Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2441/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sabine Dugonjić, kao predsjednika vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vedrana Medakovića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Dalii Kanceljak, odvj. iz Rijeke, protiv tužene BCH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P-1132/2022-5 od 23. ožujka 2023., dana 16. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačava se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P-1132/2022-5 od 23. ožujka 2023. u dijelu pod toč. II izreke koji se odnosi na zatezne kamate, te se sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos glavnice od 15.000,00 eur za razdoblje od 18. ožujka 2021. pa do 29. kolovoza 2022.

II. Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P-1132/2022-5 od 23. ožujka 2023. u preostalome dijelu pod toč. I izreke i pod II izreke za iznos glavnice od 15.000,00 eur i zatezne kamate u razdoblju od 30. kolovoza 2022. do isplate, kao i pod toč. III izreke.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za dosuđenjem troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod toč. I izreke utvrđuje se da su ugovori o zajmu posl. br. OV-1528/2021 i OV- 1529/2021 sklopljeni dana 17. ožujka 2021. godine između BC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i BCH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ništetni pravni poslovi. Pod II se nalaže tuženoj BCH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju BC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 15.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 18. ožujka 2021. godine pa do isplate, a pod III i trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.441,09 EUR.

2. Protiv navedene presude žalbu podnosi tuženik iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19-dalje: ZPP), s prijedlogom da se ista odluka ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Tužba se temelji na tvrdnji kako je tužitelj tuženoj tuženoj dana 17. ožujka 2021. godine pozajmio iznose od 5.000,00 EUR i 10.000,00 EUR koje se tužena pod materijalnom i kaznenom odgovornošću obvezala vratiti do 31. prosinca 2021. Za pozajmljene iznose sastavljene su izjave o primitku pozajmljenih iznosa koje je tužena potpisala, a potpisi je uz prisutnost tužitelja ovjerila kod javnog bilježnika Roberta Beletića iz [adresa] pod posl. br. OV-1528/2021 i OV- 1529/2021 dana 17. ožujka 2021. godine. Ugovor o zajmu u stranoj valuti stranke su sklopile 17. ožujka 2021. godine kojom prilikom je tužitelj osobno predao tuženoj novac u stranoj valuti. Plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja te prijenosi deviznih sredstava između rezidenata i nerezidenata u Republici Hrvatskoj dopušteni su u to doba bili u slučajevima propisanim zakonom ili odlukom Hrvatske narodne banke. Prema navedenim propisima kredite (vrste zajma) u stranim sredstvima plaćanja mogu rezidentima (konkretno fizičkim osobama koje imaju prebivalište u [adresa]) odobravati samo banke. Rezidenti fizičke osobe ne smiju međusobno davati i uzimati kredite (zajmove) u stranim sredstvima plaćanja (čl. 17. st. 2. ZODP). Stoga je ugovaranje zajma devizne efektive između fizičkih osoba rezidenata Republike Hrvatske protivno navedenim kogentnim propisima. Kako su u ovom slučaju doista ugovor o zajmu sklopile stranke koje su obje rezidenti fizičke osobe s prebivalištem u [adresa], to navedena zakonska pretpostavka za valjanost navedenog pravnog posla nije ispunjena. Stoga tužitelj pozivom na čl. 322. i 323. ZOO traži utvrđenje ništetnosti pravnog posla, ali i povrat novca, tvrdeći kako je svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju ugovora koji nije valjan. Shodno tome, tužitelj tvrdi da kao zajmodavac ima pravo od tužene kao zajmoprimca tražiti vraćanje onoga što joj je u tom svojstvu dao na osnovu ništetnog pravnog posla, tj. iznos od 15.000,00 EUR u efektivnom stranom novcu, obzirom da se ispunjenje sastoji u izvršavanju onoga što čini sadržaj obveze, te niti dužnik (tužena) može ispuniti nečim drugim, niti vjerovnik (tužitelj) može zahtijevati nešto drugo, u smislu odredbe čl. 66. st. 1. ZOO-a.

