blizini recepcije i u uvjerenju da je isti bio u ljubavnoj vezi s njegovom bivšom suprugom, obratio mu se riječima: "Jesi ti četnik", pa kada ga isti upitao o čemu priča upitao ga je li on TZ, a kada je žrtva potvrdno odgovorila, u cilju da žrtvu TZ usmrti, neutvrđenim oštrim predmetom kojeg je donio sa sobom zarezao ga po vratu s lijeve strane zadavši mu, samo zahvaljujući sreći, tjelesnu ozljedu - reznu ranu duljine oko 2 cm pa nakon što ga je TZ odgurnuo od sebe, uhvatio ga za majicu i povukao, a kada ga je TZ ponovo odgurnuo i upitao: "O čemu se radi, čovječe" istome, u cilju da ga ustraši, povikao: " Ti si mi jeba ženu, jebeš CZ cijelo ljeto. Šta se ti imaš s njom dopisivati, jebat ću ti majku četničku, ja sam ionako na uvjetnoj, a kad mi prođe uvjetna za dva mjeseca, naći ću te pa ću te riješiti" i ponovo krenuo prema TZ, a kada su u tom trenutku posjetiteljice nacionalnog parka koji su se nalazile u blizini vidjevši što se događa počele vriskati, udaljio se s mjesta događaja, dakle, s namjerom da ubije drugoga poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela ubojstva i drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti,

čime je počinio, u stjecaju, kazneno djelo protiv života i tijela, ubojstvom u pokušaju, označeno po članku 110. u vezi s člankom 34. stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. dalje u tekstu: KZ/11.) i kazneno djelo protiv osobne slobode, prijetnjom, označeno po članku 139. stavku 2. KZ/11.

Stoga se optuženom OZ prethodno utvrđuju kazne zatvora za svako pojedino kazneno djelo kako slijedi:

- za kazneno djelo iz članka 110. u vezi članka 34. stavka 1. KZ/11., temeljem članka 110. KZ/11., uz primjenu članka 48. stavka 1. i članka 49. stavka 1. točka 2. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) godine,

- za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. KZ/11., temeljem istog propisa kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci,

pa se primjenom članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11.

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 5 (pet) mjeseci.

II. Temeljem članka 54. KZ/11. u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora optuženiku se uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 28. lipnja 2025. pa nadalje.

III. Temeljem članka 68. stavka 1. i 3. KZ/11. optuženiku se izriče sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

IV. Temeljem članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. – dalje u tekstu: ZKP/08.) dužan je optuženik naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 1.500,00 eura.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku podiglo je pred ovim sudom optužnicu od 16. rujna 2025. broj KO-DO-13/2025 protiv optuženog OZ zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo iz članka 110. u vezi članka 34. stavka 1. te kaznenog djela iz članka 139. stavka 2., sve KZ/11., na način pobliže opisan u izreci navedene optužnice.

2. Upitan kakav stav zauzima prema optužbi, optuženik je izjavio da se ne smatra krivim za kaznena djela koja su mu stavljena na teret.

3. Državna je odvjetnica na raspravi od 16. lipnja 2026. izmijenila činjenični opis u dijelu koji se odnosi na opis rane oštećenika tako da je umjesto riječi "duboke" uvrstila riječ "duljine", a kako je to navedeno u odnosnom raspravnom zapisniku.

4. U dokaznom postupku ispitani su vještak sudske medicine dr. sc. Kristijan Bečić te vještak psihijatar dr. Vlatka Novak, suglasnošću stranaka pročitani su iskazi oštećenog TZ, svjedoka RZ, CZ, DZ i NZ, nalaz i mišljenje te dopuna nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Kristijana Bečića (list 126-127, 285-286 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Vlatke Novak (list 262-269 spisa). Pročitan je nalaz hitne Opće bolnice Šibensko-kninske županije (list 14 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list 15 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (list 16-18 spisa), pregledana je fotografija oštećenika (list 19 spisa), pročitana potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list 20 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta, zapisnik o očevidu (list 24, 27 spisa), reproducira se snimka nadzornih kamera NP Krka (list 46 a spisa), pročitan je zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora (list 119-125 spisa), pregledana je fotografija elektrošokera (list 216 spisa), pročitana potvrda o dostavi i detalja o uređaju te račun (list 225-233 spisa), pregledan je elektrošoker (uz list 237 spisa), fotografije oštećenika (list 248 spisa), pročitan nalaz OB Šibensko-kninske županije (list 237 spisa) nalaz hitne OB Šibensko-kninske županije (list 238 spisa), nalaz hitne OB Šibensko-kninske županije (list 259 spisa), pročitan je ispis telefonske komunikacije (list 292-295 spisa), uvjerenje Odjela za kaznene te potvrda Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (list 49 i 50 spisa).

4.1. Odbijen je prijedlog branitelja optuženika za ispitivanjem svjedokinje liječnice HZ na okolnosti postupanja, obrade rane, potrebe šivanja, izgleda rane, proteka vremena od prvog do drugog pregleda, očitovanja na nalaz liječnice DZ i da dodatno obrazloži svoj nalaz kao nevažan jer u pogledu odlučnih činjenica u ovom postupku koji se odnose na vrstu i težinu ozljeda, način i mehanizam nanošenja ozljeda provedeno je vještačenje po vještaku sudske medicine zbog čega se ovaj prijedlog ukazuje nevažnim.

