Poslovni broj: Usž-859/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Štefan, predsjednice vijeća, Silvija Čovića i Ljiljane Karlovčan -Đurović, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Katarine Skrbinac, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ŠB iz [adresa], broj putovnice: [broj putovnice], kojeg zastupa opunomoćenik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 32, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (OIB: 36162371878), Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, radi šutnje uprave, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-2160/2024-7 od 19. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 17. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-2160/2024-7 od 19. siječnja 2026.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom, u točki I. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev za donošenje presude, kojom bi se naredilo tuženiku da u roku 60 dana od dostave presude donese odluku o zahtjevu tužitelja za upis u maticu rođenih i evidenciju državljanstva od 24. kolovoza 2023. Točkom II. izreke je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

2. Tužitelj je pravovremeno podnio žalbu protiv navedene presude zbog svih zakonskih razloga, bitne povrede upravnog spora, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Tvrdi da su počinjene bitne povrede upravnog spora iz članka 39., 48., 49., 51., 61., 89., 98., 113., 114., 119., 121. i 144. ZUS-a ali i apsolutno bitne povrede iz članka 126. stavka 3. točke 4. i 5. ZUS -a. Istaknuo je da mu je povrijeđeno pravo na sudjelovanje u sporu, jer mu nisu dostavljeni prilozi uz podnesak tuženika od 17. lipnja 2024., da je tek iz točke 14. obrazloženja presude saznao za pismena koja je tuženik slao u Veleposlanstvo u Otawwu; da je sud održao ročište 12. siječnja 2026., a da je iduće zakazano za 19. siječnja 2026., čime je počinjena bitna procesna povreda iz članka 89. ZUS-a (jer između održanih ročišta nije proteklo najmanje 15 dana za zaprimanje poziva); da je sud povrijedio i članak 121. ZUS-a, jer presuda na objavi nije ukratko obrazložena (što je, tvrdi, razvidno i s obzirom na kratkoću vremena objave) te da je riječ i o preklapanju konkretne objave s ročištem u drugom predmetu broj UsI-3309/2024. Osim spomenutih procesnih povreda, istaknuo je i da je tuženik trebao, ako je smatrao da nema šutnje uprave, odbaciti žalbu prema članku 113. ZUP-a; da je prvostupanjsko tijelo, ako je ocijenilo da ne može odlučiti o zahtjevu procesno ili meritorno, da ga je trebalo odbaciti na temelju članka 41. stavka 2. ZUP-a, da su se javnopravna tijela dužna držati rokova pa i u situaciji kada zahtjevi nisu uredni te da je drugostupanjsko tijelo u situaciji proboja zakonom propisanih rokova za odlučivanje uvijek dužno usvojiti žalbu, ali da će sadržaj ovisiti o (ne)opravdanosti razloga propuštanja. Ocijenio je i da je zahtjev kojeg je podnio u upravnom postupku uredan i sadrži sve nužne elemente i da je kao takav bio podoban za ocjenu njegove osnovanosti. S toga je zatražio poništiti presudu i predmet vratiti na ponovni postupak.

