Poslovni broj: Usž-1945/2023-4

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Gordane Marušić-Babić, predsjednice vijeća, Snježane Horvat-Paliska i Hrvoja Miladina, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Blaženke Drdić kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Instituta za poljoprivredu i turizam, Poreč, Karla Huguesa 8, kojeg zastupa opunomoćenica Mia Mihelčić, odvjetnica u Rijeci, Andrije Medulića 5, protiv tuženika Ministarstva poljoprivrede, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, radi isplate potpore, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-678/2022-13 od 13. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj 16. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-678/2022-13 od 13. ožujka 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja točke 1. rješenja tuženika, Ministarstva poljoprivrede, klasa: UP/II-034- 08/22-01/74, urbroj: 525-04/128-22-3 od 26. travnja 2022. i Odluke o dodjeli sredstava Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, klasa: 440-12/20-10- 02/0004, urbroj: 343-1601/01-22-015 od 12. siječnja 2022.

2. Pobijanom točkom 1. rješenja tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv Odluke o dodjeli sredstava Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 12. siječnja 2022. u dijelu koji se odnosi na neprihvatljivost troška nabave dva GMS telefona, točku 1. „Provjera dostatne opravdanosti za odabrani postupak nabave“, podočku 3. i 6. i točku 2. „Provedeni postupak javne nabave Sustav za fenotipizaciju s računalnim programom za opisivanje bilja – grupa 1. i 2.“, podtočku 1 kojom je određena vrsta nepravilnosti br. 1 Smjernica uz stopu ispravka od 100%. Odlukom Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 12. siječnja 2022. tužitelju kao korisniku temeljem pozitivno ocijenjenog drugog dijela zahtjeva za potporu dodijeljen je maksimalni odobreni iznos potpore od 360.894,49 kn za podmjeru 10.2. „Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi“ sukladno planu nabave/tablici troškova i izračuna potpore koja se nalazi u Prilogu 1 Odluke i čini njezin sastavni dio.

3. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Ponavlja tužbene navode te ističe da je Agencija donijela pozitivnu odluku o rezultatima administrativne kontrole prvog dijela zahtjeva za potporu, a uz koji zahtjev je bio priložen plan nabave u kojem je navedena vrsta postupka nabave za pojedine vrste roba, koji je u cijelosti odobren i proveden. Smatra da je Agencija pogrešno primijenila korekciju radi postupanja u suprotnosti s člancima 203. i 204. Zakona o javnoj nabavi prilikom nabave „laboratorijske opreme“ i „opreme za mehanizaciju“ zaključivši da je trebao umjesto postupka jednostavne nabave provesti jedinstveni postupak javne nabave s podijeljenim grupama predmeta nabave. Smatra da je u sud trebao obrazložiti na temelju čega je utvrdio da plan nabave ne bi sadržavao rubriku u kojoj je bila predviđena vrsta postupka javne nabave, dok je Agencija u odluci o administrativnoj kontroli prvog dijela zahtjeva trebala naznačiti da navedeni plan nabave nije u skladu s propisanim uvjetima. S obzirom da je navedeno izostalo smatra da je Agencija priloženi plan nabave ocjenila pravilnim. Ističe da je prvostupanjski sud u cijelosti prihvatio obrazloženje rješenja tuženika bez da je proveo analizu razloga iz kojih je i prihvatio to stajalište. Smatra da je prvostupanjski sud trebao uzeti u obzir činjenicu da je sudjelovao u istom postupku 2020. godine, kada je predviđen isti način nabave robe kao i u predmetnom slučaju, a kada nisu primijenjene korekcije kao u prvostupanjskoj odluci, zbog čega mu je ranija praksa pružala orijentir za postupanje i u ovom slučaju, čime su mu povrijeđena legitimna očekivanja. Ističe da je s ciljem pojašnjenja primjene članaka ZJN-a zatražio mišljenje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, iz kojeg mišljenja od 22. kolovoza 2019. proizlazi da je na svakom naručitelju ovlast i odgovornost da u okviru obavljanja svojih poslova, ovisno o specifičnostima njegovih djelatnosti, pravno utemeljeno, opravdano i logički argumentirano sam odredi predmet nabave za svoje potrebe. Ističe da je u predmetnom postupku naveo jasne razloge iz kojih je proveo jednostavnu nabavu, a koji razlozi nisu prihvaćeni. Navodi da je izrekom prvostupanjske odluke dodijeljen iznos potpore od 360.894,49 kn od ukupno zatraženih 2.111.100,00 kn, bez da je u preostalom dijelu zahtjev odbijen. Zbog navedenog smatra da je izreka odluke suprotna obrazloženju. Predlaže usvojiti žalbu, poništiti prvostupanjsku presudu i donijeti odluku kojom se u cijelosti usvaja tužbeni zahtjev. Potražuje trošak za sastav žalbe. Tužitelj je podneskom od 18. svibnja 2023. dopunio žalbu, izvan rokova propisanih za izjavljivanje žalbe, koji podnesak ovaj Sud nije uzeo u obzir prilikom donošenja odluke.

4. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu prvostupanjskog suda u granicama žalbenih razloga, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. i 39/26. -Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske – dalje: ZUS), ovaj Sud žalbene navode tužitelja ne nalazi osnovanim. Prvostupanjska presuda sadrži obrazloženje u skladu s odredbom članka 119. stavka 5. ZUS-a.

7. Prvostupanjski sud je presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela , te je pravilno odbio tužbeni zahtjev, jer tužitelj svojim navodima nije doveo u sumnju pravilnost primjene i tumačenja mjerodavnih odredbi Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj: 120/16. i 114/22. – dalje u tekstu: ZJN). Pri tom je prvostupanjski sud prihvatio obrazloženje tuženika kojim su pravilno otklonjeni prigovori, koje tužitelj ponavlja u tužbi te u žalbi.

8. Točkom 2.7. „Administrativna kontrola prvog dijela zahtjeva za potporu“ podtočkom 7.) natječaja propisano je da se tijekom administrativne kontrole prihvatljivosti troškova utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za sufinanciranje pojedinog projekta, što obuhvaća provjeru propisanih uvjeta prihvatljivosti troškova, a tijekom administrativne kontrole se isključuju neprihvatljivi troškovi i troškovi koji nisu navedeni u godišnjem planu rada, te se određuje procijenjeni iznos potpore. Točkom 2.12. „Zaprimanje drugog dijela zahtjeva za potporu i administrativna kontrola drugog dijela zahtjeva za potporu“ podtočkom 4) natječaja propisano je da administrativna kontrola drugog dijela zahtjeva za potporu uključuje provjeru pravovremenosti, uvjeta prihvatljivosti projekta/aktivnosti i troškova propisanih pravilnikom i natječajem, provedenih postupaka nabave te provjeru opravdanosti dostavljenih troškova. Točkom 2.11.1. natječaja podtočkom 4) propisano da se kontrola postupaka javne nabave koje provodi Agencija za plaćanje ne smatra kontrolnim mehanizmom u smislu posebnih propisa koji uređuju postupak javne nabave, međutim, u skladu s podtočkom 5) iste točke natječaja u slučaju da se prilikom kontrole dokumentacije utvrdi da korisnik nije poštivao propise koji uređuju postupak javne nabave, Agencija za plaćanje može primijeniti financijske korekcije u skladu s Prilogom 8. natječaja, a sukladno sa Smjernicama.

9. Suprotno žalbenim navodima, sukladno citiranim točkama natječaja provjera provedenih postupaka nabave izričito se provodi prilikom administrativne kontrole drugog dijela zahtjeva za potporu. Porešno zaključuje tužitelj da bi donošenjem odluke o prihvaćanju administrativne kontrole prvog dijela natječaja bila odobrena i vrsta nabave, zbog čega da nije bilo mjesta primjeni financijske korekrcije tijekom ocjene drugog dijela zahtjeva. Stoga se žalbeni navodi izneseni u tom pravcu ocjenjuju neosnovanim. Pozivanje tužitelja na postupanje u ranije provedenim postupcima javne nabave nije u dovoljnoj mjeri konkretizirano, niti su dostavljeni dokazi iz kojih bi proizlazilo da se radi o istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji kao u predmetnom postupku, da bi tužitelj imao legitimno očekivanje za postupanje u ovom postupku, tim više što iz dostavljene e-mail korespodencije proizlazi da je tužitelj i u ranijim natječajima bio upoznat s pravilnim načinom provođenja javne nabave, a sve kako bi se poštovale odredbe ZJN-a i spriječila eventualna postupanja u suprotnosti s mjerodavnim propisima, pri tome poštivajući načelo transparetnosti i jednakog postupanja, a što tužitelj postupanjem u predmetnom slučaju nije ispunio.

10. Prema odredbi članka 200. ZJN-a dokumentacija o nabavi mora biti jasna, precizna, razumljiva i nedvojbena te izrađena na način da omogući podnošenje usporedivih ponuda (stavak 1.), dokumentacija o nabavi mora omogućiti izračun cijena bez preuzimanja neuobičajenih rizika i poduzimanja opsežnih predradnji ponuditelja (stavak 2.), dokumentacija o nabavi mora se izraditi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i ta jezična verzija predstavlja isključivo vjerodostojan tekst (stavak 3.). Javni naručitelj može dokumentaciju o nabavi ili njezin dio, osim na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, izraditi i na drugom službenom jeziku Europske unije (stavak 4.). Javni naručitelj je istodobno sa slanjem na objavu poziva na nadmetanje obvezan poslati na objavu i pripadajuću dokumentaciju o nabavi te u tekstu obavijesti navesti internetsku adresu na kojoj je dokumentacija o nabavi dostupna (stavak 5.).

11. Odredbom članka 204. stavka 1. ZJN-a propisano je da javni naručitelj može podijeliti predmet nabave na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu ili vremenu ispunjenja, u kojem slučaju određuje predmet i veličinu pojedine grupe, uzimajući u obzir mogućnost pristupa malim i srednjim gospodarskim subjektima postupaka javne nabave.