4.2. Osim navedenih, stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

5. Optuženik je u svojoj obrani pred policijom kazao da nije istina što je TZ rekao, da se on rastavio od žene, ali da su opet počeli, pokušavali iznova, sve da je bilo u redu dok on nije počeo. Ona da se boji njega, da je rekla da ni sama ne zna šta će pa joj je rekao da nazove šeficu ili policiju, a ona mu na to kaže da će onda reći da nije ništa govorio i onda da joj je rekao da neka on dođe doli na slapove pa da će mu on reći neka je ostavi na miru. Tako da je i bilo, došao je s biciklom doli, ona ga zvala, išao tamo do nje, malo se prošetao i kada se vraćao na recepciji je vidio kombi, tog čovjeka prvi put vidi, prišao mu je, pitao ga: "Jesi ti TZ", on odgovara: "Je", na što mu kaže:" Molim te, ostavi se moje žene, pusti je na miru, nemoj se više kod nje uopće motat", na što je on počeo reći da on CZ uopće ne pozna, ovo, ono, no onda bi nastavio da je to bilo lani, ovo, ono i onda je počeo vriđati i svašta pričati, njega isto počeo vriđati, opsovao mu majku i kad mu je rekao majku instinktivno mu je dao trisku, na što je TZ odmah poludio, htio ga je udariti šakom, na što je on izvadio elektrošoker iz džepa i prislonio mu na vrat i u tom trenutku se on smirio, da je TZ malo gurnuo i otiša ća. Da je bilo tu turista, ali nitko nije "skriča", to što je TZ izjavio da nije istina, da mu uopće nije govorio četnik, ni četniče, to je sve laž. Taj elektrošoker da je nabavio jer se njega boji zato jer ga je žena ostavila, njegova žena koja je s njim prije bila, i sada se boji da mu ne bi nešto napravio, zato je uzeo taj elektrošoker, nosi ga uvijek sa sobom. Biciklom da ide na slapove Krke, Roški Slap o boji se da ne naleti na njega, zato je imao taj elektrošoker. Taj elektrošoker je u crnoj boji i ima dvije limice na vrhu. Da ga nije vukao za majicu već jedan put da ga je bit će uhvatio za majicu i za ruku onda ga elektrošokerom. TZ da mu je rekao da je on uopće ne poznaje, a on je našao pozive, ispise, i u dva sata po noći, non stop su pričali, a TZ i njegova žena da su bili u vezi od osmog do dvanaestog mjeseca prošle godine, a i zbog toga se razveo i to 5. prosinca. Da je nakon toga bio u varaždinskim toplicama i u Belgiji i ona da ga je zvala, molila da joj oprosti, a i priznala mu da je bila s njim, molila ga i molila i onda joj je pružio priliku, putovali su, išli su na Mljet i u Gorski Kotar i ona da se boji da će je TZ opet maltretirati, tako mu je rekla. Kako je imao dojavu da će doći policija, elektrošoker da je bacio ispod kuće, bio je u šoku, možda je odnio pas, možda je netko uzeo, da će pokušati da roditelji nađu. Da je mislio da elektrošoker ne ozljeđuje, on nije uopće imao namjeru njega ozlijediti, prvi put je elektrošoker upotrijebio da se obrani.

5.1. Ispitan pred državnim odvjetnikom optuženik je kazao da kažu kako SZ ide od jedne do druge žene, da je jedan "švaler", zavodi žene pa je tako i njegovu i radi toga su se razveli, mislio je da ju je drogirao, sumnjao je u to. Nakon razvoda od žene da su pokušali iz početka, putovali su zajedno, a žena mu je rekla da se boji da će je SZ maltretirati, rekao joj da zove šeficu, policiju, te da će mu on probati reći te je tako i bilo, ona ga je zvala, došao je oko 16:30 sati, nije ga bilo, vratio se oko 18:00 sati, prišao mu, a elektrošoker je izvadio jer je primijetio da će on na njega krenuti, uhvatio ga je strah pa je elektrošoker izvadio u samoobrani. Ne sjeća se da mu je prijetio, možda je rekao da je četnik. Elektrošoker da je crvene i crne boje, misli da nije bio ni uključen, možda je SZ mislio da je skalpel. Jučer da je išao s policijom tražiti ga, da je elektrošoker prvo bacio u grmlje gdje su boce pa u kuću. Da mu je namjera bila da mu više ne prilazi ženi, da ga upozori.