3. Tuženik je odgovorio na žalbu, predloživši ju odbiti. Tvrdi da je tužba zbog šutnje uprave bespredmetna, jer on nije nadležan za upis osoba u maticu rođenih, da je u tužbi od 24. travnja 2024. navedeno da je zahtjev za upis u maticu rođenih i evidenciju državljana predao Matičnom uredu Grada Zagreba te da je taj ured dopisom od 19. listopada 2023. proslijedio podnesak koji je sadržajno zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva, a za što matični uredi nisu nadležni. Istaknuo je da se na tužitelja ne mogu primijeniti odredbe članka 4. i 5. ZHD-a, kojima je uređeno stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom. Smatra bespredmetnim žalbeni navod vezano za postupanje drugostupanjskog tijela u upravnom postupku, jer je žalbu od 7. veljače 2024. zaprimio tek uz tužbu, jer ju je uputio Matičnom uredu Grada Zagreba i koja se odnosi na upis maticu rođenih i evidenciju državljana i jer je o žalbi nadležno odlučivati Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Smatra i da je smisao odvjetništva da pružanjem pravne, stručne pomoći omogući ostvarivanje ciljeva stranaka u upravnim i drugim postupcima pred nadležnim tijelima, da je, rukovodeći se načelom pomoći neukoj stranci, uputio dopis Veleposlanstvu Republike Hrvatske Ottawa, objasnivši tužitelju da ne može steći hrvatsko državljanstvo na temelju podrijetla u skladu s člankom 4. i 5. ZHD-a, već utvrđivanjem na temelju članka 30. stavka 1. ZHD-a i da u tu svrhu treba osobno podnijeti zahtjev i potpisati obrazac zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva uz potvrđivanje identiteta, kao što su to učinili i svi drugi koji su tražili stjecanje ili utvrđivanje hrvatskog državljanstva a koji nisu imali privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj. Tvrdi i da je naknadno tužitelj postupio po danoj uputi i da je on zaprimio uredan zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva koji je urudžbiran pod KLASA: 224-04/25-01/639, da je taj zahtjev dostavljen na postupanje Policijskoj upravi karlovačkoj, Policijskoj postaji Ozalj te da je tužitelj nalogom navedene policijske postaje naknadno upisan u knjigu državljana Matičnog ureda Zagreb II. pod rednim brojem 1088369 i da mu je o tomu dodijeljen OIB, a o čemu je 20. siječnja 2026. obavijestio opunomoćenika tužitelja.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući ju u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na razloge ništavosti u skladu s odredbom članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. i 39/26., u daljnjem tekstu: ZUS), Sud ocjenjuje da je osporena presuda zakonita i pravilna zbog razloga koji će se iznijeti u nastavku obrazloženja.

6. Predmet spora je ocjena zakonitosti (ne)postupanja javnopravnog tijela da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku vezano za zahtjev, kojeg je tužitelj ŠB, rođen **.**.1975. u [adresa], od oca Š i majke U, kanadski državljanin s prebivalištem u [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Karlo Novosel, izravno, putem pošte, podnio 19. listopada 2023. Matičnom uredu Grada Zagreba.

7. Ponajprije, Sud ocjenjuje da sadržaj spisa predmeta ne daju pouzdanu osnovu da bi bile počinjene bitne povrede upravnog spora iz članka 126. stavka 3. točki 4. i 5. ZUS-a. Nije počinjena ni bitna povreda iz članka 126. stavka 2. u vezi s člankom 121. stavkom 3. ZUS-a. Iz zapisnika o objavi od 19. siječnja 2026., kojem je bila nazočna zamjenica opunomoćenika žalitelja, proizlazilo bi da je uredujući sudac, pri objavi, javno pročitao izreku i ukratko obrazložio presudu. Toj ispravi sud vjeruje kao objektivnom i vjerodostojnom dokazu, budući da je riječ o javnoj ispravi i budući da ju je potpisala i prisutna zamjenica opunomoćenika tužitelja bez stavljanja ikakvih primjedbi na njezin sadržaj.

8. Nije počinjena ni bitna povreda upravnog spora iz članka 126. stavka 2. u vezi s člankom 89. stavkom 3. ZUS-a, jer se obveza dostavljanja poziva u roku iz članka 89. stavka 3. ZUS-a odnosi na zakazivanje i održavanje ročišta za raspravu, a ne na određivanje i održavanje ročišta za objavu presude koje predstoji nakon stadija zaključenja rasprave. Valja primijetiti i da je osporena presuda objavljena u skladu s rokom iz članka 121. stavka 1. ZUS-a.

9. Nisu počinjene ni ostale bitne povrede upravnog spora koje spominje tužitelj iz članka 126. stavka 2. u vezi s člancima 39., 48., 113. i 114. ZUS-a.

10. Vezano za (ne)postojanje šutnje uprave, valja istaknuti sljedeće.

11. Nije sporno da je zahtjev, kojeg je tužitelj, kanadski državljanin s prebivalištem u [adresa], koji nema odobreni privremeni niti stalni boravak u Republici Hrvatskoj, putem pošte, podnio 19. listopada 2023. Matičnom uredu Grada Zagreb naslovljen kao Zahtjev za upis u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu (datiran na 24. kolovoza 2023.) te da je navedeni matični ured dopisom KLASA: 224-01/23-01/12, URBROJ: 251-04-22/1-23-2 23. listopada 2023. dostavio konkretni zahtjev Ministarstvu unutarnjih poslova, Upravi za upravne i inspekcijske poslove, Sektor za upravne poslove, strance i državljanstvo na daljnje postupanje.