12. Odredbom članka 200. stavka 3. i 4. ZJN-a propisano je da se dokumentacija o nabavi mora izraditi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i da jezična verzija predstavlja isključivo vjerodostojan tekst. Javni naručitelj može dokumentaciju o nabavi ili njezin dio, osim na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, izraditi na drugom službenom jeziku Europske unije.

13. Tužitelj je kao obveznik javne nabave dužan postupati po propisima kojima je uređen postupak javne nabave. Smjernicama je propisano da se nepravilnosti u području javne nabave analiziraju u skladu s ciljem zaštite financijskih interesa i poštivanja prava Unije, uz poštivanje načela transparentnosti, zabrane diskriminacije, jednakog postupanja, proporcionalnosti i pravne sigurnosti, odnosno sukladno načelima javne nabave propisanim ZJN-om. Kako bi se poštivalo načelo jednakog postupanja pri dodjeli ugovora, javni naručitelj mora transparentno navesti kriterije i postupke koje će primjenjivati za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, a sve kako bi omogućio jednako postupanje u odnosu na sve ponuditeljie.

14. Prema podacima spisa predmeta proizlazi da je tužitelj postupak javne nabave „Opremanje labaratorija za fenotipizaciju“ podijelio na grupe sa različitim CVP oznakama te proveo postupke jednostavne javne nabave (izvršio cjepkanje nabave iako iz samog poziva za dostavu ponuda proizlazi da se radi o jednoj funkcionalnoj cjelini, odnosno nabavi za uzgoj bilja u kontroliranim uvjetima u labaratoriju). Imajući u vidu navedeno, kao i nesporno utvrđeno tijekom upravnog postupka da je tužitelj mogućnost dostave ponude u obavijesti o nadmetanju propisao u suprotnosti s izričitim člankom 200. stavkom 3. ZJN-a (propisana dostava ponude na engleskom jeziku), dok je točkom 6.8. DON-a propisao da se ponuda dostavlja na hrvatskom ili engleskom jeziku, te da DON nije objavio putem EOJN RH, već ga samo jednom subjektu (izabranom ponuditelju dostavio putem e-maila), pravilno je zaključeno da je tužitelj postupao suprotno pravilima i načelima javne nabave, kao i pravilima i načelima Ugovora o financiranju Europske unije (pročišćena verzija Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, SL C202, 7. lipnja 2016.).

15. Smjernicama je propisano da se nepravilnosti u području javne nabave analiziraju u skladu s ciljem zaštite financijskih interesa Unije i poštivanja prava Unije, načela transparentnosti, zabrane diskriminacije, jednakog postupanja, proporcionalnosti i pravne sigurnosti te da se težina nepravilnosti procjenjuje uzimajući u obzir posebno čimbenike: razinu tržišnog natjecanja, transparentnost jednakog postupanja. Naime, javne nabave bi se trebale provoditi na način kojim se osigurava da se gospodarski subjekti tretiraju bez diskriminacije, uz poštivanje načela jednakog tretmana te uz osiguranje transparentnosti cijelog postupka, a dodjela ugovora mora biti u skladu s načelima ugovora o funkcioniranju Europske unije, pogotovo načelu slobode kretanja roba, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluge, kao i s načelima jednakog postupanja, zabrane diskriminacije, međusobnog priznavanja, proporcionalnosti i transparentnosti.

16. S obzirom na naprijed navedeno, pravilno je u postupku utvrđeno da se radi o vrsti nepravilnosti koja sukladno Smjernicama opravdava donošenje odluke o financijskoj korekciji u iznosu od 100% na ugovor o javnoj nabavi za Grupu 1. i Grupu 2.

17. Neosnovanim se ukazuju žalbeni navodi u svezi pravilnosti izreke prvostupanjske odluke, s obzirom na to da se korisniku troškovi dodjeljuju u drugoj fazi administrativne kontrole, nakon provjere opravdanosti dostavljenih troškova, dok je ranijom odlukom pozitivno ocjenjen prvi dio zahtjeva i utvrđen maksimalani procjenjeni iznos potpore, ali ne i dodjela tog iznosa, pa nije bilo mjesta odbijanju iznosa potpore koji nije prihvaćen kao opravdan.

18. S obzirom na to da tužitelj u žalbi ne iznosi navode kojima bi doveo u sumnju pravilnost prvostupanjske presude, kao ni navode koji bi bili od utjecaja na donošenje drugačije odluke u predmetnoj upravnoj stvari, to nije bilo osnove za usvajanje žalbe.

19. Slijedom navedenog, primjenom odredbe članka 135. stavka 1. ZUS -a, odlučeno je kao u točki I., dok je o zatraženom trošku žalbenog dijela postupka primjenom odredbe članka 147. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a odlučeno kao u točki II. izreke.

U Zagrebu, 16. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Gordana Marušić-Babić