5.2. Na raspravama pred ovim sudom optuženik je dopunio svoju obranu navodeći kako on nije došao s namjerom da TZ traži već ako slučajno naleti na njega pa je te prigode naišao najprije na osobu koja prema opisima njegovog prijatelja i supruge nije odgovarala TZ, jer je bio obrijan, a inače ima bradu, a da je vidio njemu nepoznatu osobu da stavlja smeće u kamion te je pomislio da je to taj TZ pa mu je prišao i upitao ga: „Da li ste vi TZ“, on je rekao „Jesam“, u to je došao jedan stranac koji je tražio vatre pa mu je TZ dao upaljač i pripalio mu cigaretu, TZ je otišao do kabine svog vozila, nekih četiri, pet metara i onda se vratio i pripalio cigaretu strancu, a on je stajao kod stranca, pitao ga za prezime, rekao mu: „ Jesi li ti TZ“, on mu je govorio da jeste i rekao mu nešto „Što trebate“, na što je rekao da onda sigurno zna njegovu bivšu ženu CZ i da je on njezin bivši muž na što je on odgovorio da ne poznaje nikakvu CZ, a on onda nastavio govoreći mu da je ona njegova kolegica, da su se seksali i bili skupa i prošlo lito čitavo lito razgovarali telefonom. Oštećenik je i dalje tvrdio da ne poznaje CZ, da se on ne sjeća nikakve CZ a on mu rekao da laže, da su bili skupa, na što se on makao od njega korak, dva, govoreći „ koji ti je kurac, što ti je čovječe, šta hoćeš“, na što mu rekao da hoće samo da ne prilazi njegovoj ženi, a onda je ona rekao „Goni se ti u pičku materinu, što ti je čovječe“, čim je mater spomenuo mahinalno mu je krenula ruka i dao mu je trisku u obraz, TZ je napravio iskorak u stranu, pripremao se da će ga udariti, podigao ruku kao da će zamahnuti i on je onda izvadio elektrošoker iz svog desnog džepa hlača i prislonio mu šoker na vrat i onda je on njega odgurnuo ruku u kojoj držao elektrošoker i s obje ruke ga u prsa odgurnuo. Da je vidio da mu nije ništa, nije vidio nikakvu ranu ni krv, uhvatio ga je adrenalin te je s obje ruke gurao TZ tri, četiri metra do puta. Tu da je bila grupa gostiju, njih 6, 7, a TZ se otrgnuo i otišao tri, četiri metra dalje prema kraju kamiona. TZ da ga je opet poslao u pizdu materinu, rekao „Što ti je čovječe, što hoćeš“, na to da je samo rekao: „Vidit ćemo, sad sam na uvjetnoj radi tebe“ i nakon toga se okrenuo i krenuo prema recepciji, nitko nije skričao, turisti su samo govorili „No, no ..“. Tada da je bilo u NP Krki puno turista, kamere se nalaze na recepciji i on zna da one snimaju okolo i obuhvaćaju ovo mjesto gdje su se nalazili TZ i on. Kada je prislonio elektrošoker TZ na vrat, on je trznuo glavom unatrag, a kod sebe nije imao nikakvo drugo oruđe ili oružje. TZ da nije prijetio da će ga riješiti, nego rekao samo: „Vidit ćemo, sad sam na uvjetnoj radi tebe“. . Inače, u ratu je sudjelovao od početka pa do kraja, 2008. sam otišao u penziju, ranjavan je, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata. Dalje je kazao kako je kada je oko 7, 7;30 navečer došao kući po događaju sa sobom imao elektrošoker, stavio ga pokraj televizije u dnevni boravak, a idući dan iza podne nazvala ga je bivša žena, rekla mu da ga je TZ prijavio za prijetnju pa je pomislio da mu elektrošoker može odmoći zbog čega ga je odlučio sakriti, uzeo ga iz dnevnog boravka i stavio u grmlje, udaljen oko 100, 150 metara od njegove kuće, a desetak metara u blizini mog broda. Da je bilo prošlo nekih sat i po, bilo je oko tri ure, vidio je djecu da se igraju oko broda, palo mu je na pamet da ne bi izazvao požar pa je odlučio uzeti elektrošoker, otišao do grmlja, uzeo ga i stavio elektrošoker u kuću, ispod "skalina" gdje mu se nalaze vreće s praznim plastičnim bocama i u prvu tu vreću ostavio elektrošoker i više ga nije dirao, bio je s inspektoricom i policajcem kako bi našli taj elektrošoker i sjeća se da je on pokazao to grmlje, bio je siguran da je elektrošoker u grmlju, sjetio se tog prvog mjesta, kasnije kad je to završilo sjetio se da je elektrošoker ispod skala i tada kada je bio s policijom, a nakon tjedan dana roditelju su mu rekli da nisu našli elektrošoker, najvjerojatnije je završio u smeću, a možda ga je i ponovno stavio na neko drugo mjesto.

6. Nakon ovako provedenog postupka, ovaj sud smatra da je na nedvojben način utvrđeno da je optuženik počinio kaznena djela za koja je proglašen krivim, a kako je to opisano u izreci ove presude.

7. Iako optuženik negira počinjenje kaznenih djela, treba reći kako nekoliko značajnih činjenica u ovom postupku među strankama nisu sporne. Tako nije sporno da je optuženik dana 27. lipnja 2025. oko 18,30 sati prišao oštećenom TZ, koji je kao zaposlenik Nacionalnog parka Krka obavljao svoj posao u blizini recepcije. Nije sporno ni da se optuženik prvi obratio oštećeniku, upitao ga da li je on TZ kao i da je optuženik potom s određenim predmetom ozlijedio oštećenika po vratu. Ove okolnosti nespornim proizlaze ne samo iz iskaza oštećenika već i iz obrane samog optuženika.

8. No, sve ostale okolnosti, od toga što je prethodilo ozljeđivanju oštećenika, predmet s kojim je oštećeniku nanesena ozljeda i sadržaj upućenih riječi od strane optuženika ukazuje se spornim.

