Poslovni broj: Usž-1701/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Mire Kovačić i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća, te višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja JB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], GP ,OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa opunomoćenik Albin Hotić, odvjetnik u Zagrebu , Mažuranićev trg 5, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB:95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe BB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi prestanka prijelaznog zaštićenog najma, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-2838/2025-9 od 17. veljače 2026., na sjednici vijeća održanoj 11. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-2838/2025-9 od 17. veljače 2026.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška za sastav žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda, točkom I. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA:UP/I-371-01/24-13/70, URBROJ:531- 14-3-25-11 od 28. lipnja 2025. Točkom II. izreke presude odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

2. Rešenjem tuženika od 28. lipnja 2025. ukinuto je privremeno rješenje KLASA:UP/I-371-01/24-13/70, URBROJ:531-14-3-25-4 od 14. veljače 2025.(točka I.).; određeno je da je od 1. siječnja 2025. prestao pravni odnos zaštićenog najma, a započeo novi pravni odnos prijelaznog zaštićenog najma u kojem je privremeni zaštićeni najmoprimac dužan vlasniku plaćati prosječne najamnine određene točkom III. ovog rješenja, a Republika Hrvatska preostali iznos prosječne najamnine određen točkom IV. izreke ovog rješenja (točka II. izreke ); zaštićeni najmoprimac BB, koji s članom kućanstva NB živi u stanu površine 64,83 m,2 na adresi [adresa], prizemlje, dužan je plaćati suvlasnicima stana (najmodavcima)-UB, dio prosječne najamnine u visini od 28,25 eura, GP, dio prosječne najamnine u visini od 28,25 eura i TŽ, dio prosječne najamnine u visini od 112,66 eura (točka III. izreke);ostali iznos prosječne najamnine Republika Hrvatska isplaćuje: UB u iznosu od 73,25 eura, GP u iznosu od 73,25 eura i TŽ u iznosu od 292,12 eura, počevši od najamnine koja suvlasnicima pripada za mjesec kolovoz 2025. do prestanka statusa prijelaznog zaštićenoj najma u predmetnom stanu (točka IV. izreke); razliku iznosa prosječne najamnine, iznad iznosa koji prelazi 25% primanja zaštićenog najmoprimca za razdoblje siječnja, veljače, ožujka, travnja, svibnja i lipnja 2025. koji pripada suvlasniku UB isplatit će Republika Hrvatska u jednokratnom iznosu od 157,50 eura; razliku iznosa prosječne najamnine, iznad iznosa koji prelazi 25% primanja zaštićenog najmoprimca za razdoblje siječnja, veljače, ožujka, travnja, svibnja i lipnja 2025. koji pripada suvlasnici GP isplatit će Republika Hrvatska u jednokratnom iznosu od 157,50 eura; razliku iznosa prosječne najamnine, iznad iznosa koji prelazi 25% primanja zaštićenog najmoprimca za razdoblje siječnja, veljače, ožujka, travnja, svibnja i lipnja 2025. koji pripada suvlasniku TŽ, isplati će Republika Hrvatska u jednokratnom iznosu od 628,11 eura (točka V. izreke):Zaštićeni najmoprimac i Republika Hrvatska, iznose prosječne najamnine navedene u točkama III., IV. i V. dužni su plaćati na bankovni račun suvlasniku stana (najmodavcu) do posljednjeg dana u tekućem mjesecu za sljedeći mjesec (točka VI. izreke); ako zaštićeni najmoprimac kasni s plaćanjem svog djela prosječne najamnine tri mjeseca uzastopno, prijelazni zaštićeni najam stana prestaje, prvi dan mjeseca koji slijedi nakon tromjesečnog razdoblja neplaćanja prosječne najamnine (točka VII. izreke); osobe navedene kao suvlasnici u točki III. ovog rješenja obavezni su u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja ili od svake promjene nositelja prava vlasništva, prijaviti Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ime, prezime i OIB novog vlasnika predmetnog stana (točka VIII . izreke); nalaže se Upravi za financije, javnu nabavu i imovinu oduzetu u kaznenim postupcima isplata sredstava na način predviđen u točkama IV. i V. izreke ovog rješenja (točka IX. izreke); odbacuje se zahtjev suvlasnika stana UB, GP i TŽ, zastupanih po opunomoćeniku Albinu Hotiću, odvjetniku u Zagrebu, Mažuranićev trg 5, za utvrđivanje prestanka prijelaznog zaštićenog najma zbog neplaćanja prosječnog dijela najamnine (točka X. izreke) -sve detaljno navedeno u izreci rješenja.

