Poslovni broj: Usž-2179/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednice vijeća Jelene Rajić, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Martin Sherri, odvjetnik iz Zagreba, Kordunska 1, protiv tuženika Gradonačelnika Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi prijedloga za obnovu, odlučujući o žalbi tužiteljice, protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1880/24-9 od 20. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 16. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1880/2024-9 od 20. ožujka 2026.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda (točka I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-551-06/23-014/1267, URBROJ: 251-02-01/001-24-5 od 19. veljače 2024. godine i rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, KLASA: UP/I-551-06/22-013/2231, URBROJ: 251-09-22-1/003-24-7 od 10. siječnja 2024. godine, kao i zahtjev tužiteljice za naknadu troška.

2. Tužiteljica u žalbi navodi da je korisnica socijalnih prava koje je stekla na zahtjev temeljem pojedinačno pravomoćnog upravnog akta. Navodi da je povodom rješenja o izmjeni prava izjavila zahtjev za obnovu upravnog postupka te da je zahtjev odbačen pozivom na odredbu članka 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, kao nepravodoban. Smatra da je sud počinio bitne povrede pravila sudskog postupka jer odredbama Zakona o općem upravnom postupku nije propisano da bi pravni lijek protiv prvostupanjskog rješenja kojim se odbacuje zahtjev za obnovu postupka bio prigovor iz kojeg razloga gradonačelnik o takvom prigovoru ne može odlučivati. Smatra da se ne primjenjuje odredba članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći roditelja odgojitelja ("Službeni glasnik Grada Zagreba", broj: 25/22. - dalje: Odluka/22). Ističe da je odbijen njezin dokazni prijedlog za njenim saslušanjem, a pravodobnost zahtjeva za obnovom sud je mogao utvrditi isključivo saslušanjem tužiteljice. Smatra da joj je povrijeđeno pravo na jednakost oružja i pravo na pravično suđenje te se poziva na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetima Zhang protiv Ukrajine, br. 6970/15, § 60, presuda od 13. studenoga 2018., T.G. protiv Hrvatske, br. 39701/14, § 50, presuda od 11. srpnja 2017. i dr. Smatra da je tijelo prvog stupnja dalo pogrešnu uputu o pravnom lijeku pa je tužbu valjalo odbaciti, a nju uputiti na zakoniti i pravilan put pravnih lijekova. Navodi da joj je trebalo dosuditi troškove spora pri čemu upire na rješenja ovog Suda. Ističe da drugostupanjsko rješenje ne sadrži potpis te se radi o rukopisu koji je apsolutno nečitak i predstavlja neki crtež.

3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu prvostupanjskog suda u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima - „Narodne novine“, 36/24. i 39/26–odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, - dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.

6. Prije svega Sud smatra potrebnim naglasiti da je obnova postupka izvanredni pravni lijek kojim se omogućuje zadiranje u pravomoćno rješenje, zbog čega se takav pravni lijek može koristiti samo u strogim zakonskim rokovima i pod zakonom propisanim uvjetima. Da bi upravno tijelo uopće moglo pristupiti rješavanju ove upravne stvari te upustiti se u meritum, potrebno je prvenstveno utvrditi jesu li ispunjene procesne pretpostavke za obnovu upravnog postupka kakve ima u vidu odredba članka 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUP). Tom odredbom je propisano da kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.

7. U konkretnom slučaju prijedlog za obnovu postupka podnesen je imajući u vidu odredbu članka 123. stavka 1. točka 3. ZUP-a. Tom odredbom je propisano da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti, na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci ako je rješenje donijela osoba koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje ili osoba koja je morala biti izuzeta. Prema stavku 3. citiranog članka Zakona stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza. U prijedlogu za obnovu postupka stranka je dužna učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku (članak 124. stavak 2. ZUP-a).

8. Rješenjem tijela prvog stupnja od 10. siječnja 2024. odbačen je, pozivom na odredbu članka 126. stavka 1. ZUP-a, prijedlog tužiteljice za obnovu postupka okončanog rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Sektora za socijalnu politiku, Odjela za demografski razvoj, Odsjeka za pronatalitetnu politiku, KLASA: UP/I-551-06/22-013/2231, URBROJ: 251-09-22-01/002-23-2 od 22. ožujka 2023. kojim je izmijenjeno rješenje tijela prvog stupnja od 11. listopada 2016. Ovo uz obrazloženje da prijedlog nije pravodoban te je odbijen i zahtjev za naknadu troška, pozivom na odredbu članka 161. ZUP-a. Osporenim rješenjem prigovor tužiteljice izjavljen protiv rješenja tijela prvog stupnja je odbijen, a presudom prvostupanjskog suda potvrđena je zakonitost naprijed navedenih rješenja javnopravnih tijela.

9. Naime, tužiteljica je u prijedlogu za obnovu postupka okončanog rješenjem tijela prvog stupnja od 22. ožujka 2023. navela da je o postojanju razloga za obnovu postupka saznala prilikom razgovora s odvjetnikom Martinom Sherijem, kojeg je kontaktirala sredinom studenoga 2023. Međutim, prvostupanjsko tijelo je uvidom u dostavnicu (javna isprava) utvrdilo da je rješenje čiju obnovu tužiteljica sada traži ista primila dana 28. ožujka 2023. zbog čega je osnovano odbačen zahtjev za obnovu postupka podnesen dana 29. studenoga 2023., kao nepravodoban, niti je tužiteljica u prijedlogu za obnovu postupka učinila vjerojatnim da je prijedlog za obnovu podnijela u roku od trideset dana od dana saznanja za postojanje razloga za obnovu postupka.

