Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-759/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Sabini Dugonjić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja BO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ani Kranjčić, odvjetnici iz Rovinja, protiv 1. protustranke TO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] te 2. protustranke BOU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P-398/2025-6 od 27. kolovoza 2026., dana 19. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba 2. protustranke BOU kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P- 398/2025-6 od 27. kolovoza 2026.

II. Odbija se zahtjev 2. protustranke BOU za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

„I Radi osiguranja novčane tražbine tužitelja prema tuženicima u iznosu od 150.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućem od 01.01.2024. do isplate po stopi koja se određuje se za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01. a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01.07. te godine te troškove ovog parničnog postupka određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

zabranom prvo tuženiku otuđenja i opterećenja nekretnine upisane u zemljišnim knjigama kao:

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 222 m2,

-kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 142 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na 4., 5. i 9. suvlasničkom dijelu predmetnih nekretnina koje se nalaze u suvlasništvu prvo tuženika,

-kč. br. [katastarska čestica] Z kuća s terasom površine 68 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na 1., 2. i 6. suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine koja se nalazi u suvlasništvu prvo tuženika,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi šuma površine 10570 m2,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi šuma površine 9170 m2,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi šuma površine 6800 m2, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na 9. suvlasničkom dijelu predmetnih nekretnina koje se nalaze u suvlasništvu prvo tuženika,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 15680 m2,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 18930 m2,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 14889 m2, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na 20. suvlasničkom dijelu predmetnih nekretnina koji se nalazi u suvlasništvu prvo tuženika zabranom drugo tuženiku otuđenja i opterećenja nekretnine upisane u zemljišnim knjigama kao:

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi kažun, nadstreh, terasa, staja, peć i neplodno, galerija na otvorenom površine 5110 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koja se nalazi u vlasništvu drugo tuženika u 1/1 dijela,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi vinograd,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi vinograd,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi vinograd,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi vinograd,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na 6. i 8. suvlasničkom dijelu predmetnih nekretnina koje se nalaze u suvlasništvu drugo tužene,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na 3. suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine koja se nalaze u suvlasništvu drugo tužene.

II. Zemljišnoknjižni odjel Rovinj i Pula zabilježiti će ovu privremenu mjeru u Zemljišnim knjigama - odmah.

III. Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka koji se kod Općinskog suda u Puli-Pola vodi pod posl.br. P-398/2025."

2. Protiv navedenog rješenja žali se 2. protustranka BOU zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) u vezi s čl. 438. ZPP te predlaže pobijano rješenje preinačiti sukladno žalbenim navodima odnosno podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz naknadu troškova sastava žalbe.

3. Predlagatelj osiguranja u odgovoru na žalbu protivnice osiguranja osporava žalbene navode u cijelosti te predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje uz naknadu troškova sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP u svezi čl.438 ZPP, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, a niti žalitelj ne navodi da bi takve povrede bile učinjene.

6. Nadalje, sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

7. Iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi da je u konkretnom slučaju tužitelj dokazao vjerojatnost postojanja svoje tražbine jer iz priloženog ugovora o zajmu od 08.05.2023. sud je utvrdio da je tužitelj doista pozajmio tuženicima iznos od 150.000,00 eura koji iznos su se tuženici obavezali vratiti do 31.08.2023., a uz tužbu prileže i isprave iz kojih je vidljivo da je taj iznos tužitelj stvarno i isplatio na račune tuženika kod OTP banke d.d. Stoga, prvostupanjski sud zaključuje da doista postoji realna opasnost da bi tuženici mogli onemogućiti naplatu tužiteljeva potraživanja koje je jako visoko i bez zateznih kamata te zaključuje da su tužitelji dokazali sve pretpostavke za određivanjem privremene mjere radi osiguranja svoje novčane tražbine jer tuženici su već u zakašnjenju sa povratom zajma više od dvije godine, izbjegavaju ispunjenje svoje ugovorne obaveze, a obzirom na visinu zajma sud prvog stupnja smatra da nekretnine koje su predmet ove privremene mjere predstavljaju dovoljno osiguranje za osiguranje novčane tražbine tužitelja dok ovakvom vrstom privremene mjere tuženici neće trpjeti posebnu štetu, a s druge strane tužitelj će ovom privremenom mjerom sebi omogućiti osiguranje svog potraživanja u vidu naplate ukoliko uspije u postupku tako da su ispunjeni uvjeti za određivanjem predložene privremene mjere pa je odlučio kao u izreci pobijane odluke.

8. Takva utvrđenja prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud te su odlučne činjenice pravilno i potpuno utvrđene dok 2. protustranka iznosi proizvoljne tvrdnje, koje nemaju temelja u provedenim dokazima.

9. Naime, sukladno odredbi članka 344. OZ-a, privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (st.2.). Smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (st.3.).

10. Žaliteljica u žalbenim navodima ističe da opasnost da će dužnik onemogućiti ili znatno otežati naplatu potraživanja mora biti subjektivne prirode, što znači da vjerovnik mora ukazati na konkretne radnje odnosno propuštanja dužnika koja stvarno ugrožavaju buduću naplatu vjerovnikova potraživanja, a da se u razlozima pobijanog rješenja ne navode konkretne radnje kojima bi žaliteljica ugrozila naplatu vjerovnikova potraživanja, već sud navodi da je proteklo više od dvije godine od sklapanja ugovora o zajmu i da je namjera žaliteljici bila otuđiti i opteretiti nekretnine zasigurno bi to bila mogla učiniti unutar roka od dvije godine. Isto tako, žaliteljica navodi da sud prvog stupnja u razlozima pobijanog rješenja samo navodi da protivnici osiguranja privremenom mjerom neće trpjeti posebnu štetu, međutim to ničime konkretno ne dokazuju niti navode razloge o tome, a niti je predlagatelj osiguranja dokazao da protivnik osiguranja neće trpjeti nikakvu posebnu štetu.