9. Stoga se po stavu ovog suda nužnim ukazuje analizu činjeničnih utvrđenja započeti s iskazom oštećenog TZ. Oštećenik je ispitan tijekom istrage i na raspravi te je konzistentno i u bitnom istovjetno iskazivao o događaju. Tako je iskazao da je zaposlen u Nacionalnom parku Krka i dana 27. lipnja 2025. odrađivao poslijepodnevnu smjenu i oko 18,00 sati se s kamionetom za smeće nalazio u blizini recepcije na skradinskom buku i praznio koševe. U jednom trenutku vidio je da mu prilaze dva biciklista, oba u biciklističkim odjelima, s kacigama, koji su gurali pokraj sebe bicikle, jedan od njih mu je prišao i na engleskom jeziku ga upitao ima li upaljač, nakon čega je otišao do kamioneta koji se nalazio u blizini i uzeo upaljač te tom gospodinu zapalio cigaretu, ovaj se zahvalio i otišao i tada mu je prišao drugi biciklist, koji ga upitao je li on četnik, našao se začuđen i upitao ga o čemu on to priča. Na to da ga je ovaj upitao je li on TZ pa mu je odgovorio potvrdno i čim mu je potvrdno odgovorio čuo je neki zvuk, nešto kao „cak" i taj zvuk ga je podsjetio na zvuk izvlačenja skalpela iz korica. Ovaj čovjek je potom krenuo na njega rukom prema vratu, u njegovoj ruci vidio je neki predmet koji je bio crno-žute ili crno-crvene boje, nije vidio o kojem se predmetu radi, ali da misli da je to bio skalpel zato što ga je na skalpel podsjetio zvuk koji je čuo, a koji je bio takav kao kad se skalpel izvlači iz plastičnih korica. Sve se događalo u sekundi, taj muškarac je s tako podignutom rukom zamahnuo prema njegovom vratu i osjetio je nešto kao kada se poreže prilikom brijanja, odgurnuo ga je od sebe dlanovima o prsa, a ovaj muškarac je ponovo nasrnuo na njega rukama ga uhvativši za majicu, a on da ga je opet odgurnuo te mu je taj u tom trenutku poderao majicu na ovratniku, a kada ga je drugi put odgurnuo, taj se zaustavio. Bio je u šoku, nije imao pojma tko je taj čovjek niti zašto ga napada, kada mu je prišao da je mislio da se radi o turistu i tada ga je upitao „o čemu se radi, čovječe" i on je tada povikao „ti si mi jeba ženu, jebeš CZ cijelo ljeto. Šta se ti imaš s njom dopisivati, jebat ću ti majku četničku, ja sam ionako na uvjetnoj, a kad mi prođe uvjetna za dva mjeseca, naći ću te pa ću te riješiti” Potom da je taj čovjek ponovno krenuo prema njemu te je on ustuknuo unazad i tada je čuo kako neke žene vrište, pogledao je i vidio da se u blizini, kraj kamioneta, nalazi grupa turista od nekoliko muškaraca i žena, a u tom trenutku kada su žene počele vriskati, ovaj muškarac je odgurao svoj bicikl prema izlazu iz Nacionalnog parka, u suprotnom smjeru. Nakon što je ovaj muškarac otišao namjeravao je dovršiti svoj posao i tada je vidio da mu je majica krvava, nije osjećao bol, tek kada je vidio krv shvatio je kako je ozlijeđen. Da je otišao u wc na recepciji i kada se pogledao u ogledao da je vidio ranu na vratu i krv kako mu se spušta niz vrat po prsima i majici, a da ne zna zašto ali se slikao mobitelom. Krv se skorila, on da je odradio svoju smjenu do 20,00 sati i otišao kući, ranu je pokušao dezinficirati alkoholom, međutim ona je počela ponovno krvariti, petnaestak minuta je držao gazu na vratu i na taj način je uspio zaustaviti krvarenje. Zaposlenicu ČZ je toga dana vidio poslije događaja, oko 7 i 30 navečer, s njom je pričao o ovom događaju, rekao samo to da ga čovjek napao. Inače, CZ, suprugu optuženika poznaje kao kolegicu, ima njezin broj mobitela i ponekad razmijene poruke kao što se dopisuje i s drugim kolegama. Tek kasnije, na kraju smjene, od čistačica je saznao da je taj čovjek njega tražio cijeli dan po nacionalnom parku, a liječnica koja mu je sanirala ranu u bolnici gdje je otišao idući dan kazala mu je da je prošao odlično i da taj dan može slaviti drugi rođendan te je u odnosu na upućene mu riječi izjavio kako nakon svega što mu je učinio, prijetnju koju mu je izrekao da će ga riješiti shvatio je ozbiljno te se uplašio za svoju sigurnost i život.

9.1. Ovakav iskaz oštećenog TZ sud je u potpunosti prihvatio kao istinit i uvjerljiv. Naime, iz sadržaja i načina iskazivanja oštećenika, koji s optuženikom prije ovog događaja nikada nije bio u kontaktu, jasno je da on iskazuje iskreno, bez ikakva izmišljanja ili dodavanja.

10. Na vjerodostojnost iskaza oštećenika, po stavu ovog suda, upućuju i dokazi izvedeni u ovom postupku.

10.1. Tako treba kazati da iz medicinske dokumentacije za oštećenika i nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine dr. Krešimira Bečića proizlazi da je oštećenik ove prigode zadobio reznu ranu lijeve strane vrata, koja predstavlja tjelesnu ozljedu, a nastaje povlačenjem po koži noža ili nožu sličnog sredstva, odnosno kože po takvom sredstvu.