3. Tužitelji žalbu podnose protiv prvostupanjske presude radi bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o trošku u cijelosti. Navode u binome da je sud pogrešno zaključio da nije protekao tromjesečni rok za neplaćanje prosječne najamnine propisan člankom 20. stavkom 5. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupni predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva:12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I- 3242/2018 i dr. („Narodne novine“ 36/24. - Zakon), jer da je najmoprimcu BB prestao zaštićeni najam stana još 1. travnja 2025. jer nije u cijelosti izvršavao obvezu plaćanja dijela prosječne najamnine uzastopno tri mjeseca kako je to određeno privremenim rješenjem od 14. veljače 2025. koje je doneseno na temelju navedenog Zakona. Smatraju da sud pogrešno tumači da obveza plaćanja prosječne najamnine počinje teći tek od izvršnosti rješenja kojim se utvrđuje obveza plaćanja, zanemarujući da je privremeno rješenje od 14. veljače 2025. bilo na snazi i proizvodilo pravne učinke do donošenja novog rješenja 28. lipnja 2025. Navode da se protiv privremenog rješenja od 14. veljače 2025. nije mogla izjaviti žalba, već prigovor, a koji prigovor ne odgađa izvršenje rješenja. Smatraju da podzakonski akt Program mjera ne može derogirati odredbe Zakona Statileo koje propisuju da prijelazni zaštićeni najam prestaje po sili zakona ako zaštićeni najmoprimac kasni s plaćanjem svog dijela prosječne najamnine tri mjeseca uzastopno. Osim toga ističu da navedeni Zakon ne predviđa mogućnost da se najmoprimcu obveza smanji na iznos manji od onoga koji je izrijekom propisan niti dopušta retroaktivno opravdanje neplaćanja podnošenjem prigovora koji nema odgodni učinak na dospjelost obveze. Navode da sud nije proveo ispitni postupak niti utvrdio cjelokupno imovno stanje najmoprimca i članova njegova kućanstva, posebice postojanja druge imovine veće vrijednosti, što je preduvjet za subvencioniranje najamnine od strane države. Predlažu uvažiti žalbu, preinačiti odluku ili istu ukinuti i predmet vratiti na ponovno postupanje. Potražuju trošak za zastav žalbe.

4. Tuženik i zainteresirana osoba, iako pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u u granicama žalbenih razloga sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 36/24. i 39/26.- odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske-ZUS ), Sud žalbene razloge ocjenjuje neosnovanim.

7. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja prvostupanjski sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan. U obrazloženju presude izložio je bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza te, imajući na umu relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev.

8. Osporeno rješenje tuženika od 28. lipnja 2025. doneseno je po prigovoru zaštićenog najmoprimca, a tuženik je na temelju utvrđenih činjenica i primjene mjerodavnog prava zaključio da je pravni odnos zaštićenog najma po sili zakona prestao 1. siječnja 2025. te je započeo prijelazni zaštićeni najam. Nadalje tuženik je zaključio da su ispunjeni uvjeti za ukidanje privremenog rješenja od 14. veljače 2025., jer je nakon pravodobno uloženog prigovora zaštićenog najmoprimca od 10. ožujka 2025. trebalo donijeti konačno rješenje o visini prosječne najamnine, jer iznos koji bi zaštićeni najmoprimac plaćao prema privremenom rješenju prelazi 25% ukupnih prihoda kućanstva, pa Republika Hrvatska preuzima razliku do pune prosječne najamnine sukladno članku 20. stavku 3. Zakona. Tuženik je ocijenio da prigovor zaštićenog najmoprimaca ima odgodni učinak na izvršenje privremenog rješenja analognom primjenom članka 112. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine „ 47/09. i 110/21.-ZUP) te zbog odgodnog učinka nisu bili ispunjeni uvjeti za utvrđenje prestanka prijelaznog zaštićenog najma. Slijedom toga je zahtjev suvlasnika za utvrđenje prestanaka prijelaznog zaštićenog najma odbačen.