11.1. Nije, u biti, sporno da je tužitelj, podneskom zaprimljenim 19. listopada 2023. u Matičnom uredu Grada Zagreba naslovljenim kao Zahtjev za upis u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu zatražio izvršiti upis njega u maticu rođenih u skladu s odredbama članka 3. stavka 1. točke 1. u vezi s člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“, broj: 53/91., 70/91., 28/92., 113/93., 4/94., 130/21., 110/15., 102/19. i 138/21., u daljnjem tekstu: ZHD).

11.2. Nije, u biti, sporno ni da je tužitelj, istim podneskom zatražio i da ga se kao osobu čija su oba roditelja u trenutku njezina rođenja hrvatski državljani upiše u evidenciju o državljanstvu u skladu s odredbama članka 24. stavka 1. i 2. ZHD-a.

11.3. Nije sporno ni da je tužitelj 12. veljače 2024. podnio žalbu zbog šutnje uprave Matičnom uredu Grada Zagreba, jer o njegovu zahtjevu nije odlučeno u zakonom propisanom roku.

11.4. Nije sporno ni da tuženik, iako ga je nesporno zaprimio 23. listopada 2023., nije donio ikakvu odluku o predmetnom zahtjevu do trenutka pokretanja upravnog spora (24. travnja 2024.).

11.5. Nije sporno ni da je tuženik, ocjenjujući da je tužitelj podnio zahtjev pogrešno ga utemeljujući na odredbama članka 5. ZHD-a, a pozivom na načelo pomoći neukoj stranci, uputio dopis Veleposlanstvu Republike Hrvatske Ottawa s ciljem pozivanja tužitelja da podnese uredan i osoban zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva na temelju odredbe članka 30. stavka 1. ZHD-a, dakle u postupku utvrđivanja hrvatskog državljanstva, primjenom propisa važećih u vrijeme njegovog rođenja, tj. odredbi Zakona o državljanstvu SR Hrvatske („Narodne novine“, broj: 32/77.) i odredbi Zakona o državljanstvu SFRJ („Službeni list SFRJ“, broj: 58/76.).

12. Pokazalo se spornim je li u trenutku pokretanja upravnog spora postojala šutnja uprave zbog propuštanja javnopravnog da u zakonom propisanom roku odluči o zahtjevu tužitelja, odnosno o žalbi koju je on podnio zbog šutnje uprave. Pokazalo se dvojbenim i je li tuženik i kada je (ako jest) zaprimio žalbu tužitelja od 7. veljače 2024., koju je on podnio zbog šutnje uprave.

13. Tuženik i prvostupanjski sud su ocijenili da ne postoji šutnja uprave, jer je ocijenjeno da zahtjev nije podnesen osobno od tužitelja nadležnoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u skladu s odredbama članka 24. stavka 3. i 5. ZHD-a. Oni su ocijenili da zahtjev nije uredan, a zbog čega ne postoji obveza tuženika, kao javnopravnog tijela, da postupi prema članku 101. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21., u daljnjem tekstu: ZUP). Sud je ocijenio i da je tuženik pravilno, poštujući načelo pomoći neukoj stranci konkretiziranim i u članku 73. ZUP-a, uputio tužitelja na podnošenje urednog zahtjeva.

14. Člankom 40. stavkom 2. ZUP-a je propisano da kad se postupak pokreće na zahtjev stranke, postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva stranke javnopravnome tijelu.

14.1. Krajnji rokovi za donošenje rješenja prvostupanjskog javnopravnog tijela i njegovu dostavu stranci u postupku rješavanja po zahtjevu stranke propisani su u članku 101. stavku 1. i 2. ZUP-a. Tako prema stavku 1. toga članka službena osoba je dužna u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, dok prema stavku 2. toga članka službena osoba dužna je u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

14.2. Ako službena osoba u propisanom roku ne donese rješenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti žalbu, odnosno pokrenuti upravni spor (članak 101. stavak 3. ZUP-a).