10.2. Iz sadržaja snimke video nadzora Nacionalnog parka Krka,a koja obuhvaća vrijeme i mjesto učina, vidljivo je kako jedna muška osoba odjevena u crnu odjeću kratkih rukava, bijelih tenisica i s biciklističkom kacigom na glavi prilazi drugoj muškoj osobi u bijeloj majici kratkih rukava, koji se nalazi kod bočne suvozačeve strane bijelog kombi vozila te je gura pa se osoba u bijeloj majici povlači, kreće se unatrag, nakon čega ova osoba u crnoj odjeći ide za njom, udara ga desnom rukom u području glave, te se osoba u bijeloj majici ponovo povlači, kreće unatrag i osoba u crnom zamahuje rukom prema glavi druge osobe te se udaljava. Kada se ima u vidu da optuženik u svojoj obrani tvrdi kako je on prišao oštećeniku, dao mu trisku, prislonio na vrat određeni predmet kao i da je te prigode imao biciklističku kacigu na glavi, tada se može nedvojbeno zaključiti da je osoba u odjevena u crnoj odjeći upravo optuženik, a druga osoba vidljiva na snimci oštećeni TZ.

10.3. K tome, fotografija oštećenog TZ (list 19 spisa), sačinjena od strane oštećenika te iste večeri prikazuje oštećenika u bijeloj majici s okrvavljenom ozljedom na vratu, što je u suglasju s iskazom svjedokinje RZ, zaposlenice NP Krka, iz čijeg iskaza proizlazi da je ona po događaju, oko sedam sati navečer na vratu oštećenika vidjela točkicu na vratu i mrvice krvi kao i medicinskom dokumentacijom za oštećenika, iz koje proizlazi da je oštećenik idućeg dana pregledan od strane liječnika Opće bolnice šibensko kninske županije te je konstatirano da je zadobio reznu ranu lijeve strane vrata kao i iskaza svjedokinje liječnice DZ, koja je iskazala da je obavila pregled oštećenika, da je bila u pitanju sitna površinska rana na vratu, s tim da je u samom nalazu (list 14 spisa) pogrešno navela da je rana duboka 2 cm jer se pogrešno izrazila, a u pitanju je duljina.

10.4. Da je iskaz oštećenika istinit može se zaključiti i kada se njegovo kazivanje dovede u vezu sa sadržajem potvrde Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (list 50 spisa), prema kojoj je optuženiku presudom Općinskog suda u Šibeniku od 11. listopada 2024. broj Pp-3312/2024 zbog povrede članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji izrečena kazna zatvora od 16 dana, uvjetno na dvanaest mjeseci, što je u suglasju s iskazom oštećenika u kojem mu je optuženik uputio prijetnju da će ga riješiti kada mu prođe uvjetna.

11. Dakle, nema ni govora da je oštećenik tijekom ili prije događaja na bilo koji način ugrožavao optuženika, a niti da bi u bilo kojem trenutku namjeravao udariti optuženika, kako to tvrdi optuženik u svojoj obrani. Protivno takvoj obrani optuženika, iz naprijed kazanog proizlazi da je upravo optuženik prišao oštećeniku, obratio mu se riječima: "Jesi ti četnik", upitao ga je li on TZ, a kada je oštećenik odgovorio da jeste, određenim predmetom kojeg donio sa sobom zarezao ga po vratu s lijeve strane zadavši mu, tjelesnu ozljedu, reznu ranu i kada ga oštećenika odgurnuo od sebe, uhvatio ga za majicu i povukao, nakon što ga je oštećenik ponovo odgurnuo i upitao: "O čemu se radi, čovječe" povikao: " Ti si mi jeba ženu, jebeš CZ cijelo ljeto. Šta se ti imaš s njom dopisivati, jebat ću ti majku četničku, ja sam ionako na uvjetnoj, a kad mi prođe uvjetna za dva mjeseca, naći ću te pa ću te riješiti" i ponovo krenuo prema TZ, te kada su u tom trenutku posjetiteljice nacionalnog parka koji se nalazile u blizini vidjele što se događa počele vriskati, udaljio se s mjesta događaja

12. Što se tiče sredstva kojim je nanesena ozljeda oštećenika, optuženik je u svojim obranama tvrdio da je na vrat oštećenika prislonio elektrošoker, dok je oštećenik u svojem iskazu izjavio da je ta osoba na njega krenula rukom prema vratu, da je zamahnuo prema njegovu vratu, a predmet je bio crnožute boje ili crno crvene boje, ali nije vidio o kojem se predmetu, a misli kako je to bio skalpel, na što ga je podsjetio zvuk koji je čuo, kao kad se skalpel izvlači iz korica.