9. Pravilno prvostupanjski sud zaključuje da je privremenim rješenjem predviđena mogućnost prigovora radi utvrđivanja stvarnih prihoda kućanstva zaštićenog najmoprimca koji može dovesti do izmjene visine njegove obveze plaćanja najamnine. Kako je u postupku po prigovoru zaštićenog najmoprimca utvrđeno da iznos koji bi plaćao prema privremenom rješenju prelazi 25% ukupnih prihoda njegovog kućanstva, to je tuženik osnovano ukinuo privremeno rješenje i osporenim rješenjem drugačije utvrdio obvezu plaćanja najamnine tako da je Republika Hrvatska preuzela obvezu plaćanja razlike do pune prosječne najamnine. Sud pri tome citira članak 12. Programa mjera za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava u skupni predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-3242/2018 i dr., prema kojem zaštićeni najmoprimac ima pravo prigovora ako dio prosječne najamnine koji je dužan podmiriti prelazi 25% ukupnih prihoda njegova kućanstva.

10. Prema podacima spisa ukupna mjesečna primanja kućanstva zaštićenog najmoprimca iznosila su 676,65 eura, pa 25% prihoda iznosi 169,16 eura što je manje od obveze utvrđene privremenim rješenjem. Zaštićeni najmoprimac dostavio je i izjavu da nema drugu imovinu veću od vrijednosti u smislu Programa mjera. Stoga je tuženik osnovano prihvatio prigovor i ograničio obvezu najmoprimca.

11. Sud je obrazložio da prihvaća stajalište tuženika da odgovarajućom primjenom članka 112. ZUP-a podnošenje prigovora na privremeno rješenje ima odgodni učinak, pa dok se ne odluči o prigovoru i ne utvrdi konačna visina obveze najmoprimca ne može se govoriti o izvršno utvrđenoj obvezi koja bi u slučaju neplaćanja najma od strane najmoprimca mogla proizvesti pravne posljedice iz članka 20. stavka 5. Zakona, odnosno sankcija prestanka prijelaznog zaštićenog najma iz navedenog članka Zakona ne može nastupiti dok postupak po prigovoru nije dovršen. Stoga sud pravilno zaključuje da u trenutku podnošenja zahtjeva tužitelja za utvrđenje prestanka zaštićenog najma (zahtjev od 8. svibnja 2025.) nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za utvrđenje prestanka najma, pa je pravilno tuženik odbacio zahtjev tužitelja.

12. Prvostupanjski sud ističe da svrha Zakona nije automatizam prestanka najma, već uravnoteženje prava vlasnika i socijalne zaštite najmoprimca, a tumačenje koje bi omogućilo prestanak najma prije okončanja postupka po prigovoru bilo bi protivno svrsi Zakona.

13. Imajući na umu izreku i obrazloženje osporenog rješenja tuženika, donesenog po prigovoru zaštićenog najmoprimca, te obrazloženje presude prvostupanjskog suda, tužitelji razlozima navedenim u žalbi nisu doveli u sumnju zakonitost ni rješenja tuženika ni osporavane presude koja je donesena na temelju pravilno utvrđenih činjenica te uz pravilnu primjenu materijalnog prava.

14. Odluka o troškovima upravnog spora donesena je sukladno članku 147. stavku 1. ZUS-a.

15. Kako je žalba odbijena, to je i o trošku žalbenog postupka odlučeno na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a.

16. Slijedom navedenog, na temelju članka 135. stavka 1. i članka 147. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 11. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća:

dr. sc. Sanja Otočan