Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-334/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Jadranki Matić, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja HJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Zvonimir Bućan odvjetnik u Splitu, Domovinskog rata 10, protiv protustranke ŠJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Leon Zrnić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kasalo & Raić u Splitu, Hrvatske mornarice 1, radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-75/2022 od 04. studenoga 2025., dana 17. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranke ŠJ iz [adresa], kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-75/2022 od 04. studenoga 2025., pod točkom I. izreke u cijelosti i u dijelu pod točkom II. izreke u dijelu kojim je protustranci naloženo naknaditi predlagatelju trošak postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem riješeno je:
„I Razvrgava se suvlasništvo na nekretnini stranaka označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], [broj poduloška] ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], u naravi stan površine 83,63 m2, označen brojem 6, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika i lođe s pripadajućim dijelom zemljišta, tako da se ima izvršiti civilna dioba, odnosno prodaja na javnoj dražbi i tako dobivena vrijednost podijeliti na način da predlagatelju HJ pripadne 1/2 dijela tako utržene vrijednosti, a predloženici ŠJ pripadne 1/2 dijela tako utržene vrijednosti.
II Dužna je predloženica isplatiti predlagatelju iznos od 355,69 eura na ime odgovarajućeg dijela troška postupka, sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti ovog rješenja i pod prijetnjom ovrhe, dok se za više traženo zahtjev predlagatelja odbija.“ 2. Protiv tog rješenja, pod točkom I. izreke i u dijelu pod točkom II. izreke , kojim je protustranci naloženo plaćanje troškova postupka, žali se protustranka pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsko rješenje u skladu s navodima žalbe ili da isto ukine i da predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovni postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predmet ovoga postupka je zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na uvodno opisanoj nekretnini civilnom diobom (čl. 47., čl. 48., čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Nar. nov. br. 91/96., 68/08., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09. i 153/09., dalje: ZVDSP).
5. Odlučujući o osnovanosti tog zahtjeva sud prvoga stupnja pošao je od utvrđenja da su stranke predmetnu nekretninu naslijedila svaka u 1/2 dijela, iza smrti svog oca te da je protustranka u odgovoru na prijedlog predlagatelja navela kako je spremna prodati stan zajedno s predlagateljem po tržišnim uvjetima i podijeliti novac od te prodaje. Imajući na umu navedeno sud je radi utvrđivanja vrijednosti stana proveo građevinsko vještačenje nakon čega je, pozivom na čl. 50. ZVDSP -a odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.
6. Ispitujući pobijano rješenje ovaj je sud ocijenio da u postupku pred sudom prvoga stupnja nisu počinjene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u skladu s čl. 365. st. 2. ZPP-a, niti postoje nedostatci zbog kojih se istu ne bi moglo ispitati u skladu s čl. 354. st. 2. točka 11. toga Zakona.
7. Neosnovanim je ocijenjeno i isticanje povrede iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP-a, kao što se neosnovano navodima žalbe osporava pravilnost primjene materijalnog prava.
8. Žaliteljici stoga valja odgovori da paušalno pozivanja na pravo na dom ne dovodi u pitanje pravilnost pobijane odluke.
9. Činjenica je da razvrgnuće suvlasničke zajednice predstavlja miješanje u pravo vlasništva. Međutim, u konkretnom slučaj, pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini nasljeđivanjem su stekle obje stranke ovog postupka, u jednakim dijelovima . Stoga, jer razvrgnuće nije moguće fizičkom diobom, treba imati na umu da u takvoj situaciji predlagatelj kao nasljednik i suvlasnik ima pravo svoj nasljedni/ suvlasnički dio, u visini vrijednosti 1/2 predmetne nekretnine, ostvariti civilnom diobom, kao što i protustranka ima pravo na dom i pravo na uživanje svoga nasljednog dijela.
10. Međutim, u sukobu ta dva prava, u konkretnom slučaju, jer žaliteljica ničime nije potkrijepila ni dokazivala svoju tvrdnju da je predmetna nekretnina njezin dom i jedina nekretnina u kojoj stanuje, isticanje prigovora prava na dom nema jaču snagu od prava predlagatelja da ostvari onaj dio, koji mu sada pripada kao suvlasniku, kroz razvrgnuće suvlasničke zajednice. Isticanje ovog prigovora na paušalan način, kako to čini žaliteljica, nema apsolutni i automatski učinak na odluku kakva je donesena u smislu u kojem bi to žaliteljica željela. Taj je prigovor trebao biti obrazložen uvjerljivim razlozima da bi se s uspjehom mogao suprotstaviti legitimnom pravu predlagatelja, kao suvlasnika 1/2 dijela predmetne nekretnine, na razvrgnuće civilnom diobom.
10.1. Stoga, jer žaliteljica nije iznijela ni dokazala konkretne okolnosti iz kojih bi proizlazilo da bi provedbom civilne diobe pretrpjela nerazmjeran ili pretjeran teret u odnosu na legitimni interes predlagatelja da ostvari vrijednost svojeg suvlasničkog dijela, sama tvrdnja da predmetna nekretnina predstavlja njezin dom nije dostatna za prevagu nad pravom drugog suvlasnika na razvrgnuće suvlasničke zajednice.
11. Pri tome treba imati na umu da ne postoji prepreka da i sama protustranka isplati predlagatelja u visini 1/2 utvrđene vrijednosti i da na taj način osigura svoj ostanak u predmetnom stanu, ukoliko se doista radi o njezinom domu, osobito imajući u vidu da su stranke naslijedile i drugu imovinu, koja potencijalno može biti izvor sredstava za namirenje suvlasničkog dijela predlagatelja. Također ne treba zanemariti da je sama žaliteljica prvotno izjavila da je suglasna s civilnom diobom.
12. Valja naglasiti i da pobijanom odlukom žaliteljica nije neposredno lišena doma niti je naloženo njezino iseljenje, već je odlučeno o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice između suvlasnika koji imaju jednaka vlasnička prava na predmetnoj nekretnini.
13. Zbog navedenog nije osnovano ni pozivanje na propisano čl. 47. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugi stvarnim pravima (Nar. nov. br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15.).
14. Okolnost da su stranke naslijedile još neke nekretnine također nije od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja. Razvrgnuće suvlasničke zajednice može se odredit i i samo u odnosu na predmetnu nekretninu, a naknadno se, u koliko se za to pokaže potreba, u svako doba se može provesti i u odnosu na preostale nekretnine koje su stranke naslijedile.
15. Zbog navedenog je ocijenjeno da je sud prvoga stupnja pravilnom primjenom prava na koje se pozvao zakonito odlučio kao pod točkom I. izreke prvostupanjske odluke te je stoga odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske odluke na temelju čl. 380. točka 2. ZPP-a.
16. Odluka pod točkom II. izreke, u dijelu kojim je žaliteljici naloženo da predlagatelju naknadi dio troškova, i to onih nužnih, potvrđena je na temelju čl. 380. točka 2. u vezi s čl. 365. st. 2. ZPP-a.
U Zagrebu 17. lipnja 2026.
Sutkinja
Jadranka Matić