12.1. Već je naprijed kazano da iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine dr. Krešimira Bečića proizlazi da je oštećenik ove prigode zadobio reznu ranu lijeve strane vrata, koja ozljeda predstavlja tjelesnu ozljedu koja nastaje povlačenjem po koži noža ili nožu sličnog sredstva, odnosno kože po takvom sredstva. Pored toga, imenovani je vještak u svom pisanom nalazu i mišljenju naveo i da se intenzitet sile ne može sa sigurnošću odrediti s obzirom da duljina i dubina rane kod reznih rana primarno ovise o oštrini oštrice sredstva nanošenja, a s obzirom da je vrat izloženo područje tijela da se nije moguće sa sigurnošću izjašnjavati o točnom položaju sudionika, ali s obzirom na lokaciju rane i njen smjer, sudionici da su najvjerojatnije stajali sučelice ili s blagim otklonom jedan prema drugome, kao i da je djelovanjem istog sredstva na istom mjestu, a u slučaju oštećenja podležećih struktura vrata (npr. velike vratne vene ili karotidne arterije) moglo doći do smrtne posljedice. Kako je obrana u postupku pribavila elektrošoker, za koju tvrdi da po vrsti, tipu, dimenzijama odgovara elektrošokeru kojeg je optuženik uporabio inkriminirane prigode, a pribavljena je i dodatna medicinska dokumentacija za oštećenika, to je naložena dopuna vještačenja na okolnost načina i mehanizma nastanka ozljede kod oštećenika te je vještak dopunio svoj nalaz i mišljenje utoliko što je naveo kako se pregledom oštećenika nađe u području u dokumentaciji opisane ozljede vrata duljine oko 2 cm, prema svojoj debljini i debljini ne odaje velike dubine ozljeđivanja, a da s obzirom na konfiguraciju i pravilan izgled samog ožiljka može reći kako je vjerojatnije da je ozljeda nastala korištenjem skalpela, ali s obzirom na konfiguraciju i oštrinu lamica predočenog mu elektrošokera ne može sa sigurnošću isključiti da je nastala elektrošokerom. Kako se ispod samog ožiljka nalazi jasno vidljiva vanjska vratna vena ozljedom iste, dalje navodi, u slučaju nepružanja neodgodive medicinske skrbi moglo je doći do iskrvarenja ili iako rijetko zračne embolije te da je skalpel u tom slučaju daleko podesnije sredstvo za nanošenje takvih ozljeda, ali zbog male debljine kože i potkožja ne mjestu ožiljka bio je podesan i elektrošoker. Imenovani je vještak u svom iskazu ponovio navode o vjerojatnosti nastanka ozljede skalpelom odnosno elektrošokerom, a naveo je i da kada se govori o reznim ranama, pa i ubodnim, glavni čimbenik odgovoran za nanošenje tih ozljeda jest oštrina sredstva koje se koristi te je u dostavi čimbenika daleko važniji nego što je to intenzitet sile zamahivanja, a isto tako je ponovno naveo da ostaje kod svog prvotnog mišljenja, da bi u slučaju nepružanja medicinske skrbi moglo doći do iskrvarenja, da se radi o minutama koje bi mogle dovesti do smrtnog ishoda, u pitanju je najveća krvna žila vrata koja svu krv koja se dovodi u glavu vodi natrag prema srcu.

12.2. Imajući prema tome u vidu da iz provedenog sudsko medicinskog vještačenja, koje je ovaj sud u cijelosti prihvatio kao stručno i objektivno, proizlazi kako je vjerojatnije da je ozljeda oštećenika, rezna rana vrata, zadana najvjerojatnije skalpelom, ali i da je moguć nastanak i elektrošokerom, a da oštećenik iskazuje kako nije vidio predmet s kojim je ozlijeđen, da po zvuku misli kako je u pitanju skalpel, kao i da sam predmet nije pronađen, to ovaj sud nije mogao s potrebnom sigurnošću utvrditi da je ozljeda nanesena skalpelom, kako to smatra optužba, niti elektrošokerom, kako tvrdi optuženik. Budući da bi se u takvoj situaciji u svakom slučaju radilo o oštrom predmetu kojim je oštećenku nanesena ozljeda, kako to proizlazi iz provedenog sudskomedicinskog vještačenja, sud je izmijenio činjenični opis kaznenog djela pokušaja ubojstva te utvrdio kako je ozljeda oštećeniku nanesena neutvrđenim oštrim predmetom, a što nije bilo od utjecaja na pravnu oznaku kaznenog djela.

13. Razmatrajući ponašanje optuženika inkriminirane prigode, postavlja se pitanje što je razlog ovakvog fizičkog i verbalnog nasilja optuženika prema oštećeniku te se nameće zaključak kako je to uvjerenje optuženika da je oštećenik bio u ljubavnoj vezi s njegovom bivšom suprugom, što jasnim proizlazi iz riječi koje je optuženik uputio oštećeniku po zarezivanju vrata oštećenika kada mu kaže da mu je jeba ženu, da je jebe cijelo ljeto i da što se on ima s njom dopisivati, kako to oštećenik iskazuje u svom iskazu. Ovo utvrđenje proizlazi ne samo iz iskaza oštećenika već i iz obrane samog optuženika. Optuženik, naime, u svojoj obrani tvrdi da su oštećenik i njegova bivša supruga bili u vezi od osmog do dvanaestog mjeseca prošle godine a i zbog toga se razveo i to dana 5. prosinca te godine a oštećenik da je zaveo njegovu ženu, a čak, a što misli i sumnja, ju je i drogirao, a pored toga optuženik u svojoj obrani tvrdi kako je nakon razvoda pokušao obnoviti vezu s bivšom suprugom, a da mu je bivša supruga rekla kako se boji da će je oštećenik maltretirati pa da će mu on reći da ga upozori, da je ostavi na miru.