14.3. Postupak po žalbi kad prvostupanjsko tijelo na zahtjev stranke nije riješilo u roku uređen je člankom 119. ZUP-a. Prema regulaciji toga članka drugostupanjsko tijelo u postupanju po žalbi izjavljenoj zbog toga što prvostupanjsko tijelo nije u roku donijelo rješenje na zahtjev stranke dužno je bez odgode zatražit i obavijest o razlozima zbog kojih rješenje nije doneseno u propisanom roku (stavak 1.), kad drugostupanjsko tijelo utvrdi da prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje iz opravdanih razloga, odredit će prvostupanjskom tijelu novi rok za donošenje rješenja koji ne može biti duži od 30 dana (stavak 2.), a kad drugostupanjsko tijelo utvrdi da razlozi za nedonošenje prvostupanjskog rješenja nisu opravdani, samo će riješiti upravnu stvar ili naložiti prvostupanjskom tijelu da u roku od 15 dana donese traženo rješenje (stavak 3.).

14.4. Odredbom članka 121. ZUP-a je propisano da drugostupanjsko tijelo rješenje o žalbi mora donijeti i dostaviti stranci putem prvostupanjskog tijela što je prije moguće, a najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe, ako zakonom nije propisan kraći rok.

14.5. Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv javnopravnog tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi, osobno ime odnosno naziv i adresu stranke te osoba ovlaštenih za zastupanje ako ih stranka ima, a podnesak mora sadržavati i osobni identifikacijski broj (OIB) stranke ako joj je dodijeljen i osobe ovlaštene za zastupanje (članak 71. stavak 2. ZUP-a), dok prema članku 71. stavku 3. ZUP-a podnesci se javnopravnom tijelu mogu predati u pisanom obliku neposredno, poslati poštom, dostaviti elektroničkim putem ili usmeno izjaviti na zapisnik.

14.6. Kad podnesak sadržava kakav nedostatak koji onemogućuje postupanje po podnesku odnosno ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, službena osoba zaključkom će upozoriti na to stranku i odredit će rok u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini (članak 73. stavak 1. ZUP-a). Ako se nedostaci ne otklone u određenom roku, a po podnesku se ne može postupiti, službena osoba rješenjem će odbaciti podnesak u skladu s odredbom članka 73. stavka 2. ZUP-a.

14.7. Prema članku 24. ZHD-a zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem, za prestanak hrvatskog državljanstva i za utvrđivanje hrvatskog državljanstva podnosi se osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, prema mjestu odobrenog privremenog odnosno stalnog boravka (stavak 3.), a iznimno od stavka 3. toga članka, ako se radi o osobi s invaliditetom, zahtjev iz stavka 3. toga članka može se podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika (stavak 4.).

14.8. U skladu s člankom 24. stavkom 5. ZHD-a zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem, za prestanak hrvatskog državljanstva i za utvrđivanje hrvatskog državljanstva može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

15. U izloženom i u kontekstu posebnosti konkretnog premeta , a osobito uzimajući u obzir da je tužitelj, u skladu s načelom pomoći neukoj stranci iz članka 7. ZUP-a, bio upućen na podnošenje zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva po valjanoj pravnoj osnovi te uzimajući u obzir da su postojali opravdani razlozi zbog kojih rješenje nije doneseno u propisanom roku i da je to dijelom uzrokovano samim postupanjem tužitelja, Sud ocjenjuje da je tuženik u konkretnom predmetu supstancijalno ispunio svoju dužnost postupanja na vrijeme, na prikladan i dosljedan način i u skladu s načelom dobrog upravljanja, koje podrazumijeva jasne i transparentne radnje tijela javne vlasti.

16. Sud ocjenjuje da u kontekstu specifičnosti konkretne upravne stvari i sagledavajući pravni problem kao jedinstvenu cjelinu nisu prekoračeni krajnji rokovi za rješavanje o zahtjevu te da u trenutku pokretanja upravnog spora (na 24. travnja 2024.) nije nastupila tzv. šutnja uprave. Shodno tomu je zakonito postupio prvostupanjski sud, kada je, ne počinivši ijednu bitnu povredu upravnog spora, odbio tužbeni zahtjev.

17. Stoga je valjalo, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS -a, u točki I. izreke, odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

18. S obzirom na to da nije uspio žalbom, trebalo je, na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a, u točki II. izreke, odbiti zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.

U Zagrebu 17. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Sanja Štefan