11. Takvi žalbeni navodi nisu osnovani. Naime, donošenjem pobijanog rješenja o osiguranju prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbu članka 344. stavak 1. i stavak 2. OZ-a, kada je zaključio da su ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere i da će protivnica osiguranja privremenom mjerom pretrpjeti samo neznatnu štetu.

12. Naime, predlagatelj osiguranja sukladno odredbi čl. 344. st. 1. OZ-a učinio je vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivnicima osiguranja u iznosu od 150.000,00 €, koja se predlaže osigurati privremenom mjerom jer iz priloženog ugovora o zajmu od 08.05.2023. proizlazi da je predlagatelj osiguranja doista pozajmio tuženicima iznos od 150.000,00 € koji iznos su se tuženici obavezali vratiti do 31.08.2023., a koji iznos nesporno nije vraćen niti nakon više od dvije godine od pozajmljivanja navedenog iznosa, a što među strankama nije sporno.

13. Isto tako, prvostupanjski sud je utvrdio da ovakvom vrstom privremene mjere protivnici osiguranja neće trpjeti posebnu štetu, a s druge strane tužitelj će ovom privremenom mjerom sebi omogućiti osiguranje svog potraživanja u vidu naplate ukoliko uspije u postupku.

14. Naime, suprotno žalbenim navodima učinak privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja je blag za protivnicu osiguranja, kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud jer ona trpi samo neznatnu štetu koja se sastoji u tome da s nekretninom privremeno neće moći raspolagati bez pravnih posljedica, ali ju može i dalje faktično koristiti izvršavajući sva druga vlasnička ovlaštenja.

15. Nadalje, pravni učinci navedene zabilježbe propisani su odredbom članka 345. stavak 5. OZ-a, prema kojoj se učinak ove privremene mjere sastoji u tome da predlagatelj može na predmetnoj nekretnini predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo. Predlagatelj može ovrhu na predmetnoj nekretnini predložiti izravno protiv osobe koja je uknjižena kao vlasnik nekretnine na temelju ovršne isprave kojom je utvrđena tražbina predlagatelja, radi čijeg osiguranja je provedena zabilježba privremene mjere te na temelju dokaza da je osoba protiv koje se ovrha predlaže stekla vlasništvo nekretnine nakon zabilježbe zabrane.

16. Dakle, protivnici osiguranja nakon provedene zabilježbe nije onemogućeno raspolagati svojom nekretninom, budući smisao i cilj predmetne zabilježbe nije sprječavanje protivnice osiguranja da raspolaže svojom nekretninom već osiguranje predlagatelja da će biti u mogućnosti ostvariti svoju tražbinu usprkos eventualnom raspolaganju nekretninom.

17. Naime, imajući na umu da je privremena mjera namijenjena za osiguranje tražbine, da ona po svome sadržaju treba biti postavljena tako da što je moguće manje optereti dužnika, za kojeg ne bi trebala biti niti sankcija ni prijetnja, odnosno da treba biti samo u funkciji adekvatne i svrsishodne zaštite (vjerojatne) tražbine, s kojom mora biti u najbližoj, prirodnoj vezi, to se po stavu ovog suda određivanjem predložene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina i to pretežno vinograda, pašnjaka,i oranica ne može smatrati da se radi o suviše tegobnim načinom osiguranja za protivnicu osiguranja, kako to, suprotno žalbenim navodima, pravilno zaključuje i sud prvog stupnja.

18. Isto tako, 2. protivnica osiguranja žalbenim navodima osporava činjenično stanje utvrđeno od strane suda prvog stupnja, te u žalbi iznosi vlastitu ocjenu dokaza koja se suprotstavlja ocjeni prvostupanjskog suda. Međutim, ta ocjena, prema stajalištu ovog suda, nema podlogu u rezultatu dokaznog postupka, te ne može dovesti u sumnju pravilnost i potpunost činjeničnog stanja utvrđenog od strane suda prvog stupnja budući da je u postupku radi izdavanja privremene mjere dovoljno bilo da predlagatelj učini vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine, a predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio bi samo neznatnu štetu, a što je predlagatelj učinio vjerojatnim.

19. Stoga žalbeni navodi istaknuti od strane protivnice osiguranja nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja donesenog u strogo formalnom postupku osiguranja.

20. Dakle, prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem pravilnom primjenom naprijed citiranih zakonskih odredbi odredio predloženo osiguranje na temelju navedenog ugovora o zajmu na iznos od 150.000,00 eura koji nije vraćen u razdoblju dužem od dvije godine.

21. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP -a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, žalbu 2. protivnice osiguranja odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsko rješenje potvrditi.

22. Protivnici osiguranja nije dosuđen trošak žalbenog postupka jer nije usp jela sa žalbom (čl. 166. st. 1. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP) (točka II. izreke).

U Zagrebu 19. lipnja 2026.

Sutkinja:

Sabina Dugonjić