14. Treba kazati kako je u postupku ispitana bivša supruga optuženika, svjedokinja CZ, koja je iskazala da joj je poznato kako je optuženik preko mobitela naručio elektrošoker i to mjesec i po dana prije događaja te da s oštećenikom nikada nije prešla nekakvu kolegijalnost u odnosu a vezano za ljubomoru optuženika izjavila je da je svatko ljubomoran, da je to normalno, da optuženik nije volio da se ona druži i priča s drugima. U odnosu na navod svjedokinje o nabavi eletrošokera, a što je u skladu s obranom optuženika, ova okolnost ne dovodi u pitanje utvrđenje ovog suda kako nije moga utvrditi je li predmet kojim je optuženik zarezao oštećenika elektrošoker ili pak skalpel, a da je u pitanju neutvrđeni oštri predmet, niti iskazi svjedokinje o ljubomori optuženika dovode u pitanje utvrđenje ovog suda o uvjerenju optuženika da je njegova bivša supruga bila u ljubavnoj vezi s oštećenikom, a kako je to naprijed ukazano, pa se utoliko sud na ovaj iskaz osvrće.

14.1. Pored navedenih, u postupku je ispitan i svjedok NZ a obzirom na to da je obrana tvrdila kako je otac optuženika bio prisutan kod spikera mobitela kada je svjedok razgovarao s oštećenikom i da je tada oštećenik ovom svjedoku ispričao sam događaj. Ovaj je svjedok tako u svom iskazu izjavio da poznaje familiju oštećenog iz Đevrsaka, da je razgovarao s TZ, koji mu rekao: „Slušaj NZ, meni netko prijeti.“, a da je čuo od drugih ljudi da je OZ napao njega, s tim da je nakon tog događaja dva ili tri puta telefonski razgovarao s TZ, a jednom ga i posjetio u Đevrskama i tim razgovorima to se svelo na to da će njega netko sutra napasti, da se on boji nekoga, pa mu je rekao da se ostavi tih ludosti, predložio mu da će mu organizirati da policija čuva, a TZ mu nije pričao točno što je bilo, što se dogodilo, oni nisu ulazili u detalje, rekao mu je da je bila neka ozljeda, ali nije kazao kakva, u detalje nije ulazio, a napomenuo je i da kada razgovara preko mobitela ne uključuje spiker. Dakle, iz iskaza svjedoka NZ proizlazi kako svjedok nije ispričao oštećeniku što se dogodilo inkriminirane prigode, a da je od drugih ljudi čuo kako je optuženik napao oštećenika, što je sud i utvrdio u ovom postupku, a uz to je spominjao i strah kod oštećenika poslije događaja.

15. Kada se ima u vidu ovako analizirano raspravno gradivo, može se sa sigurnošću kazati kako su se u ponašanju optuženika stekla sva bitna obilježja kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz članka 110. stavka 1. u vezi članka 34. stavka 1. KZ/11. Kod toga treba ukazati na cjelokupno ponašanje optuženika, od toga da on najprije prilazi oštećeniku, pita ga je li on TZ, za kojeg je držao da je bio u ljubavnoj vezi s njegovom bivšom suprugom, a kada mu oštećenik odgovara da jest, optuženik sada uvjeren da je oštećenik upravo ta osoba koju traži, agresivno nastupa te s neutvrđenim oštrim predmetom zarezuje oštećenika po vratu, iznimno vitalnom dijelu tijela na kojem se ispod kože i mišića nalaze krvne žile, a slučaju njihova oštećenja mogla je nastupiti i smrtna posljedica. O agresivnosti i odlučnosti optuženika govori činjenica da je on potom uhvatio oštećenika za majicu, prijetio mu te se udaljio tek kada su posjetiteljice nacionalnog parka koje bili u blizini počele vriskati. Stoga ovaj sud drži kako je optuženik bio svjestan svog čina i da je htio da nastupi zabranjena posljedica, da ga ubije, odnosno da je na ovaj način postupao s izravnom namjerom da oštećenika usmrti.

16. Osim toga, ocjena je ovog suda kako su se u ponašanju optuženika ostvarila i sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. KZ/11. Optuženik je, naime, nakon što je zarezao oštećenika po vratu, u cilju da ustraši oštećenika, uputio mu riječi prijetnje govoreći mu: "Ti si mi jeba ženu, jebeš CZ cijelo ljeto. Šta se ti imaš s njom dopisivati, jebat ću ti majku četničku, ja sam ionako na uvjetnoj, a kad mi prođe uvjetna za dva mjeseca, naći ću te pa ću te riješiti". Uzimajući u obzir sadržaj izrečene prijetnje, okolnost da je optuženik prijetnju izrekao nakon što je oštrim predmetom zarezao oštećenika po vratu, to proizlazi da upućena prijetnja predstavlja prijetnju smrću oštećeniku te da je objektivno podobna izazvati kod oštećenika osjećaj ustrašenosti i uznemirenosti, u prilog čega govori i okolnost da se oštećenik uplašio za svoju sigurnost i svoj život, kako je izjavio u svom iskazu.