10. Nije počinjena bitna povreda odredaba upravnog spora jer sud prvog stupnja nije proveo dokaz saslušanjem tužiteljice, s obzirom na to da se činjenica pravodobnosti prijedloga za obnovu upravnog postupka ne dokazuje saslušanjem stranke, budući da postupanje u zakonom propisanom prekluzivnom roku mora biti objektivno provjerljivo već u samom prijedlogu.

11. Kako je prvostupanjsko javnopravno tijelo dalo dovoljno, na zakonu i činjenicama utemeljeno obrazloženje za odbacivanje prijedloga za obnovu postupka, koje obrazloženje je tuženik u cijelosti prihvatio, a sud prvog stupnja ocijenio zakonitim, ni ovaj Sud ne nalazi da je povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

12. Obnova kao institut upravnog postupka i izvanredni pravni lijek reguliran je općim procesnim zakonom, ZUP-om. Tako je odredbom članka 125. ZUP-a propisano da o prijedlogu za obnovu postupka rješava javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba. Ovdje se radi o upravnoj stvari iz oblasti mjera socijalne politike Grada Zagreba koje su propisane općim aktom (Odluka/22), to se u konkretnoj upravnoj stvari primjenjuju i odredbe tog općeg akta. U konkretnom slučaju sukladno odredbama Pravilnika o unutarnjem redu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj: 13/22. i 31/22.) javnopravno tijelo nadležno za rješavanje prijedloga za obnovu postupka je Odsjek za pronatalitetnu politiku tog tijela, koje je i donijelo prvostupanjsko rješenje. Nadalje, odredbom članka 10. Odluke/22. propisano je da se prigovor na pojedinačne akte nadležnog gradskog upravnog tijela donesene na temelju ove odluke podnosi gradonačelniku Grada Zagreba u roku od osam dana od dostave pojedinačnog akta, preko nadležnoga gradskog upravnoga tijela.

13. Odredba članka 10. navedene Odluke bila je predmetom ocjene zakonitosti u objektivnom upravnom sporu. Presudom ovoga Suda, poslovni broj: Usoz-254/2023-7 od 19. prosinca 2023. zahtjev i prijedlog za ocjenu zakonitosti naprijed navedenog članka 10. Odluke je odbijen. Stoga prigovori tužiteljice o nadležnosti tuženika da odluči o prigovoru protiv rješenja prvog stupanja od 8. veljače 2024. te pogrešnoj uputi o pravnom lijeku nisu osnovani. Treba reći da je rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III-654/2024 od 25. veljače 2026. odbačena ustavna tužba podnesena u povodu presude i rješenja naprijed navedene odluke ovog Suda, poslovni broj: Usoz 254/2023-7 od 19. prosinca 2023.

14. Tužiteljica neosnovano smatra da drugostupanjsko rješenje ne sadrži potpis, budući je u konkretnom slučaju kao osoba koja je donijela rješenje naznačen Gradonačelnik Grada Zagreba, koji je isto i potpisao, pri čemu osnovano prvostupanjski sud ističe da je bitna funkcija potpisa identifikacija donositelja akta koji nije osporio da je akt donio, niti je doveo u pitanje vlastiti identitet kao donositelja.

15. Neprovođenje dokaza predloženih po tužiteljici, samo po sebi nema za posljedicu povredu načela pravičnog suđenja (načelo jednakosti oružja), a na koje tužiteljica upire u žalbi. Naime, zahtjevi načela pravičnog postupka ne postavljaju pravila o tome ko je bi dokazne prijedloge sud trebao u konkretnom slučaju prihvatiti ili na koji način bi trebao ocjenjivati dokaze, slijedom čega je odluka o tome koje će od predloženih dokaza izvesti isključivo na sudu te ne ovisi o volji stranaka. Pri tome se napominje da ni ustavne ni konvencijske odredbe ne jamče stranci u postupku pravo da se sasluša određena stranka, izvede određeni dokaz, već jednakost stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava pretpostavlja razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice, podupru ih svojih dokazima na način da ni jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, čemu je ovdje udovoljeno. Iz razloga navedenih pod točkom obrazloženja ove presude, ovaj Sud smatra da sud prvog stupanja, time što nije proveo dokaz saslušanjem tužiteljice nije povrijedio ustavne ni konvencijske odredbe o jednakosti oružja i prava na pristup sudu te stoga ni presude na koje se tužiteljica pozva nisu primjenjive u konkretnom slučaju jer se radi o drugačijoj činjeničnoj i pravnoj osnovi.

16. S obzirom da tužiteljica nije uspjela s tužbenim zahtjevom, to je u skladu s člankom 147. stavkom 1. ZUS-a prvostupanjski sud pravilno odbio njezin zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

17. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na članak 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) donesena je na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a.

U Zagrebu, 16. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić