Poslovni broj: Usž-260/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Snježane Horvat-Paliska, predsjednika vijeća, Gordane Marušić-Babić i Hrvoja Miladina, članova vijeća, te više sudske savjetnice – specijalistice Blaženke Drdić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice PI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi prava na doplatak za djecu, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-3144/2023- 12 od 24. listopada 2024. na sjednici vijeća održanoj 16. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-3144/2023-12 od 24. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II 143-02/23-01/03408961821, urbroj: 341-99-05/3-23-2835 od 24. srpnja 2023. i rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, klasa: UP/I-143-02/23-01/03408961821, urbroj: 341-25-05/3-23-014566 od 13. travnja 2023.
2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, klasa: UP/I-143-02/23-01/03408961821, urbroj: 341-25-05/3-23- 014566 od 13. travnja 2023., kojem tužiteljici, korisnici doplatka za djecu nije priznato pravo na doplatak za djecu, te pravo i isplata doplatka utvrđena prethodnim rješenjem prestaje 28. veljače 2023.
3. Tužiteljica podnosi žalbu protiv pobijane presude zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te povrede odredaba postupka. Ističe da se radi o minimalnom prekoračenju imovinskog praga u ostvarivanju prava na dječji doplatak za 2022. godinu. Navodi da Zakon o dječjem doplatku nema odredbe koje bi omogućile preispitivanje ispravnosti poreznog tretmana primitaka koji ulaze u kalkulaciju za ostvarivanje prava na dječji doplatak te se radi o propustima u poreznim propisima i postupanju Porezne uprave i Grada Zagreba, na njezinu štetu. Smatra da je sud trebao zatražiti očitovanje Porezne uprave u vezi primijenjenih poreznih razreda za neke primitke koji su ušli u izračun njezinog dohotka i članova njezinog kućanstva. Nadalje navodi joj je na njezin upit ranije dostavljeno mišljenje ravnatelja Porezne uprave u vezi oporezivanja stipendije za izvrsnost, koji je dostavila kao prilog tužbi, što sud ne bi trebao uzeti u obzir. Smatra da je njen neoporezivi primitak pretvoren u oporezivi primitak te se poziva na mišljenje Pravobraniteljice za djecu, prema kojem se pri obračunu poreza na stipendiju za izvrsnost srednjoškolaca dogodila diskriminacija u odnosu na obračun poreza na stipendije za izvrsnost studenata, u vezi čega je upućena inicijativa za izmjene i dopune poreznih propisa. Predlaže Sudu da usvoji žalbu, te poništi pobijanu presudu.
4. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da ostaje kod svih razloga danih tijekom postupka. Predlaže sudu da žalbu odbije.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u skladu s odredbom članka 134. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. i 39/26. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: ZUS) ovaj Sud smatra da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, odnosno razlozi žalbe ne utječu na donošenje drukčije odluke.
7. Člankom 16. Zakona o doplatku za djecu ("Narodne novine", broj: 96/01. do 58/18., dalje: Zakon) propisano je da pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 70% proračunske osnovice i da živi u kućanstvu s djetetom.
8. Člankom 19. stavkom 1. Zakona propisano je da ukupni dohodak kućanstva je zbroj oporezivih dohodaka prema propisima o porezu na dohodak i drugih primitaka određenih odredbama ovoga Zakona koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da su drugi primici u smislu ovoga Zakona mirovine ostvarene u tuzemstvu i inozemstvu, plaća ostvarena kod poslodavca za rad u inozemstvu, naknade ostvarene zbog njege i skrbi o djetetu, naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, naknade zbog nezaposlenosti, naknade zbog profesionalne rehabilitacije. Stavkom 3. istog članka Zakona propisano je da se pod ukupnim dohotkom članova kućanstva u smislu ovoga Zakona podrazumijeva dohodak svih članova kućanstva iz stavka 1. ovoga članka i drugi primici svih članova kućanstva iz stavka 2. ovoga članka umanjeni za iznos obveznih doprinosa iz primitka, poreza i prireza prema posebnim propisima.
9. Člankom 5. stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj: 115/16. do 151/22.) propisano je da su izvori dohotka primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine, imovinskih prava, kapitala i drugih primitaka.
10. Stavkom 2. istog članka propisano je da dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona, prema izvoru dohotka iz stavka 1. ovoga članka jest: 1) dohodak od nesamostalnog rada, 2) dohodak od samostalne djelatnosti, 3) dohodak od imovine i imovinskih prava, 4) dohodak od kapitala i/ili 5) drugi dohodak.
11. Prema članku 39. stavku 2. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu („Narodne novine“, broj: 145/22) osnovica za obračun naknada i drugih primanja iz stavka 1. ovoga članka iznosi 441,44 eura.
12. U predmetnom postupku utvrđeno je da kućanstvo tužiteljice ima sedam članova, te da je prema podacima Ministarstva financija, Porezne uprave, dijete tužiteljice TI, u 2022. godini ostvarila drugi dohodak u iznosu od 1.650,35 eura, što umanjeno za iznos poreza i prireza od 389,48 eura iznosi neto 1.260,87 eura, suprug ŠI je u 2022. godini ostvario dohodak od nesamostalnog rada 17.032,90 eura, dok je tužiteljica ostvarila dohodak u iznosu od 7.970,53 eura. Stoga je utvrđeno da je kućanstvo tužiteljice u 2022. godini ostvarilo ukupni dohodak od 26.264,30 eura, što prosječno mjesečno po članu kućanstva (sedam članova) iznosi 312,67 eura.
13. S obzirom da prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva tužiteljice iznosi 312,67 eura, što prelazi 70% proračunske osnovice od 309,01 eura, pravilno je zaključeno da tužiteljica, sukladno članku 16. Zakona, ne ispunjava uvjete za priznanje prava na doplatak za djecu. Ukupni dohodak kućanstva tužiteljice utvrđen je na temelju podataka Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, a tužiteljica je uz tužbu priložila dokaze (rješenje od 4. svibnja 2023., 5. svibnja 2023., potvrda o visini dohotka od 3. travnja 2023.), koji potvrđuju iznos ukupnog dohotka po članu kućanstva za 2022. godinu, upravo kako je to utvrdio tuženik. Stoga je prvostupanjski sud pravilno ocijenio da je u postupku u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje, na koje je pravilno primijenjeno materijalno pravo, te osporeno i prvostupanjsko rješenje ocijenio zakonitim. Premda ovaj Sud ima u vidu da se radi o minimalnom prelasku dohodovnog cenzusa (70% proračunske osnovice), s obzirom jasan izričaj propisa koji su na snazi u vrijeme ispitivanja pretpostavki za priznanje prava na dječji doplatak, kao i poreznog tretmana stipendije koju je ostvarila kćer tužiteljice, nije bilo osnove za drugačije rješenje predmetne upravne stvari.
14. Prema članku 49. ZUS-a sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice i pritom nije vezan dokaznim prijedlozima stranaka koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi.
15. Slijedom navedenog, trebalo je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS- a odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 16. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća
Snježana Horvat-Paliska