17. Imajući u vidu okolnosti počinjenja kaznenih djela za koja je proglašen krivim, ovaj je sud smatrao svrsishodnim naložiti vještačenje psihijatrijskim pregledom optuženika po vještaku psihijatru dr. Vlatki Novak radi ocjene njegove ubrojivosti u vrijeme učina kaznenih djela. Navedena je vještakinja u svom nalazu i mišljenju navela da su kod optuženika prisutni simptomi kronificiranog PTSP-a uz trajne promjene u strukturi osobnosti i tegobe iz depresivnog kruga, ove smetnje iz kruga PTSP-a nisu u akutnoj formi i posljedica su stresova proživljenih u ratu, a manifestiraju se povremenim smetnjama usnivanja, pojačanom razdražljivošću, niskim frustracionim pragom i nervozom, te povremenim repeticijama i sjećanjima na ratne stresove, trajne su naravi, ugrađene u strukturu osobnosti i funkcioniranja. Dalje je navela i da je optuženik bio fiksiran i opterećen višemjesečnim sumnjama u vjernost bivše supruge i ove sumnje iako izišle iz očekivane reakcije nemaju intenzitet sumanutog ili psihotičnog već su reaktivne naravi. Zbog toga su, kako navodi, djela koja se optuženiku stavljaju na teret produkt njegove višemjesečne sumnje u vjernost supruge, njegovog nedostatka samopouzdanja i reduciranog kapaciteta da kontrolira svoje sumnje i da se zrelo nosi s narušenim odnosima, ali i reduciranog kapaciteta da kontrolira svoje reakcije u sklopu kroničnih smetnji PTSP-a i sve to je kulminiralo pojačanim afektom ljutnje i do porasta efektivnog straha prema oštećeniku te zaključuje kako je optuženik u vrijeme izvršenja djela koja mu se stavljaju na teret zbog pojačanog afekta prepasti i ljutnje bitno smanjeno sposoban shvatiti značenje svojeg postupanja i bitno smanjeno sposoban vladati svojom voljom. Prihvaćajući ovakav nalaz i mišljenje vještaka psihijatra kao stručan i objektivan sud je utvrdio kako je optuženik u vrijeme počinjenja kaznenih djela bio bitno smanjeno ubrojiv.

18. Nakon što je na ovaj način utvrđena kaznena odgovornost optuženika za kaznena djela za koja je proglašen krivim, trebalo je odlučiti o izboru vrste i mjere kazne koju je potrebno odmjeriti optuženiku za svako pojedino kazneno djelo te za sva djela ukupno, uzimajući u obzir sve one okolnosti koje su od značaja kod donošenja ove odluke.

18.1. Tako je kao olakotnu okolnost na strani optuženika trebalo cijeniti sudjelovanje u Domovinskom ratu od samih početaka, za što je u više navrata odlikovan, dok je njegova osuđivanost zbog povrede članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja te okolnost da je kaznena djela počinio u nazočnosti više osoba, posjetitelja Nacionalnog parka Krka uzeta otegotnim.

18. 2. Za kazneno djelo ubojstva u pokušaju posebno je otegotnim uzeta okolnost da je optuženik iznenada i neočekivano napao oštećenika te pri tome iskazao upornost i odlučnost u počinjenju djela, dok je olakotnom cijenjena okolnost da je za oštećenika nastala posljedica u vidu tjelesne ozljede.

18.3. Za kazneno djelo prijetnje otegotnim je uzeta okolnost da je optuženik ovo djelo počinio odmah nakon počinjenja kaznenog djela ubojstva u pokušaja, što govori o izrazitoj upornosti i visokom stupanju kriminalne volje na strani optuženika.

18.4. Uzimajući u obzir naprijed kazano, za kazneno djelo ubojstva u pokušaju, a kako se radi o kaznenom djelu koje je ostalo u pokušaju te da je optuženik kazneno djelo počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti, što su osnove za ublažavanje kazne iz članka 48. stavka 1. KZ/11., sud je optuženiku odmjerio kaznu zatvora u trajanju od tri godine, a za kazneno djelo prijetnje kaznu zatvora od osam mjeseci. Nakon toga je sud primjenom odredbi o stjecaju kaznenih djela optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine i pet mjeseci jer drži da se ovako odmjerena jedinstvena kazna zatvora ukazuje odgovarajućom svim okolnostima utvrđenim na strani optuženika, težini i pogibeljnosti počinjenih kaznenih djela, stupnju njegove krivnje i njegovoj ličnosti te je prikladna ostvariti svrhu kažnjavanja iz članka 41. KZ/11. Optuženiku je pri tome u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunato vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru od 28. lipnja 2025. pa nadalje.

19. Optuženiku je po članku 68. stavku 1. i 3. KZ/11. izrečena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, jer je kaznena djela počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti, a prema navodima vještak psihijatra postoji opasnost da bi zbog duševnih smetnji, kronificiranog posttraumatskog stresnom poremećaju, uz posljedične trajne promjene strukture osobnosti i tegobe iz depresivnog kruga zbog kojih je nastupila njegova bitno smanjena ubrojivost mogao u budućnosti počiniti teže kazneno djelo

20. Kako su tijekom postupka nastali određeni troškovi, a optuženik je proglašen krivim, srednjeg je imovnog stanja i stanju je podmiriti te troškove, sud ga je po članku 148. stavku 1. ZKP/08. obvezao da na ime troškova postupka isplati iznos od 1.500,00 eura, od čega se iznos od 1.250,70 eura odnosi na troškove vještačenja a preostali iznos na paušal, određen razmjerno i složenosti te trajanju postupka,

Šibenik, 19. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Ivan Jurišić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pismenog otpravka iste.

Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.

DN:

- ŽDO Šibenik

- optuženik

- branitelj optuženika