6. U žalbi tužena navodi kako da nije primila predmetni poziv za davanje odgovora na tužbu, kao niti poziv za raspravu iz razloga što više od godinu dana ne živi na navedenoj adresi u tužbi. Na istoj adresi živi njezin bivši suprug koji je očito pismena zaprimio, a nije obavijestio tuženu jer nisu u dobrim odnosima. Ovdje je – po žalbi - riječ o lihvarskim ugovorima u kojima je sadržana i zatezna kamata. Naime, tužena je od tužitelja pozajmila iznos od 10.000 Eura koji iznos je uredno isplatila tužitelju. Iznos od 5.000 ne predstavlja pozajmljeni iznos već zatezne kamate na iznos od 10.000 Eura, što ih čini lihvarskim kamatama. Predmetni ugovori osim što su ništavi zbog razloga koji navodi sud, ništavi su i iz razloga što su lihvarski. Kako tužena nije imala saznanja o vođenju postupka, a od strane tužitelja na te okolnosti nisu podastrti dokazi koji bi se smatrali odlučnima radi utvrđenja potpunog i pravilnog činjeničnog stanja, vraćanjem predmeta na ponovni postupak te saslušanjem parničnih stranaka bi se takvo činjenično stanje u potpunosti utvrdili te donijela zakonita presuda. Konačno, po žalbi , neosnovan je stav suda kada je dosudio zatezne kamate i to od 18. ožujka 2021 pa do isplate, odnosno od dana sklapanja spornih Ugovora o zajmu jer je to protivno sudskoj praksi. Stav je sudske prakse da u ovom konkretnom slučaju zatezne kamate trebaju teći od dana podnošenja tužbe . Naime, kada je u pitanju ugovor o zajmu koji je ništav iz razloga što su njime ugovorne strane protuzakonito ugovorile plaćanje u stranoj valuti ugovorne strane treba smatrati savjesnim, pa stjecatelju pripadaju zatezne kamate od dana podnošenja zahtjeva.

7. Pravilno međutim u pobijanoj odluci sud utvrđuje uvidom u izjave tužene ovjerene kod javnog bilježnika Roberta Beletića iz [adresa] kako je svjesna materijalne i kaznene odgovornosti izjavila da je primila iznos od 5.000,00 EUR i iznos od 10.000,00 EUR od BC i obvezuje se vratiti iznos do 31. prosinca 2021. time sud pravilno utvrđuje kako je između stranaka izvršena pozajmica u ukupnom iznosu od 15.000,00 EUR, dana 17. ožujka 2021. u vrijeme važenja Zakona o deviznom poslovanju ("Narodne novine" br. 96/03., 140/05., 132/06., 150/08., 92/09., 153/09., 133/09., 145/10., 76/13., 52/21., 141/22., 27/26., dalje ZDP) a temeljem odredbe čl. 17 ZDP, kredite u stranim sredstvima plaćanja mogu rezidentima odobravati banke i taj kredit se može otplaćivati u stranoj valuti, dok ostali rezidenti nisu smjeli međusobno odobravati kredite u stranim sredstvima plaćanja. Stranke kao državljani RH koji žive u [adresa], prema čl. 2 st. 1 t. 4 ZDP jesu fizičke osobe s prebivalištem u [adresa], te nisu bili ovlašteni međusobno odobravati niti koristiti kredite u stranim sredstvima plaćanja, odnosno fizička osoba drugoj fizičkoj osobi ne može dati zajam u stranoj valuti i takav pravni posao te je u odnosu na čl. 17. ZDP te čl. 322. ZOO takav pravni posao bio ništetan da bi čl. 323. ZOO propisivao kako je u slučaju ništetnosti svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takvog ugovora, pri čemu ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora, odgovoran je svom suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnost i ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije mogao znati za postojanje uzroka ništetnosti.

8. U pogledu žalbenih razloga koji se tiču toga da dostava tužbe i poziva za ročište tuženoj ne bi bila uredna, valja reći kako o tome u spisu postoji javna isprava – dostavnica, a tužena nije predložila kakav dokaz u pravcu ovih okolnosti osim vlastita saslušanja, a tužena niti uz žalbu ne nudi bilo kakav dokaz u pravcu utvrđenja činjenice da ne boravi na adresi iz tužbe koja je navedena i u predmetnom pravnom poslu. Stoga sud prvog stupnja pravilno utvrđuje kako je tužena zaprimila tužbu poziv za ročište, jer radi se o dvije dostave a ne jednoj, te je na opisani način uslijed pasivnosti tužene utvrđena osnovanost činjenica u tužbi i tužbenom zahtjevu, te utvrđujući ništetnost, nalaže tuženoj vratiti sve što je primila na temelju takvog pravnog posla . No, u smislu čl. 322. i 323. ZOO, odlučan je trenutak nesavjesnosti stjecatelja imajući u vidu odredbu čl. 1115. ZOO, pa odluka sud prvog stupnja u tom pravcu nije pravilna, jer tuženik je istom po utuženju postao nesavjestan stjecatelj, dok to nije bio u času nastanka obveze niti prije podnošenja tužbe, niti je tužitelj isto temeljem čl. 221.a ZPP dokazao, pa tuženik stoga duguje zateznu kamatu od toga dana, te je stoga temeljem čl. 373. toč. 3. ZPP valjalo u razdoblju prije toga usvojiti žalbu i preinačiti odluku suda prvog stupnja te odbiti tužbeni zahtjev.

9. Stoga je, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP budući da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, a materijalno pravo pravilno primijenjeno, valjalo podnesenu žalbu protiv presude odbiti i njima pobijanu presudu potvrditi, te odlučiti kao u izreci ove odluke. Kako je tuženik tek u neznatnom dijelu uspio sa žalbom, to mu temeljem čl. 154. i 166. ZPP trošak iste nije dosuđen.

U Zagrebu 16. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Sabina Dugonjić